Linkovi

Top priča BiH

Dokumentovanje genocida očima djece Srebrenice

Memorijalni centar Potočari

Projekat na kojem su zajednički radili Memorijalni centar Srebrenica i Muzej ratnog djetinjstva iz Sarajeva sastoji se od kolekcije sjećanja i uspomena u kojoj je učestvovalo više od stotinu nekadašnje djece koja su djetinjstvo provela u ratnoj Srebrenici.

Voljela bih kad bih mogla da vam ispričam kako je to biti dijete, ali vi razgovarate sa osobom koja to nikada nije bila, koja nikada to nije stigla da bude - tako svoju priču počinje Dževa Avdić, tridesetogodišnja mlada žena koja je djetinjstvo provela u ratnoj Srebrenici.

Dom gdje je rođena, selo Zeleni Jadar kod Milića, u istočnoj Bosni, zajedno sa roditeljima i bratom napustila je početkom 1992. godine. Otišli su u obližnji grad, Srebrenicu. Nekoliko dana nakon njihovog odlaska, sve kuće u Zelenom Jadru su spaljene, među kojima i njena.

"Od tog trenutka Dževa više nije šestogodišnja djevojčica. Postaje odrasla osoba koja se zajedno sa svojom porodicom bori za život. Naravno, nesvjesna da je to rat i da će preživjeti genocid koji se desio u Srebrenici u julu 1995. godine", priča Dževa, objasnivši da o svom djetinjstvu uvijek priča u trećem licu.

"Lakše je zamisliti da se to dogodilo nekoj Dževi prije dvadeset i nešto godina, nego da se desilo baš meni. Zato se i ne sjećam mnogo, osim da sam voljela da igram 'gume' u hodniku jedne zgrade u Srebrenici. Mislim da je to bila 1993", priča Dževa.

Par godina stariji od Dževe, dvanaestogodišnji Mirza Bašić, u Srebrenicu je sa roditeljima i bratom doselio iz rodnog Bratunca. Kaže da tokom ratnih godina nije bilo puno prostora za igru zbog stalnog grantiranja, pa je vrijeme često provodio uz knjigu.

"Tih godina čitao sam sve što mi je 'palo pod ruku'. Od Branka Ćopića, Tom Sojera, sve lektire, stripove, sve sam pročitao. Bježao sam u tu imaginarnu stvarnost, bježeći od stvarnosti u kojoj sam bio", sjeća se Mirza.

Kolekcija sjećanja

Dževina i Mirzina sjećanja iz djetinjstva samo su neka od sedamdeset sati snimljenog materijala iskustva djece tokom opsade i genocida u Srebrenici, u julu 1995. godine.

Dževa Avdić je imala nepunih devet godina kada je s majkom i bratom izbjegla iz Srebrenice, 12. jula 1995. godine.
Dževa Avdić je imala nepunih devet godina kada je s majkom i bratom izbjegla iz Srebrenice, 12. jula 1995. godine.

Projekat na kojem su zajednički radili Memorijalni centar Srebrenica i Muzej ratnog djetinjstva iz Sarajeva sastoji se od kolekcije sjećanja i uspomena u kojoj je učestvovalo više od stotinu nekadašnje djece koja su djetinjstvo provela u ratnoj Srebrenici.

"Više od stotinu ljudi koji danas imaju svoje porodice iskazalo je želju da njihova sjećanja i uspomene postanu dio ove kolekcije, ali i hrabrost da dođu i da o svojim iskustvima govore pred kamerom", pojašnjava Hasan Hasanović u ime Memorijalnog centra Srebrenica i jedan od učesnika u ovom projektu.

Kolekcija sjećanja sadrži oko 100 dokumentovanih uspomena, pisma i fotografije, ali i nekoliko ličnih predmeta kao džemperi, jakne ili ruksaci.

"Ovo je materijal koji ima ogromnu vrijednost i ova kolekcija predstavlja važan doprinos dokumentaciji genocida iz ugla djece", smatra Lejla Hairlahović koja je projekat predvodila u ime Muzeja ratnog djetinjstva iz Sarajeva.

Odlasci u rodni kraj

Mirza je izgubio brata, a Dževa oko trideset članova porodice u genocidu.

U genocidu u Srebrenici ubijen je i stariji brat Mirze Bašića. Posmrtne ostatke Mirza i njegova porodica do danas nisu pronašli.

Zajedno sa roditeljima Mirza je život nastavio u Živinicama kod Tuzle. Danas je profesor istorije, suprug i otac dvoje djece. I pored svega, kaže da u Srebrenicu voli da ode.

Mirza Bašić iz Bratunca,na fotografiji snimljenoj 1995. godine, rat proveo u ratnoj Srebrenici
Mirza Bašić iz Bratunca,na fotografiji snimljenoj 1995. godine, rat proveo u ratnoj Srebrenici

"Vrlo rado odem u Srebrenicu, posebno na mjesta na kojima sam volio da idem kao dijete. Čim odem tamo nevjerovatno je kako ponovo mogu da oživim sva ta sjećanja i sve osjećaje, kao da sam ponovo tamo", kaže Mirza.

Dževa Avdić, sa početka priče, imala je nepunih devet godina kada je s majkom i bratom izbjegla iz Srebrenice, 12. jula 1995. godine. Otac, sa mnogim muškarcima iz ovog grada, spas je potražio putem preko šume, do slobodne teritorije. Preživio je genocid, dok je više od 30 članova porodice Dževe Avdić ubijeno.

U svoje rodno mjesto, Zeleni Jadar kraj Srebrenice, Dževa Avdić ide često. Tamo je, prije dvije godine, kako kaže, dočekala svoj prvi Bajram nakon rata.

"Čudni su ti osjećaji koji vas obuzmu kad ste tamo. Za nas preživjele to je jedna posebna dimenzija i posebni osjećaji. Svi mi vrlo lično I bolno živimo tu svoju bol, koja se pred svaku godišnjicu, svaki 11. juli, nekako čudno povećava", priča Dževa.

Knjige kao ostavština

Svoj život nakon rata nastavila je u Vogošći, kod Sarajeva. Autorka je i knjige "Moj osmijeh je moja osveta", u kojoj opisuje svoje odrastanje nakon genocida.

I Mirza kaže kako piše knjigu.

"Nisu svi bili u mogućnosti da tako nešto prežive. Sad, sa ove vremenske distance, ja to smatram jednom vrstom posebnog iskustva. Teško je s njim živjeti i ostavi to posljedice na čovjeka, ali mislim da nas to izdvaja u odnosu na drugu djecu i na naše vršnjake u nekim drugim dijelovim svijeta, gdje tada nije bo rat. Tako da, ja se uvijek tješim da je to nešto posebno što ja imam, a većina u svijetu ne. Zato naša sjećanja treba da se čuju", napominje Mirza.

Memorijalni centar Srebrenica posvećen je sjećanju na žrtve genocida u Srebrenici 1995. godine, kada su snage Vojske Republike Srpske ubile preko 8.000 ljudi.

U Memorijalnom centru Potočari do sada je ukopano 6.610 žrtava genocida. Još uvijek se traga za više od 1.000 nestalih Srebreničana.

Za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, te izrekli četiri doživotne kazne (od čega je jedna nepravosnažna).

See all News Updates of the Day

Pandemija u BiH: 10 žrtava i 165 novih slučajeva zaraze u zadnja 24 sata

ilustracija

Od početka pandemije, od posljedica virusa 350 umrlih u Bosni i Hercegovini.

U protekla 24 sata u Federaciji Bosne i Hercegovine (BiH) testirano je 627 uzoraka, od kojih je 125 pozitivnih na korona virus, a prijavljena su 4 smrtna slučaja.

U Federaciji BiH do sada je testirano ukupno 88 577 uzoraka od kojih je infekcija potvrđena u 7 216 slučajeva, od kojih je trenutno aktivno 3 447, a preminulo je ukupno 168 osoba.

Od korona virusa u ovom entitetu do sada se oporavilo 3 601 osoba.

U poslednja 24 časa u Republici Srpskoj testirano je 586 uzoraka od kojih je 40 pozitivno na virus korona, a prijavljeno je i šest smrtnih slučajeva.

Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 5.060 slučajeva infekcije korona virusom, a preminule su ukupno 182 osobe.

U Republici Srpskoj do sada se oporavilo 2.711 osoba, aktivno je 2.167 slučajeva dok je ukupno izvršeno 51.870 testiranja.

Trenutno se u bolnicama nalazi 270 ljudi, pod zdravstvenim nadzorom je 4.201 osoba, a nadzor je završen kod 44.026 lica.

RS: Još nije odlučeno hoće li se nastava odvijati u školskim klupama ili online

RS: Još nije odlučeno hoće li se nastava odvijati u školskim klupama ili online
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Bajram u BiH uz stroge zdravstvene mjere

Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus, offer Eid al-Adha prayer while maintaining a social distance in front of the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31,

Muslimani u Bosni i Hercegovini, noseći maske kao predostrožnost zbog novog korona virusa, obavili su jutarnje molitve (namaz) u džamijama i na ulicama ispred džamija u manjem broju nego inače. Centralna bajramska svečanost jutros je održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Budući da je u BiH trenutno registrirano najviše zaraženih u Evropi u odnosu na broj stanovnika, vjernicima je savjetovano da održavaju fizičku distancu tokom molitve.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović ranije je pozvao vjernike da namaz obave poštujući instrukcije nadležnih državnih organa uz nošenje maski, dezinfekciju ruku na ulazu u džamiju, obred je gdje god je to bilo moguće održan vani, a zabranjen je i dolazak zaraženima, onima koji su bili u kontaktu sa zaraženom osobom, te bilo kome ko ima simptome respiratorne infekcije.

Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus offer Eid al-Adha prayer while maintaining a social distance at the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.
Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus offer Eid al-Adha prayer while maintaining a social distance at the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.

U bajramskoj poruci (hutbi) reis Kavazović je kazao kako će u modernoj povijesti ovaj bajram ostati upamćen po tome što vjernici iz svih dijelova svijeta nisu mogli obići časna mjesta u Meki i Medini, hodočašću po kojem se ovaj Bajram naziva i hadžijskim. Osvrnuo se i na veliki broj zaraženih u BiH, regiji i svijetu kazavši kako će se bolest pobijediti snažnim pouzdanjem u Boga, jakom voljom, discipliniranošću, upornošću i borbom protiv nje.

Naglasio je da se to ne čini zbog straha od smrti, već jer je Bog ljudima dao darove života, a čovjek je preuzeo obvezu da ih štiti u svakoj prilici i na svakom mjestu. Govoreći o običaju žrtvovanja kurbana (najčešće ovna) kao uspomenu na žrtvu Ibrahima (Abrahama ili Avrama u kršćanstvu i judaizmu), poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je kazao da Allahu nisu potrebni ni meso ni krv kurbana, te da, kako se kaže u Kur'anu, Bog gleda bogobojaznost te da svaki čovjek treba služiti onome čemu se zavjetovao: učitelj vjere vjeri, roditelj obitelji, političar politici, državnik državi, liječnik medicini, majstor svom zanatu, a umjetnik umjetnosti.

Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus, offer Eid al-Adha prayer in front of the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.
Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus, offer Eid al-Adha prayer in front of the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.

“Ljudi od vjere, službe i struke ne bi smjeli dozvoliti da budu instrumenti manipulacija u ovako teškim prilikama koje proživljavamo. Svađalački tonovi koje čujemo u javnom prostoru, dok se borimo za živote i zdravlje ljudi, unose nemir i zabrinutost među nas. Ostrašćenost koju vidimo u komunikaciji poznatih javnih ličnosti, obrazovanih ljudi, čudi i zabrinjava”, poručio je, između ostalog reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović.

Zbog strogih zdravstvenih mjera danas je izostalo i tradicionalno čestitanje bajrama, posebno običaj ljubljenja ruku, a nije upriličeno ni tradicionalno bajramsko čestitanje kod reisu-l-uleme, kao ni svečani bajramski prijem za zvanice. Tako bilo i prije dva mjeseca prilikom obilježavanja Ramazanskog bajrama.

Reis Kavazović: Ne dozvolimo da bolest naruši našu radost

Reis Kavazović: Ne dozvolimo da bolest naruši našu radost
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:33 0:00

Amerika izdvojila 2,2 miliona dolara za zdravstveni sistem BiH od izbijanja pandmije

A woman arrives at the hospital to test for coronavirus in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, 01 July 2020.

Vlada SAD je od početka pandemije COVID-19 sa više od 1,5 milijardi dolara podržala sisteme javnog zdravlja u 120 zemalja širom svijeta, a od tog iznosa je gotovo 10 miliona dolara izdvojeno za zemlje Zapadnog Balkana kako bi se uspješnije izborile sa novim korona virusom.

State Department saopštio je danas da je američka administracija ukupno izdvojila 20,5 milijardi dolara u okviru globalne borbe protiv pandemije, uključujući i razvoj vakcine i metoda liječenja, prevenciju bolesti i pomoć stranim državama.

To je, kako se navodi osnažilo globalnu lidersku poziciju SAD u odgovoru na COVID-19, a ujedno i iznjedrilo "realne rezultate, u vidu pomoći narodima širom svijeta, što pruža zaštitu i samim SAD".

Američka administracija je od izbijanja pandemije posredstvom State Departmenta i vladine Agencije za medjunarodni razvoj (USAID) uputila više od 1,5 milijardi dolara vanredne, humanitarne, ekonomske i razvojne pomoći vladama, međunarodnim organizacijama i nevladinim organizacijama kao podršku borbi protiv pandemije.

Ta sredstva će, kako se navodi, spasiti živote tako što će unaprijediti zdravstveno obrazovanje, zaštititi zdravstvene ustanove i poboljšati laboratorijske kapacitete i kapacitete za nadzor širenja i brzo reagovanje na bolest u više od 120 zemalja svijeta.

Za zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine SAD su od izbijanja pandemije izdvojile 2,2 miliona dolara za unaprjeđenje sistema laboratorija, praćenje bolesti, zdravstvenu komunikaciju i druge zdravstvene svrhe. U proteklih 20 godina SAD su u BiH pomogle sa više od 1,1 milijardu dolara, od čega je 200.000 bilo namijenjeno zrdavstvu.

U spisku država kojima je upućena pomoć, piše da je Srbija od američkih vlasti dobila više od dva miliona dolara pomoći za zdravstvo i to za masovnije testiranje stanovništva na virus, uvođenje novih tehničkih metoda za tretman i prevenciju bolesti, unaprjeđenje razmjene informacija o rizicima i unaprjeđenje higijenske prakse u domaćinstvima.

SAD su, kako piše u saopštenju, u proteklih 20 godina u Srbiju uložile više od milijardu dolara pomoći, uključujući i 5,4 miliona u zdravstvo.

Kosovu je upućeno skoro 1,6 miliona dolara za uspostavljanje laboratorijskog sistema, takođe za unaprjeđenje sistema laboratorija, praćenje bolesti, zdravstvenu komunikaciju i druge zdravstvene svrhe. To je dio dugoročne američke pomoći Kosovu od 772 miliona dolara u proteklih 20 godina, uključujući više od 10 miliona za zdravstvo.

Crnoj Gori je za borbu protiv pandemije Washington dao 300.000 dolara, uključujući i za mobilizaciju dodatnih dobrovoljaca za Crveni krst, jačanje pravovremenih i preciznih informacija o COVID-19 i koordinaciju partnera koji učestvuju u borbi protiv virusa. Prije te pomoći, SAD su Crnoj Gori pomogle sa više od 332 miliona dolara, uključujući i milion dolara za zdravstveni sistem.

Sjeverna Makedonija je od SAD za borbu protiv korona virusa dobila 1,5 miliona za laboratorijske sisteme, nadzor i kontrolu kretanja zaraze, tehničke stručnjake, zdravstvenu komunikaciju i slično. U posljednjih 20 godina ukupna američka pomoć Skoplju premašila je 738 miliona dolara, od kojih je 11,5 miliona uloženo i zdravstvo.

SAD su zdravstvenom sistemu Albanije u borbi protiv COVID-19 pomogle sa više od dva miliona dolara, i to takođe za laboratorije, nadzor širenja zaraze, zdravstvenu komunikaciju i tehničku ekspertizu. Ukupna pomoć SAD Albaniji premašila je za 20 godina 693 miliona dolara, od kojih je 5,8 miliona bilo namijenjeno za zdravstvo.

Iz spiska proizlazi da su SAD za region Evrope i Evroazije, u koji su pored zemalja Zapadnog Balkana uključene i Italija, Grčka, Turska, Ukrajina, Rusija, Jermenija, Azerbejdžan, Gruzija, Belorusija, Bugarska, Moldavija i Rumunija, tokom pandemije za borbu protiv bolesti izdvojile oko 100 miliona dolara pomoći.

Dodaje se i da SAD sa 5 miliona dolara u okviru Fonda za ekonomsku pomoć u regionu Evrope i Evroazije podržavaju aktere civilnog društva, koji treba da štite demokratske institucije i obezbjede da se tokom pandemije čuje i glas građana. Finansijsku pomoć dobijaju i organizacije civilnog društva kako bi obezbjedile građanski nadzor nad naporima koje vlade država ulažu u borbu protiv COVID-19.

State Department u saopštenju ističe da navedeni iznosi ne uključuju pomoć koju pružaju pojedine vladine agencije ili ministarstva, uključujći i Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ili ministarstvo odbrane.

Pored te direktne pomoći američke vlade, donacije čija vrijednost premašuje 4,9 milijardi dolara za globalnu borbu protiv COVID-19 obezbjedili su i američki privrednici, neprofitne, humanitarne i vjerske organizacije i pojedinci, što je, kako se navodi u saopštenju, više nego u bilo kojoj drugoj državi u svijetu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG