Ali nakon 56-minutnog ratobornog govora, u kojem je ruski lider negirao samo postojanje zemlje koja se zove Ukrajina, malo ko u Kijevu sumnja da će oklopne kolone prije ili kasnije udariti van ukrajinskog regiona Donbasa Putinovom odlukom da prizna nezavisnost otcepljenih republika Donjeck i Lugansk se smatra uvodom za vjerovatno rasprostranjenije vojne akcije. U ugovorima o prijateljstvu koje je Putin potpisao sa otcjepljenim republikama Moskve, on se obavezao da će braniti njihove granice.
Zapadne diplomate i stanovnici u Donjecku potvrdili su pojavu ruskih tenkova tokom noći u utorak.
Dok se višemjesečni geopolitički sukob oko Ukrajine pretvara u novu još zloslutniju brzinu, zapadne zemlje pridružile su se horu osude, a sve više stranih vlada naređuje diplomatama da napuste Kijev i da se presele u Lavov u zapadnoj Ukrajini, nedaleko granice Poljske, što je odraz njihove rastuće zabrinutosti da neće proći mnogo vremena prije nego što će ruskim snagama raspoređenim na ukrajinskim granicama uskoro biti naređeno da gađaju ukrajinsku prijestolnicu.
Australija je postala posljednja u nizu zemalja koja su izmjestile svoje misije, pridruživši se Sjedinjenim Državama, Britaniji i drugima kako bi svoje ambasadore i svoje osoblje prebacili bliže sigurnosti susjedne Poljske.
Rat se već odvija?
Zvaničnici zapadnih obavještajnih službi također strahuju da je priznanje otcjepljenih republika samo dio većeg ratnog plana koji se sada odvija u skladu sa scenarijom napisanom prethodnih nedjelja. Oni kažu da se oko dvije trećine ruskih snaga grupisanih u blizini Ukrajine sada nalazi unutar 50 kilometara od granice, da su u borbenoj formaciji i spremne da započnu vojne operacije, iako nije jasno da li je Kremlj već dao odobrenje za pokretanje ofanzive u punom obimu.
Govoreći u televizijskom obraćanju naciji poslije 2 sata ujutru po lokalnom vremenu, nekoliko sati nakon što je govor bio zakazan, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nastojao je da umiri Ukrajince rekavši da je zemlja dobro zaštićena i dodao da Ukrajina zadržava pravo da se brani od dalje ruske agresije.
"Mi smo na svojoj zemlji, ne plašimo se nikoga i ničega", rekao je Zelenski.
Sumorni, prkosni Zelenski pozvao je međunarodne posmatrače iz Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OSCE), koji su posmatrali primirje na istoku Ukrajine koje je bilo često kršeno 2015. godine, uz posredovanje Francuske i Njemačke, da nastave sa radom na sprječavanju provokacija i dalje eskalacije.
Ukrajinski predsjednik je također rekao da je pozvao na hitan sastanak zemalje Normandijskog formata – Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije – za razgovore o ovom posljednjem potezu Moskve u Donbasu i apelovao na zapadne zemlje da stanu uz Ukrajinu. "Sada je veoma važno da vidimo ko je naš pravi prijatelj i partner i ko će samo riječima nastaviti da 'plaši' Rusku Federaciju", rekao je Zelenski.
Ranije, u subotu, u govoru na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ukrajinski lider je prekorio zapadne sile što ne čine mnogo više da odvrate Rusiju od agresije.
U Londonu je britanski premijer Boris Johnson sazvao u utorak sastanak svojih najviših bezbjednosnih i obavještajnih zvaničnika kako bi razmotrili odgovor Britanije. Britanska ministrica spoljnih poslova Liz Truss na Twitteru je napisala da će Britanija uskoro "najaviti nove sankcije Rusiji kao odgovor na njihovo kršenje međunarodnog prava i napad na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine".
Britanski zvaničnici rekli su da je u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Johnson rekao Zelenskom da će "istražiti slanje dalje odbrambene podrške Ukrajini, na zahtjev ukrajinske vlade".
Lideri drugih zapadnih saveznika također su nastojali u utorak da oblikuju odgovor Rusiji i pokušaju da koordiniraju svoje akcije. I dalje se nadaju da će diplomatija prevladati i da se Putin može obuzdati nagovaranjem i prijetnjama navodnim sankcijama, ali nade se brzo gase da će diplomatska akcija uspjeti, kažu zvaničnici EU.
Evropska unija je saopštila da će "reagovati sankcijama protiv onih koji su umiješani u ovaj nezakonit čin", dok je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg optužio Rusiju da podstiče sukob u istočnoj Ukrajini i "pokušava da napravi izgovor" za dalju invaziju.
Strah među evropskim liderima da će ruski predsjednik narediti još veću vojnu akciju u Ukrajini delom je ukorijenjen u čistoj ratobornosti u Putinovom skoro sat vremena dugom govoru koji je započeo dugim odlomkom o stavovima ruskog lidera o istoriji Ukrajine i kako je Zapad opljačkao Rusiju i njene zemlje nakon pada Sovjetskog Saveza.
Opravdavajući svoju odluku da prizna otcjepljenu republiku, Putin je rekao da je Ukrajina sastavni dio ruske istorije i rekao da je istočna Ukrajina bila drevna ruska teritorija. Njegov istorijski narativ, prožet pritužbama koje je iznosio mnogo puta ranije, izaziva kritike uglednih istoričara zbog svoje ekscentričnosti.
Putinov govor, koji su emitovali svi glavni ruski televizijski kanali, uslijedio je nakon sastanka Savjeta za nacionalnu bezbjednost u Moskvi, koji je također emitovan u cijelosti.
Tokom sastanka tvrdolinijaši u Kremlju pozvali su ga da prizna otcjepljene republike Donjeck i Lugansk. Neki analitičari su primjetili da, sudeći po vremenu prikazanom na satu jednog pomoćnika, sastanak Kremlja zapravo nije bio prenošen uživo, već je održan mnogo sati ranije i bio je isceniran da ubijedi rusku publiku da Putin ima punu podršku najvišeg rukovodstva zemlje i njegove bliske savjetnike, a da istovremeno pokaže svoju majstorsku kontrolu nad brzim geopolitičkim sukobom sa Zapadom.
Tokom sastanka, visoki zvaničnici su se postrojili kako bi ponovili višednevne i neutemeljene optužbe Kremlja da se Ukrajina sprema da pokrene ofanzivu kako bi povratila otcjepljene republike. Sergej Šojgu, ministar odbrane, rekao je Putinu da se ukrajinske snage pripremaju za napad.
Kijev je više puta negirao te tvrdnje.
Tokom svog govora Putin je optužio Sjedinjene Države i NATO da "bez stida pretvaraju Ukrajinu u poprište rata" i izneo je neosnovanu tvrdnju da Ukrajina planira proizvodnju nuklearnog oružja, koje bi potom mogla da upotrebi za napad na Rusiju.
Ukupna intonacija govora ostavila je mnoge zapadne diplomate i nezavisne analitičare da u nelagodi, dok su njemački i francuski zvaničnici privatno priznali da su bili šokirani. I Njemačka, i Francuska, predvodile su diplomatske pokušaje u posljednjem trenutku da se pronađe diplomatsko rješenje za sukob oko Ukrajine i nadale su se da će postići trajni sporazum o prekidu vatre i političkom rješenju u istočnoj Ukrajini, ali čini se da je Putin sada "povukao tepih ispod nogu" francusko-njemačkim naporima, strahuju njihove diplomate.
Zvaničnici Kremlja kažu da ne planiraju da pokrenu punu invaziju na Ukrajinu i da su i dalje otvoreni za razgovore. "Ostajemo otvoreni za diplomatiju za diplomatsko rješenje, međutim, dopuštanje novog krvoprolića u Donbasu je nešto što ne namjeravamo da uradimo", rekao je u utorak ruski ambasador pri UN Vasilij Nebenzja.
Prema nezavisnim posmatračima, ukrajinske trupe duž linija fronta na istoku zemlje imaju stroga naređenja da ne odgovaraju na granatiranje i artiljerijska bombardovanja, koja su se dramatično intenzivirala od prošle nedjelje.
Ukrajinski zvaničnici strahuju da će sukobi biti iskorišteni kao opravdanje za veće vojne akcije Rusije.
