Izdvojeno
Dokumentovanje genocida očima djece Srebrenice
Projekat na kojem su zajednički radili Memorijalni centar Srebrenica i Muzej ratnog djetinjstva iz Sarajeva sastoji se od kolekcije sjećanja i uspomena u kojoj je učestvovalo više od stotinu nekadašnje djece koja su djetinjstvo provela u ratnoj Srebrenici.
Voljela bih kad bih mogla da vam ispričam kako je to biti dijete, ali vi razgovarate sa osobom koja to nikada nije bila, koja nikada to nije stigla da bude - tako svoju priču počinje Dževa Avdić, tridesetogodišnja mlada žena koja je djetinjstvo provela u ratnoj Srebrenici.
Dom gdje je rođena, selo Zeleni Jadar kod Milića, u istočnoj Bosni, zajedno sa roditeljima i bratom napustila je početkom 1992. godine. Otišli su u obližnji grad, Srebrenicu. Nekoliko dana nakon njihovog odlaska, sve kuće u Zelenom Jadru su spaljene, među kojima i njena.
"Od tog trenutka Dževa više nije šestogodišnja djevojčica. Postaje odrasla osoba koja se zajedno sa svojom porodicom bori za život. Naravno, nesvjesna da je to rat i da će preživjeti genocid koji se desio u Srebrenici u julu 1995. godine", priča Dževa, objasnivši da o svom djetinjstvu uvijek priča u trećem licu.
"Lakše je zamisliti da se to dogodilo nekoj Dževi prije dvadeset i nešto godina, nego da se desilo baš meni. Zato se i ne sjećam mnogo, osim da sam voljela da igram 'gume' u hodniku jedne zgrade u Srebrenici. Mislim da je to bila 1993", priča Dževa.
Par godina stariji od Dževe, dvanaestogodišnji Mirza Bašić, u Srebrenicu je sa roditeljima i bratom doselio iz rodnog Bratunca. Kaže da tokom ratnih godina nije bilo puno prostora za igru zbog stalnog grantiranja, pa je vrijeme često provodio uz knjigu.
"Tih godina čitao sam sve što mi je 'palo pod ruku'. Od Branka Ćopića, Tom Sojera, sve lektire, stripove, sve sam pročitao. Bježao sam u tu imaginarnu stvarnost, bježeći od stvarnosti u kojoj sam bio", sjeća se Mirza.
Kolekcija sjećanja
Dževina i Mirzina sjećanja iz djetinjstva samo su neka od sedamdeset sati snimljenog materijala iskustva djece tokom opsade i genocida u Srebrenici, u julu 1995. godine.
Projekat na kojem su zajednički radili Memorijalni centar Srebrenica i Muzej ratnog djetinjstva iz Sarajeva sastoji se od kolekcije sjećanja i uspomena u kojoj je učestvovalo više od stotinu nekadašnje djece koja su djetinjstvo provela u ratnoj Srebrenici.
"Više od stotinu ljudi koji danas imaju svoje porodice iskazalo je želju da njihova sjećanja i uspomene postanu dio ove kolekcije, ali i hrabrost da dođu i da o svojim iskustvima govore pred kamerom", pojašnjava Hasan Hasanović u ime Memorijalnog centra Srebrenica i jedan od učesnika u ovom projektu.
Kolekcija sjećanja sadrži oko 100 dokumentovanih uspomena, pisma i fotografije, ali i nekoliko ličnih predmeta kao džemperi, jakne ili ruksaci.
"Ovo je materijal koji ima ogromnu vrijednost i ova kolekcija predstavlja važan doprinos dokumentaciji genocida iz ugla djece", smatra Lejla Hairlahović koja je projekat predvodila u ime Muzeja ratnog djetinjstva iz Sarajeva.
Odlasci u rodni kraj
Mirza je izgubio brata, a Dževa oko trideset članova porodice u genocidu.
U genocidu u Srebrenici ubijen je i stariji brat Mirze Bašića. Posmrtne ostatke Mirza i njegova porodica do danas nisu pronašli.
Zajedno sa roditeljima Mirza je život nastavio u Živinicama kod Tuzle. Danas je profesor istorije, suprug i otac dvoje djece. I pored svega, kaže da u Srebrenicu voli da ode.
"Vrlo rado odem u Srebrenicu, posebno na mjesta na kojima sam volio da idem kao dijete. Čim odem tamo nevjerovatno je kako ponovo mogu da oživim sva ta sjećanja i sve osjećaje, kao da sam ponovo tamo", kaže Mirza.
Dževa Avdić, sa početka priče, imala je nepunih devet godina kada je s majkom i bratom izbjegla iz Srebrenice, 12. jula 1995. godine. Otac, sa mnogim muškarcima iz ovog grada, spas je potražio putem preko šume, do slobodne teritorije. Preživio je genocid, dok je više od 30 članova porodice Dževe Avdić ubijeno.
U svoje rodno mjesto, Zeleni Jadar kraj Srebrenice, Dževa Avdić ide često. Tamo je, prije dvije godine, kako kaže, dočekala svoj prvi Bajram nakon rata.
"Čudni su ti osjećaji koji vas obuzmu kad ste tamo. Za nas preživjele to je jedna posebna dimenzija i posebni osjećaji. Svi mi vrlo lično I bolno živimo tu svoju bol, koja se pred svaku godišnjicu, svaki 11. juli, nekako čudno povećava", priča Dževa.
Knjige kao ostavština
Svoj život nakon rata nastavila je u Vogošći, kod Sarajeva. Autorka je i knjige "Moj osmijeh je moja osveta", u kojoj opisuje svoje odrastanje nakon genocida.
I Mirza kaže kako piše knjigu.
"Nisu svi bili u mogućnosti da tako nešto prežive. Sad, sa ove vremenske distance, ja to smatram jednom vrstom posebnog iskustva. Teško je s njim živjeti i ostavi to posljedice na čovjeka, ali mislim da nas to izdvaja u odnosu na drugu djecu i na naše vršnjake u nekim drugim dijelovim svijeta, gdje tada nije bo rat. Tako da, ja se uvijek tješim da je to nešto posebno što ja imam, a većina u svijetu ne. Zato naša sjećanja treba da se čuju", napominje Mirza.
Memorijalni centar Srebrenica posvećen je sjećanju na žrtve genocida u Srebrenici 1995. godine, kada su snage Vojske Republike Srpske ubile preko 8.000 ljudi.
U Memorijalnom centru Potočari do sada je ukopano 6.610 žrtava genocida. Još uvijek se traga za više od 1.000 nestalih Srebreničana.
Za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, te izrekli četiri doživotne kazne (od čega je jedna nepravosnažna).
See all News Updates of the Day
Tajvan se priprema za novi Trumpov mandat usred sve većeg kineskog vojnog pritiska
Dok svijet čeka povratak novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u Bijelu kuću sljedećeg mjeseca, Tajvan se nalazi između rastuće kineske agresije i neizvjesnosti oko odnosa SAD-a i Tajvana.
Od vojnog osoblja do civila, stanovnici Tajvana se pripremaju za neizvjesnu budućnost s novim predsjednikom SAD-a koji će uskoro preuzeti dužnost i sve veći pritisak iz Kine.
Peking smatra samoupravni Tajvan dijelom Kine i kaže da će upotrijebiti silu ako bude potrebno.
Dok je predsjednik Joe Biden opetovano govorio da će SAD priteći u pomoć Tajvanu ako Kina napadne, novoizabrani predsjednik Trump je sugerirao da bi Tajvan trebao platiti SAD-u za svoju odbranu.
28-godišnja stanovnica Tajpeja Angel Chi kaže da je zabrinuta jer je teško razlučiti šta Trump govori i šta zapravo radi iza kulisa. Ona kaže da je Trump uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesu SAD-a.
„Pomalo sam zabrinuta jer je teško reći šta Tramp govori, šta zapravo radi i šta radi iza kulisa, stvari koje mi ne možemo da vidimo. On je uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesima Sjedinjenih Država”, kaže ona.
Dok je Trump izabrao istaknutog kineskog tvrdolinijaša Marca Rubija i Michaela Waltza kao potencijalne kandidate za kabinet, njegovi komentari o Tajvanu su nejasni.
Evo Trumpovog odgovora u julu 2023. u intervjuu za Fox News.
„Ne želim da kažem šta mislim. Ako odgovorim na to pitanje, to će me staviti u veoma lošu pregovaračku poziciju”, rekao je Trump.
Michael Cole, geopolitički analitičar, kaže: „U ovom trenutku ne znamo misli li to, kada kaže da želi vratiti Sjedinjene Države na izolacionističku poziciju.”
Stav Kine je jasan sa konferencije za štampu od 7. novembra.
„Kina se čvrsto protivi bilo kakvom obliku službene interakcije između Sjedinjenih Država i Tajvana”, rekao je Mao Ning, portparol Ministarstva vanjskih poslova Kine.
Neki stanovnici Tajvana misle da će vrijednosti demokratskog ostrva pomoći u učvršćivanju odnosa sa SAD-om i državama istomišljenika.
55-godišnji Chen Cheng-yi kaže da Trump želi da se razlikuje od Bidena, tako da ima svoje lične stavove. Ali Chen ne misli da će to uticati na vrijednost Tajvana u SAD-u i na međunarodnom planu.
Stručnjaci se također slažu. Velike promjene u odnosima SAD-a i Tajvana pod sljedećom administracijom nisu vjerovatne.
„Raspoloženje je da ćemo biti veoma pažljivi i veoma budni u vezi sa razvojem(ima), ali ne paničimo. Također, imamo vrlo snažnu dvostranačku podršku u Kongresu, a to uvijek može biti najbolji bastion Tajvana za održavanje i poboljšanje odnosa Tajvan-SAD na različitim poljima”, kaže Lai I-Chung, predsjednik Fondacije Prospect sa sjedištem u Tajvanu.
Dok se Tajvan i dalje priklanja SAD-u i priprema za nadolazeću Trumpovu administraciju, Kina je pojačala vojni pritisak.
Predsjednik Lai Ching-te preuzeo je dužnost u maju – sa vježbama oko Tajvana i upadima obalske straže. Akcije su isto toliko usmjerene na vlasti Tajvana, kao i na glasače, kaže Cole.
„Oni se nadaju da će stvaranje ovog osjećaja borbe i obuzdavanja Tajvana na kraju natjerati tajvanske glasače, ako ne i tajvansku vladu, da se uključe u izbjegavanje rizika”, kaže Cole.
Cole kaže da bi nivo agresije Pekinga prema Tajvanu moao ovisiti o procjeni politike nove Trumpove administracije prema Tajvanu i Kini.
Avion Azerbejdžan Airlinesa srušio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, kažu izvori
Avion Azerbejdžan Airlines koji se u srijedu srušio u Kazahstanu oborio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, izjavila su za Reuters četiri izvora u Azerbejdžanu upoznata sa istragom.
Putnički avion Embraer (EMBR3.SA) srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 ljudi, nakon što je skrenuo s područja Rusije u kojem Moskva posljednjih mjeseci koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih bespilotnih.
Avion J2-8243 Azerbejdžan Airlinesa odletio je stotinama kilometara od svoje redovne rute od azerbejdžanskog Bakua do Groznog, u ruskoj Čečeniji, da bi se srušio na suprotnoj obali Kaspijskog mora, nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.
Zvaničnici nisu odmah objasnili zašto je avion preletio more, ali do pada je došlo nakon što su ukrajinski dronovi ovog mjeseca pogodili čečenski region na jugu Rusije. Najbliži ruski aerodrom na trasi aviona zatvoren je u srijedu ujutro.
Ruski, azerbejdžanski i kazahstanski zvaničnici pozvali su na istragu o nesreći.
Rusija kaže da je spriječila ukrajinske zavjere da se ubiju visoki oficiri
Ruska Federalna služba sigurnosti saopštila je u četvrtak da je osujetila nekoliko zavjera ukrajinskih obavještajnih službi da ubiju visoke ruske oficire i njihove porodice u Moskvi koristeći bombe prikrivene u prenosivi punjač (power bank) ili fascikle s dokumentima.
Dana 17. decembra, ukrajinska obavještajna služba SBU ubila je general-pukovnika Kirilova, načelnika ruskih jedinica za nuklearnu, biološko i hemijsku zaštitu, u Moskvi ispred njegove stambene zgrade detonacijom bombe pričvršćene za električni skuter.
Izvor SBU potvrdio je Reutersu da je ukrajinska obavještajna agencija stajala iza napada. Rusija je rekla da je ubistvo teroristički napad Ukrajine, s kojom je u ratu od februara 2022. godine, i obećala osvetu.
"Federalna služba bezbjednosti Ruske Federacije spriječila je niz pokušaja atentata na visoko rangirano vojno osoblje Ministarstva odbrane", saopštio je FSB.
"Četiri ruska državljana koja su učestvovala u pripremi ovih napada su privedena", navodi se u saopštenju.
Ukrajinska SBU nije odmah odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar.
FSB, glavni nasljednik KGB-a iz sovjetskog doba, rekao je da su ruske državljane regrutovale ukrajinske obavještajne službe.
Jedan od muškaraca je u Moskvi uzeo bombu prikrivena u prenosivi punjač koja je trebala biti pričvršćena magnetima na automobil jednog od najviših zvaničnika Ministarstva odbrane, saopštio je FSB.
Još jedan Rus bio je zadužen za izviđanje visokih ruskih zvaničnika odbrane, navodi se, a jedna zavjera je uključivala isporuku bombe prikrivene u fasciklu s dokumentima.
"Eksplozivna naprava prikrivena u prenosni punjač (power bank), sa pričvršćenim magnetima, morala je biti postavljena ispod službenog automobila jednog od visokih čelnika ruskog ministarstva odbrane", navodi se.
Uhapšen ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić uhapšen je zbog sumnje za koruptivna krivična djela, potvrđeno je iz Državnog tužilaštva.
Osim Nešića, uhapšeni su i direktor „Puteva Republike Srpske” Milan Dakić, Mladen Lučić i još četiri osobe koje su pod istragom Tužilaštva i Uprave za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).
Prema saopćenju, sumnjiče se da su kao rukovodioci „Puteva RS“ i lica koja su poslovala sa ovim preduzećem, počinili krivična djela – udruženje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, te primanje mita.
Više detalja iz Tužilaštva BiH nisu iznijeli.
O hapšenju Nešića oglasio se Milorad Dodik na Twitteru, koji smatra da je Tužilaštvo BiH pokazalo da je postalo instrument pojedinih stranih ambasada i sarajevska političke javnosti za obračun s RS.
„Ovakav način rada predstavlja progon kadrova iz Republike Srpske s ciljem njene destabilizacije”, rekao je Dodik.
Iz MUP-a RS su samo potvrdili da je privedeno sedam osumnjičenih u akciji „Tunel 2” i da su u toku su pretresi stambenih i poslovnih jedinica na području Banjaluke, Istočnog Sarajeva i Bijeljine.
Detektor je ranije izvjestio da je Nešić kao vršilac dužnosti direktora „Puteva RS” saslušan 2018. u Policijskoj upravi Istočno Sarajevo zbog sumnje da je počinio krivično djelo prinuda.
Tri bebe umrle od smrzavanja u šatorskim kampovima u Gazi posljednih dana
Beba je umrla od smrzavanja s utorka na srijedu u Gazi, dok se Izrael i Hamas međusobno optužuju da komplikuju napore za prekid vatre koji bi mogli zaustaviti 14-mjesečni rat.
Beba stara 3 sedmice bila je treća koja je umrla od hladnoće u šatorskim kampovima u Gazi posljednjih dana, rekli su doktori.
Izraelsko bombardovanje i kopnena invazija na Gazu ubili su više od 45.000 Palestinaca, više od polovine su žene i djece, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između boraca i civila.
Ofanziva je izazvala široko rasprostranjena razaranja i raselila oko 90 posto od 2,3 miliona stanovnika Gaze, često više puta.
Stotine hiljada osoba smještene su u šatorske kampove duž obale dok nastupa hladna zima. Grupe za pomoć se bore da dostave hranu i zalihe i kažu da nedostaje deka, tople odjeće i drva.
Izrael je povećao količinu pomoći, u prosjeku 130 kamiona dnevno ovog mjeseca, u odnosu na oko 70 dnevno u oktobru i novembru. Ipak, količina je i dalje znatna manja od prethodnih mjeseci, a Ujedinjene nacije kažu da nisu u mogućnosti podijeliti više od polovine pomoći jer izraelske snage uskraćuju dozvolu da se kreću unutar Gaze ili zbog neobuzdanog bezakonja i krađe iz kamiona.
Otac tronedjeljne Sile, Mahmoud al-Faseeh, zamotao ju je u deku kako bi pokušao da je ugrije u njihovom šatoru u oblasti Muwasi izvan grada Khan Younis, ali to nije bilo dovoljno, rekao je za Associated Press.
Rekao je da šator nije bio zaštićen od vjetra i da je tlo bilo hladno, jer su temperature u utorak navečer pale na 9 stepeni Celzijusa.
„Bilo je jako hladno preko noći i kao odrasli nismo to mogli ni podnijeti. Nismo se mogli ugrijati”, rekao je.
Sila se budila plačući tri puta preko noći, a ujutro su je zatekli kako ne reaguje, ukočenog tijela.
„Bila je kao drvo”, rekao je al-Faseeh.
Hitno su je prevezli u poljsku bolnicu gdje su ljekari pokušali da je ožive, ali su joj pluća već bila oštećena.
Ahmed al-Farra, direktor dječijeg odjela u bolnici Nasser u Khan Younisu, potvrdio je da je beba umrla od hipotermije. Rekao je da su još dvije bebe - jedna stara 3 dana, druga mjesec dana - dovedene u bolnicu u posljednjih dana nakon što su umrle od hipotermije.
