Linkovi

RSE: Dug spisak neispunjenog na evropskom putu BiH


Zastava Evropske unije unutar zgrade Delegacije EU u Sarajevu.

Na hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine danas će biti razmatrane ocjene iz Izvještaja o napretku BiH, koji je kao dio Strategije proširenja Zapadnog Balkana, objavljen prije nekoliko dana

Raspravu su tražili poslanici Nezavisnog bloka, Socijaldemokratske partije, Saveza za bolju budućnost i A-stranka demokratske akcije.

„Do sada su nas čelni ljudi države BiH, Denis Zvizdić i Dragan Čović, jedan kao predsjedavajući Vijeća ministara a drugi donedavno kao predsjedavajući a sada član Predsjedništva BiH, uvjeravali da BiH ide naprijed, da oni rade fantastičan posao, da je EU iza ćoška i da ćemo u ponedjeljak - ako ne prvi koji dolazi onda sigurno naredni, dobiti kandidatski status. Izvještaj Evropske Komisije (EK) pokazuje poslije tri i po godine njihovog mandata, da je uspjeh u procesu integrisanja bio prevara, da je to bio balon koji je napuhan toliko da je eksplodirao, na njihovu žalost, nekoliko mjeseci prije održavanja opštih izbora“, obrazlaže poslanik SDP-a BiH Saša Magazinović zahtjev za održavanje hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine na kojoj bi se razmatrao Izvještaj Evropske komisije.

Iako predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić insistira da se radi o privremenom izvještaju koji će biti dopunjen nakon stava evropskih zvaničnika o aplikaciji BiH za članstvo u Evropskoj uniji, jasno je da postoji dugačak spisak onog što nije ispunjeno. To se prije svega odnosi na mjerila kojim se utvrđuje stepen demokratskih odnosa u društvu a to je još uvijek daleki cilj za BiH.

„BiH nije postigla nikakav napredak u oblasti vladavine prava i temeljnih prava, zatim u reformi javne uprave ili birokratije koja je najglomaznija u regionu, u oblasti slobode izražavanja, dok je sve jači politički pritisak na novinare“, upozorio je specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark.

Wigemark uručuje Bevandi Izvještaj o BiH za 2018.
Wigemark uručuje Bevandi Izvještaj o BiH za 2018.

Tome treba dodati da EK ukazuje na nedovoljno ulaganje u oblast obrazovanja i istraživanja, što usporava ekonomski razvoj.

Posebno je apostrofirana korupcija, odnosno nedovoljan napredak u brobi protiv ovog zla. Prema mišljenju opozicije, iz Brisela je jasno poručeno: BiH ne može ići napijed dok se ne prekine veza između politike i kriminala, odnosno kriminala i politike.

U dijelu Izvještaja koji nije dobio gotovo nikakav publicitet, Evropska komisija podsjeća da još uvijek ne funkcioniše Odbor za stabilizaciju i pridruživanje EU – BiH, čije je konstitusanje počelo u novembru 2015. ali nikada nije završeno zbog nastojanja nekih bh. parlamentaraca da uvedu svoj način glasanja – nešto slično entitetskom glasanju u Parlamentu BiH.

Kako je Radio Slobodna Evropa izjavio Tonino Picula „Bosna i Hercegovina ostaje jedina država u procesu približavanja Uniji koja nema formirano zajedničko parlamentarno tijelo, koje ima važnu zadaću, a to je da parlamentarci iz BiH i parlamentarci iz Brisela i Strazbura zajednički sugeriraju, nakon debata, šta treba napraviti u Bosni i Hercegovini“.

Isto, kada je objavljen Izvještaj o napretku zemalja Zapadnog Balkana i Turske - a tokom zvaničnog predstavljanja BiH je jedva i pomenuta - građanima se obratio evropski komesar za proširenje Johanes Han (Hahn) koji je u video poruci ocijenio da je dinamika reformi u proteklih 18 mjeseci usporena i da zemlji prijeti opasnost od povratka obrascu u kojem su lični i stranački politički interesi ispred interesa građana BiH. "Vjerovatno su to prvi znaci predizborne kampanje za predstojeće izbore u oktobru. Ipak, izbori se ne smiju koristiti kao izgovor za ucjenjivanje zemlje u njenim evropskim težnjama“, naveo je Han.

Izbori se ne smiju koristiti kao izgovor za ucjenjivanje zemlje u njenim evropskim težnjama: Johannes Hahn
Izbori se ne smiju koristiti kao izgovor za ucjenjivanje zemlje u njenim evropskim težnjama: Johannes Hahn

Ne može se reći da BiH nije postigla određene napretke, koji su zabilježeni u Izvještaju EK. To je prije svega napredak u oblasti ekonomije što se odnosi na finansijski sektor i određena unapređenja u poslovnom okruženju. Pohvaljena je saradnja Vijeća ministara sa nevladinim organizacijama, usvajanje mehanizma koordinacije i pomaci u oblasti ljudskih prava.

Ali, šta je to u poređenju sa osam i po godina ignorisanja presude Evropskog suda za ljudska prava „Sejdić- Finci“ kao i drugih koje je donio ovaj Sud? Da li je to dovoljno u zemlji za koju se konstatuje da postoji zastrašivanje novinara i njihova očigledna autocenzura, gdje nepovoljno poslovno okruženje zaustavlja investicije?

Na sjednici u Skupštini BiH sukobiće se stavovi opozicije koja smatra da je Izvještaj praktično spisak nesupjeha bh. lidera koji su za svoju zemlju, status kandidata obećavali u 2017. godini.

Predstavnici stranaka koji čine vladajuću Koaliciju, nastaviće s uvjeravanjem da će kandidatski status uskoro stići ili da je za neuspjeh kriv onaj drugi.

Dvije su prilike za provjeru oprečnih stavova – dolazak predsjednika Evropskog vijeća Donalda Tuska, 26. aprila u Sarajevu i mišljenje o Upitniku, koje će tek stći.

To će, ako ništa drugo, građanima otvoriti oči i upozoriti ih da obećanjima o uspjehu evropskih integracija, ne vjeruju. Oni koji su to već davno shvatili, odlaze iz BiH, s kartom u jednom pravcu. To je nedavno za RSE ovako komentarisao univerzitetski profesor iz Sarajeva, Ešref Kenan Rašidagić: „U nemogućnosti da se BiH kao i neke druge države Zapadnog Balkana pridruže, građani odlaze u Evropu. I to je problem svih država Zapadnog Balkana koje kaskaju na putu evropskih integracija. Njihovi građani će se integrirati, a šta će biti s državama, to je ključno pitanje.“

Vaše mišljenje:

Prikažite komentare

XS
SM
MD
LG