Linkovi

EU lideri podijeljeni oko pitanja ograničavanja cijene gasa


Španski premijer Pedro Sanchez (L), letonski premijer Krisjanis Karins i njemački kancelar Olaf Scholz (D) obraćaju se medijima uoči početka dvodnevnog samita. (Foto: AP/Olivier Matthys)
Španski premijer Pedro Sanchez (L), letonski premijer Krisjanis Karins i njemački kancelar Olaf Scholz (D) obraćaju se medijima uoči početka dvodnevnog samita. (Foto: AP/Olivier Matthys)

U Briselu je u četvrtak počeo dvodnevni samit lidera Evropske unije (EU) koji su podijeljeni u pogledu pitanja ograničavanja cijena gasa da bi se suzbila energetska kriza izazvana invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu i njegovom strategijom da samovoljno ukida isporuke Evropi.

Tradicionalni partneri u EU - Njemačka i Francuska - su ovog puta na suprotnim stranama s obzirom na to da Berlin izražava sumnju u pogledu planova za ograničenje cijena, dok se većina za to zalaže.

"Naša uloga je da osiguramo da postoji evropsko jedinstvo i Njemačka je dio toga. Također nije dobro ni za Njemačku ni za Evropu da se izoluju. Važno je da imamo jedinstvo u pogledu prijedloga koji su predmet širokog konsenzusa" rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da bilo koji spor ima veze sa metodama, a ne ciljem.

"Cijene gasa, nafte, uglja moraju da padnu, cijene struje moraju da padnu, i za to je potreban zajednički napor svih nas u Evropi", poručio je njemački kancelar.

Holandija je takođe saopštila da strahuje da bi, ako ograničenje cijena bude preveliko, zalihe mogle da zaobiđu Evropu i budu isporučene negdje drugo.

Zbog različitih stavova, očekuju se teški razgovori za koje je malo vjerovatno da će rezultirati dogovorom do petka popodne, kada bi samit trebalo da bude okončan.

Na početku samita, potreba za čvrstim jedinstvom unutar EU u suprostavljanju Rusiji trebalo bi da bude naglašena tokom video obraćanja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog iz Kijeva, koji će tražiti dodatnu pomoć za svoju zemlju da izdrži predstojeću zimu.

Scholz je rekao da Zelenski ne bi trebalo da strahuje u pogledu tog pitanja i poručio da ruski napadi na civilnu infrastrukturu i širenje straha upotrebom dronova ubica predstavljaju "ratne zločine".

"Taktika razaranja svega neće pomoći Ukrajini da pobijedi u ratu. Samo će ojačati jedinstvo i odlučnost Ukrajine i njenih partnera", rekao je on u obraćanju njemačkom parlamentu.

Cijene prirodnog gasa izmakle su kontroli tokom leta, dok članice EU pokušavaju da popune rezerve za zimu. EU lideri sada žele da objedine kupovinu tog energenta i možda odrede privremeno ograničenje cijena da bi spriječili potrese na energetskom tržištu.

Članice su se već saglasile da tokom zime smanje potrošnju gasa za 15 odsto, da popune skladiša na najmanje 8o odsto kapaciteta do novembra i smanje potrošnju struje za najmanje 5 procenata.

Pitanje mogućeg ograničenja cijena gasa mjesecima postaje jedno od ključnih kako se pogoršava energetska kriza, a 15 zemalja zalaže sa za takvu direktnu intervenciju.

Međutim, Njemačka i Holandija smatraju da bi intervencije na tržištu, kao što su pretjerana ograničenja cijena, mogle da imaju negativne posljedice kada je riječ o dostupnosti prirodnog gasa i podsticajima za vlade i potrošače da štede.

Očekuje se da će veću podršku imati plan da se objedine kupovine gasa i sprovedu mjere da se pobošlja solidarnost sa članicama EU koje su najteže pogođene rastom cijena energenata, saopštile su diplomate.

Diplomate razmatraju i dodatne sankcije protiv Rusije, koja izvodi sve više napada bespilotnim letjelicama na ukrajinsku energetsku i civilnu infrastrukturu.

Međutim, iako su prethodne sankcije Rusiji jednoglasno usvojene, mađarski premijer Viktor Orban mogao bi da sada da iskomplikuje to jedinstvo. Orban je u srijedu napisao da su "neuspjele sankcije u Briselu već gotovo nepodnošljivi teret" i da će Mađarska "tražiti da se razmotri politika ratnih sankcija".

  • 16x9 Image

    ASSOCIATED PRESS (AP)

    Associated Press (AP) je neprofitna nezavisna globalna novinska organizacija sa uredima u preko 100 zemalja. Osnovana 1846. godine,  licencira svoje činjenično izvještavanje medijima širom svijeta.

XS
SM
MD
LG