Linkovi

Dolazi vrijeme privatnih putovanja u svemir


A NASA image released on February 24, 2014 shows a photo taken by the Expedition 38 crew aboard the International Space Station (ISS) on January 30, 2014 of the night view of the Korean Peninsula, and North Korea in the middle is almost completely dark compared to neighboring Sou
A NASA image released on February 24, 2014 shows a photo taken by the Expedition 38 crew aboard the International Space Station (ISS) on January 30, 2014 of the night view of the Korean Peninsula, and North Korea in the middle is almost completely dark compared to neighboring Sou

Svemirska putovanja za građane više nisu naučna fantastika.

NASA otvara dijelove Internacionalne svemirske stanice (ISS) za veće, komercijalne mogućnosti. NASA je objavila plan nedavno i iz ove institucije poručuju kako će to omogućiti različitim kompanijama da koriste objekte svemirske stanice na više načina, uključujući i privatne misije. Ovo će omogućiti da privatne kompanije šalju svoje ljude u nisku orbitu oko Zemlje (niska orbita se nalazi na visini ispod 2000km), ali i „svemirske turiste“ tj. sve one koji će si moći priuštiti enormno visoke cijene leta do ISS i boravka na njemu.

NASA je u prošlosti odbijala komercijalan angažman, ali trošak rada svemirske stanice, koja je jedan od najvećih troškova ove institucije, trenutno iznosi 3 do 4 milijarde dolara godišnje, što je više od 8 miliona dolara dnevno.

Čelnici NASA-e jasno su stavili do znanja da agencija želi izvršiti laganu tranziciju kontrole nad svemirskom stanicom privatnom sektoru. Radi se o tome da ISS predstavlja infrastrukturu zanimljivu privatnom sektoru, koji je zapravo ne može sam izgraditi, a NASA istovremeno ne može toliko izdvajati za ovaj veoma skupi projekat.

Dajući kontrolu nad svemirskom stanicom komercijalnim preduzećima, NASA bi mogla imati više novca kako bi provodila ambicioznije misije, kao što je izgradnja nove svemirske stanice oko Mjeseca i ponovno slanje ljudi na površinu Mjeseca.

Krajem 2018. NASA je odabrala 12 kompanija sa čijim predstavnicima su proučili potencijale ovakvih poduhvata te kako najbolje potaknuti potražnju za svemirskim letovima na kojima bi bili ljudi.

Ova grupa je razmislila o načinima na koje bi kompanije mogle ostvariti dobit na svemirskoj stanici, a članovi su zaključili kako treba dopustiti korporacijama da grade i plasiraju svoje proizvode korištenjem resursa svemirske stanice.

Međutim, treba imati na umu kako put u svemir nije jeftin.

Privatne astronautske misije bi bile ograničene na dva leta godišnje, a to znači oko 12 astronauta godišnje, i troškovi ovih poduhvata će biti visoki. Troškove putovanja i smještaja bi preuzele same privatne kompanije.

Do sada, jedine privatne kompanije koje su razvile svemirske letjelice su SpaceX i Boeing. Space X bi u ovaj poduhvat išao sa Dragon letjelicama, dok je adut Boeinga Boeing CST-100 Starliner.

Cijena puta do ISS za samu NASA danas iznosi oko 80 miliona dolara po sjedištu, a ova cijena se nastoji smanjiti na oko 58 miliona dolara po sjedištu. Osim troškova dolaska, jedno noćenje na ISS bi iznosilo oko 35.000 dolara za jednu osobu, rekao je Jeff DeWit, odgovoran za finansije u NASA. Očekuje se da će već 2020 privatni sektor biti uključen u ovu vrstu partnerstva sa NASA.

"Sada je na vama da iskoristite svoju kreativnost - svoju domišljatost - i shvatite kako možete generirati potencijalne prihode", rekao je Bill Gerstenmaier, NASA-in saradnik istraživanja.

"Ovo je početak stvaranja otvorenog dijaloga s industrijom kako bismo shvatili kako možemo otvoriti prostor komercijalnim aktivnostima, gdje će prihodi potjecati od kompanija iz privatnog sektora. Ovo će biti novo iskustvo učenja za obje strane.", kazao je je Gerstenmaier.

Mike Read, menadžer za komercijalnu upotrebu svemirske tehnologije pri Johnson svemirskom centru naglašava kako bi se ovdje radilo o jednom sasvim novom biznis modelu, koji bi bio zasnovan na već postojećoj vladinoj infrastrukturi. „Mi smo vladina institucija koja pokušava omogućiti razvoj nove ekonomije“, naglašava Read.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG