Ali, čak i dok je japanski premijer obećavao da će raditi na miru u svijetu, vlada je najavila planove za "drastično" povećanje izdataka za odbranu izazvano prijetnjom iz Kine, razbijajući decenijama dug tabu u vezi sa jačanjem japanskih oružanih snaga poslije poraza 1945.
Godišnjica nuklearnih napada
Američke snage su bacile prvu atomsku bombu na Hirošimu 6. augusta 1945. ujutru, ubivši oko 140.000 ljudi.
Na hiljade je umrlo u narednim mjesecima i godinama od radijacione bolesti.
Tri dana kasnije, američke snage su bacile drugu nuklearnu bombu na Nagasaki, ubivši oko 75.000 ljudi.
Sjedinjene Države kažu da su bombardovanja bila neophodna da bi se okončao rat, jer bi mnogo više ljudi poginulo u bilo kojoj invaziji savezničkih snaga na Japan.
Lokalni đaci u Hirošimi, zajedno sa preživjelima atomskog bombardovanja, obilježili su u subotu 77. godišnjicu eksplozije ceremonijom u gradskom parku mira, neposredno ispod epicentra eksplozije. Njima su se pridružili članovi japanske vlade i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres.
"Skoro 13.000 komada nuklearnog oružja se nalazi u arsenalima širom svijeta", rekao je Guterres delegatima na ceremoniji. "A krize sa ozbiljnim nuklearnim prizvukom brzo se šire — od Bliskog istoka do Korejskog poluostrva, do ruske invazije na Ukrajinu. Potpuno je neprihvatljivo da države koje posjeduju nuklearno oružje priznaju mogućnost nuklearnog rata".
Domaćin G-7
Hirošima bi trebalo da bude domaćin samita G-7 sledeće godine. Japanski premijer Fumio Kišida obećao je okupljenima u Hirošimi: "Zajedno sa liderima G-7, ispred spomenika mira, potvrdićemo našu posvećenost da se ujedinimo u zaštiti mira".
Japanski ustav, napisan nakon poraza 1945, kaže da se "japanski narod zauvijek odriče rata kao suverenog prava nacije". Međutim, ratna opasnost se približava obalama te zemlje.
Kineska prijetnja
Kineske vojne vježbe velikih razmjera, upotreba bojeve municije oko Tajvana posljednjih dana – kao očigledna osveta za posjetu predsjednice Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi Tajpeju prošle nedjelje – izazvale su strah da Peking planira invaziju na ostrvo, za koju Peking tvrdi da dio njegove teritorije. Japan kaže da je nekoliko kineskih projektila lansiranih tokom vježbi sletjelo u mora koja su dio njegove ekskluzivne ekonomske zone.
Na konferenciji za novinare u Hirošimi nakon ceremonije povodom godišnjice bacanja atomske bombe, premijer Kišida je rekao da vlada mora da odgovori na krizu na Tajvanu i u Ukrajini. "Drastično ćemo ojačati našu odbrambenu sposobnost", rekao je on novinarima.
Drastična promjena
Uprkos decenijama vladine politike, nastojanje Japana da poveća potrošnju i kapacitete za odbranu ima sve veću podršku javnosti, kaže analitičar Tecuo Kotani, profesor globalnih studija na Univerzitetu Meikai u Tokiju i viši saradnik na Japanskom institutu za međunarodne poslove.
"Zbog ruske invazije na Ukrajinu, percepcija japanske javnosti o nacionalnoj bezbjednosti dramatično se promijenila. Japanci su veoma zabrinuti zbog kineske agresije", rekao je Kotani za Glas Amerike.
"A gledajući istraživanja javnog mnijjenja, sve više ljudi sada podržava promjenu ustava, kao i povećanje troškova za odbranu, pa čak i uvođenje japanskih sposobnosti za ofanzivne udare."
Strah od sukoba
Kotani je dodao da bi Japan mogao biti uvučen u bilo koji sukob oko Tajvana.
"Ubijeni (bivši japanski) premijer Šinzo Abe izjavio je da su bezbjednost Tajvana i bezbjednost Japana neodvojive zbog geografske blizine, kao i zbog toga što Japan na svom tlu ugošćuje američku vojsku", rekao je Kotani. "Dakle, japanski odbrambeni planeri su se pripremali za bilo koji scenario koji može uticati na japansku teritoriju".
Bombardovanje Hirošime i Nagasakija promijenilo je stav Japana prema ratu i vojnoj moći. Sedamdeset sedam godina kasnije, zemlja mora da se suoči sa novom realnošću: moćnom, agresivnom Kinom koja je voljna i sposobna da projektuje svoju vojnu silu na pragu Japana.
