Linkovi

Erdogan zadržao vlast, sada se suočava s izazovima u pogledu ekonomije i obnove nakon zemljotresa


Erdogan
Erdogan

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ima mandat da vlada do 2028. godine, odnosno da još pet godina bude lider zemlje na raskršću Evrope i Azije koja igra ključnu ulogu u NATO-u.

Sada se mora suočiti s naglo rastućom inflacijom koja je podstakla krizu troškova života i obnovom nakon razornog zemljotresa koji je ubio više od 50.000 ljudi.

Erdogan je osigurao više od 52 posto glasova u nedjeljnom drugom krugu predsjedničkih izbora, dvije sedmice nakon što nije ostvario potpunu pobjedu u prvom krugu. Njegov protivnik, Kemal Kilicdaroglu, nastojao je da preokrene Erdoganove sve autoritarnije sklonosti, obećavajući da će se vratiti demokratskim normama, usvojiti konvencionalniju ekonomsku politiku i poboljšati veze sa Zapadom. Ali na kraju, birači su izabrali čovjeka kojeg vide kao snažnog, dokazanog lidera.

Erdogan je zahvalio naciji što mu je ponovo povjerila funkciju predsjednika u dva govora koja je održao u Istanbulu i Ankari.

"Jedini pobjednik danas je Turska", rekao je Erdogan ispred predsjedničke palate u Ankari.

Kilicdaroglu je rekao da su izbori bili "najnepravedniji ikada", sa svim državnim resursima mobilisanim za Erdogana.

"Nastavićemo da budemo na čelu ove borbe sve dok prava demokratija ne dođe u našu zemlju", rekao je on u Ankari.

Lideri širom svijeta uputili su svoje čestitke, ističući povećanu ulogu Turske i Erdogana u globalnoj politici. Njegov sljedeći mandat će sigurno uključivati delikatnije manevriranje sa kolegama članicama NATO-a oko budućnosti alijanse i rata u Ukrajini.

Zapadni političari rekli su da su spremni da nastave saradnju sa Erdoganom uprkos ponekad napetim odnosima. Što je najvažnije, Turska drži karte za nadu Švedske da će se pridružiti NATO-u. Ponuda ima za cilj jačanje vojnog saveza protiv Rusije. Turska je također ključna za kontinuitet sporazuma kojim se omogućavaju ukrajinske pošiljke žitarica i sprječava globalna prehrambena kriza.

U svojoj pobjedničkoj izjavi, Erdogan je rekao da će obnova gradova pogođenih zemljotresom biti njegov prioritet. On je također rekao da će se milion sirijskih izbjeglica vratiti u "sigurne zone" pod kontrolom Turske u Siriji u sklopu projekta preseljenja koji se vodi s Katarom.

Erdogan je zadržao podršku konzervativnih birača koji su mu ostali odani zbog podizanja profila islama u Turskoj, koji je bio utemeljen na sekularnim principima, i podizanja utjecaja zemlje u međunarodnoj politici.

Erdoganov rival bio je mekani bivši državni službenik koji je vodio prosekularnu Republikansku narodnu partiju ili CHP od 2010. Opoziciji su bili potrebni mjeseci da se ujedini iza Kilicdaroglua. On i njegova stranka nisu pobijedili na izborima na kojima se Erdogan kandidirao.

U nastojanju da se približi nacionalističkim glasačima u drugom krugu, Kilicdaroglu je obećao da će vratiti izbjeglice i isključio je mirovne pregovore s kurdskim militantima ako bude izabran.

Erdogan i provladini mediji prikazali su Kilicdaroglua, koji je dobio podršku prokurdske stranke u zemlji, da je u dosluhu s "teroristima" i podržava ono što su opisali kao "devijantna" LGBTQ prava.

U svom pobjedničkom govoru, Erdogan je ponovio te teme, rekavši da se LGBTQ osobe ne mogu "infiltrirati" u njegovu vladajuću stranku ili njene nacionalističke saveznike.

Erdogan je transformirao predsjedništvo iz uglavnom ceremonijalne uloge u moćnu funkciju putem referenduma 2017. koji je ukinuo turski parlamentarni sistem upravljanja. Bio je prvi direktno izabran predsjednik 2014. i pobijedio je na izborima 2018. koji su doveli do izvršnog predsjednika.

Erdogan sada služi svoj drugi predsjednički mandat pod izvršnim predsjedništvom. Mogao bi se ponovo kandidovati za još jedan mandat ako parlament — u kojem njegova vladajuća stranka i saveznici imaju većinu — raspiše prijevremene izbore. Broj mandata je bio sporna tačka uoči izbora kada su kritičari tvrdili da Erdogan neće imati pravo da se ponovo kandiduje jer je i on bio na toj funkciji prije promjene sistema, ali je kao opravdanje ukazao na ustavne amandmane koji su doveli do izvršnog predsjedništva.

Prva polovina Erdoganovog mandata uključivala je reforme koje su zemlji omogućile da započne pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji, kao i ekonomski rast koji je mnoge izvukao iz siromaštva.

Ali kasnije je prešao na suzbijanje sloboda i medija i koncentrirao više moći u svojim rukama, posebno nakon neuspjelog pokušaja državnog udara za koji Turska kaže da ga je orkestrirao islamski učenjak Fethullah Gulen sa sjedištem u SAD-u. Gulen poriče umiješanost.

XS
SM
MD
LG