Dom naroda Parlamenta Federacije BiH je na jučerašnjoj sjednici po zahtjevu Vlade Federacije BiH, odnosno JP Elektroprivrede BiH, odobrio daljnju upotrebu blokova četiri i pet u Tuzli i Kaknju.
Njihovo gašenje je predviđeno do 2023. godine, ali zbog poskupljenja cijena električne energije na svjetskom tržištu, od Parlamenta FBiH je zatražen produžetak njihovog rada, kako bi građani i privreda bili uredno snabdjeveni električnom energijom.
Zaključcima koje je usvojio Dom naroda namjera je da se njihov rad produži do 2028. godine.
"Parlament nam je osporio povećanje cijena i prema domaćinstvima koja je 3,5 do četiri feninga veća od cijene koštanja. Gubitak po tom osnovu na supstanci je cirka 80 miliona KM. Znamo da je međunarodna zajednica protiv ovoga (stavljanja u pogon blokova 4 i 5), ali mi u ovim danima kada vidimo da se i atomske elektrane vraćaju u pogon i elektrane po Evropi, moramo prihvatiti ovo da bismo mogli isporučiti svima električnu energiju koji jesu potpisali ugovor i imati rezerve za havarijske situacije", rekao je Muhamed Kozadra iz JP Elektroprivrede BiH.
Sekretarijat EZ, međutim, smatra da je usvajanje zaključaka o ukidanju opt-out mehanizma Direktive o velikim ložištima za ove dvije termoelektrane, kršenje obaveza BiH prema Ugovoru o Energetskoj zajednici.
"Ovakva jednostrana odluka predstavlja jasno kršenja obaveza. Ova postrojenja, odobrena za opt-out mehanizam od strane Ministarskog vijeća 2016. godine, nalaze se na kraju svog ograničenja od 20.000 sati. Rad preko granice od 20.000 sati negativno utiče na interese svih građana u Bosni i Hercegovini", stoji u saopštenju Sekretarijata Energetske zajednice.
Dalje se navodi da zagađenje zraka uzrokuje ozbiljne štete po zdravlje i okoliš, uključujući preranu smrt zbog respiratornih bolesti, a uzrokuje i izuzetno visoke troškove koje društvo kao cjelina mora snositi.
Sekretarijat, takođe, podsjeća da je za planiranu novu termoelektranu na ugalj u Tuzli, koja se finansira iz kredita kineske Export-Import banke (TE Tuzla 7), Ministarsko vijeće prošle godine donijelo odluku da je Savjet za državnu pomoć prekršio Član 18. Ugovora o Energetskoj zajednici, jer garancija nije izdata pod komercijalnim uslovima.
Denis Žiško iz Aarhus centar Tuzla podsjeća da je svrha takozvanog opt-out mehanizma da elektroprivrede dobiju dovoljno vremena da se pripremaju za zatvaranje starih blokova.
"Elektroprivreda BiH je upoznata sa ovim mehanizmom već od 2013. godine, a 2016. godine je potvrđeno da su Tuzla 3, Tuzla 4 i Kakanj 5 na opt-out spisku. Da bi se odobrio rad blokova Tuzla 4 i Kakanj 5 nakon što su potrošili 20 000 sati, pravila su jasna: nema nastavka rada dok se ne ugrade postrojenja za smanjenje zagađenja. To što će blokovi biti dio Nacionalnog plana za smanjenje emisije ne mijenja ništa, pošto termoelektrane u Bosna i Hercegovini već sada emituju skoro deset puta više sumpordioksida nego što je dozvoljeno Planom", rekao je Žiško.
Pored toga iz Arhaus centra ističu da je od ključne važnosti za buduću stabilnost snabdijevanja električnom energijom, kako građana, tako i privrede u BiH, da Vlada i Parlament FBiH napokon pokrenu proceduru usvajanja novog Zakona o Obnovljivim Izvorima Energije, koji već nekoliko godina bez nekog razumnog razloga skuplja prašinu u ladicama resornog ministarstva.
"Usvajanjem ovog zakona bi se građanima i privredi obezbijedile pojednostavljene procedure za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (sunce i vjetar), što je neophodno riješenje za dekarbonizaciju i održiv razvoj energetskog sektora u našoj zemlji", rekao je Žiško.
On ističe da građani Tuzle, Kaknja i okolnih područja već decenijama svojim zdravljem skupo plaćaju nemar Elektroprivrede BiH i Vlade FBiH koja ne poštuju preuzete obaveze za smanjenje zagađenja iz termoelektrana.
"To nije samo pitanje poštivanja zakona i preuzetih obaveza, nego je to i pitanje brige, odnosno ne brige, za zdravlje i živote stanovništva. Ne smije se dozvoliti da građani opet snose posljedice loše promišljenih odluka Vlade i Parlamenta FBiH", rekao je Žiško.
U saopštenju objavljenom na stranici Eneregetske zajednice stoji da se od BiH očekuje da do 1. jula 2022. godine obavijesti Sekretarijat o mjerama preduzetim za otklanjanje kršenja pravne stečevine Energetske zajednice.