Bosna i Hercegovina je među šest zemalja u regionu, uz Albaniju, Srbiju, Kosovo, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, koje su u različitim fazama procesa članstva u EU, nakon perioda ratova i kriza 1990-ih.
Proces proširenja EU na ove zemlje bio je blokiran godinama. Ali nakon ruske agresije u Ukrajini, zvaničnici bloka su skloniji pokušaju da im se dodvore suočeni s utjecajem Kremlja.
"Shvatili smo da nije dovoljno samo čekati da nam se zapadni Balkan približi", rekla je gospođa von der Leyen evropskim poslanicima u utorak. "Nije dovoljno reći da su vrata otvorena. Moramo i da preuzmemo odgovornost i podržimo njihov put ka ponovnom ujedinjenju na svaki mogući način."
Očekuje se da će lideri EU o preporuci Evropske komisije razgovarati na sastanku koji je zakazan za iduću sedmicu u Briselu. Ne postoji garancija da će ga države članice podržati, jer lider bosanskih Srba Milorad Dodik, proruski političar, nastavlja da podriva predsjedništvo i druge političke funkcije u Bosni.
Balkansku državu muče etničke podjele, čak i decenijama nakon rata koji je razdvojio zemlju 1990-ih. Milorad Dodik je u decembru za novinsku agenciju Associated Press rekao da namjerava nastaviti da slabi zemlju do tačke raspada.
Članstvo znači dug proces usklađivanja zakona i standarda neke zemlje sa zakonima i standardima bloka i dokazivanja da njihove institucije i ekonomije ispunjavaju demokratske norme.
Gospođa Von der Leyen rekla je da Bosna treba napraviti "više napretka" da bi se pridružila EU, ali je jače naglasila "impresivne korake" koje je zemlja već poduzela.
„Više napretka je postignuto za nešto više od godinu dana nego za više od jedne decenije“, rekla je ona. "Bosna i Hercegovina je sada u potpunosti usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, što je ključno u ovim vremenima geopolitičkih previranja."
Ona je također pohvalila napore BiH u borbi protiv pranja novca, finansiranja terorizma i poboljšanja kontrole migracija.
"Zemlja pokazuje da može ispuniti kriterijume za članstvo i težnju svojih građana da budu dio naše porodice", rekla je ona. "Poruka koja dolazi iz Bosne i Hercegovine je jasna. Tako da i naša poruka mora biti jasna. Budućnost Bosne i Hercegovine leži u Evropskoj uniji".
Bosna i Hercegovina je vjerovatno najkrhkija zemlja na Balkanu. Etničke tenzije tamo su se nastavile dugo nakon završetka međuetničkog rata 1992-95. u kojem je više od 100.000 mrtvih, a milioni raseljenih.
Ukoliko lideri EU odluče da otvore pregovore sa BiH, Kosovo ostaje jedina zemlja u regionu koja nema status zemlje kandidata, za što je podnijela zahtjev.
