Linkovi

Dvogodišnjica #MeToo pokreta: Šta se promijenilo?


Prije dvije godine, poslije optužbi protiv holivudskog producenta Harvija Vajnstina nastao je pokret #MeToo: jedan od niza protesta održan u Japanu
Prije dvije godine, poslije optužbi protiv holivudskog producenta Harvija Vajnstina nastao je pokret #MeToo: jedan od niza protesta održan u Japanu

Istraživanja javnog mnenja pokazuju da sve više muških menadžera ima problem da blisko sarađuje sa ženama, otkad je više poznatih muškaraca izgubilo poslove nakon optužbi za seksualne prestupe.

Prije dvije godine, poslije optužbi protiv holivudskog producenta Harvija Vajnstina nastao je pokret #MeToo.

Od tada, ljudi dijele svoja iskustva o seksualnim napadima i uznemiravanju na društvenim mrežama.

Poslije širenja pokreta #MeToo, 41 odsto muškaraca izjavilo je da su manje spremni da imaju sastanke “jedan na jedan” ako treba da budu sami sa ženom. Svaki peti priznaje da bi radije isključio žene iz društvenih aktivnosti kao što je odlazak na piće poslije posla. To su podaci iz prošlogodišnje ankete. Sve to ne čudi konsultantkinju iz Njujorka Dejviju Temin, koja vodi Temin & kompani firmu za upravljanje u kriznim situacijama, i raspolaže registrom osoba na visokom nivou optuženih za seksualno uznemiravanje i nasilje.

“Da, mislim da postoji negativna reakcija na #MeToo. Ne mislim da je ozbiljna niti da će da traje, a vjerujem da će #MeToo ostati tu zauvijek. Negativnih reakcija ima jer je sve užasno neprijatno. Ali, naravno, promjena je neprijatna, nije uvek poželjna, a sada muškarci vide kako polako gube pravo za koje su, od vremena pećinskog čovjeka, mislili da im pripada”, kaže Dejvija Temin.

Profesorka prava na Univerzitetu Kolumbija Alati Džonson vidi #MeToo kao jaku želju za promjenom.

“Mislim da je jedna od najvažnijih stvari što je pažnja usmjerena na pitanje seksualnog uznemiravanja i napada, i što su žene masovno počele da iznose svoja iskustva. Mnogo puta se dešavalo da se ljudima ne vjeruje kada je slučaj izolovan, ali kada se čuju iste priče, onda shvatite da je problem sistematski i da se s njim mora suočiti. Zato je ovaj pokret moćan”, ukazuje Džonson.

Harvi Vajnstin, holivudski producent optužen za silovanje i seksualno zlostavljanje dve žene
Harvi Vajnstin, holivudski producent optužen za silovanje i seksualno zlostavljanje dve žene

Prema podacima nevladine organizacije Nacionalni ženski pravni centar iz Vašingtona, petnaest država uvelo je nove zakone koji štite zaposlene od seksualnog uznemiravanja i diskriminacije na osnovu pola, od oktobra 2017, kada je pokret #Metoo prodrmao i osvijestio javnost.

Džonson i Temin učestvovale su na tribini #MeToo na Univerzitetu Kolumbija. Sa njima je bila Šeli Oria, urednica knjige “Uklesano pamćenje” koja je sakupila i objavila neka od iskustava.

“Internet je vrlo moćan. I na neki način dobar je da nas natjera i pripremi za akciju. Ali, ništa se neće promijeniti ako se ta akcija ne dogodi u stvarnom svijetu. Za promjenu zakona, za stvarne promjene na radnim mjestu, da se promijene plate žena, njihova iskustva na ulici – moraju da se dogode promjene u stvarnom životu. I to je ono gdje literatura ima ulogu, jer knjiga postoji u fizičkom, stvarnom svijetu”, smatra Oria.

Advokat u penziji Robert Uimet koji je bio na tribini, kaže da je pokret #MeToo njemu otvorio oči i objasnio, između ostalog, zašto su neke žene imale poteškoća da održe dugovječnu karijeru u pravu.

“Mislim da je dobro što ljudi sada razmišljaju sa kim mogu a sa kim ne treba da ostanu nasamo, i pod kojim uslovima možete sa nekim da budete sami. I zapravo sam bio zapanjen kada sam čuo primjere kako su žene bile pozivane i od njih se očekivalo da se sastaju sa nekim poslovno – u hotelskim sobama”, ukazuje Uimet.

Iako je još rano da se shvati domet pokreta #MeToo, Temin smatra da je otvorio Pandorinu kutiju i da - nema nazad.

XS
SM
MD
LG