Linkovi

Da li će se na susretu u Dohi dobiti novi osjećaj hitnosti po pitanju klimatskih promjena?

  • Al Pessin

Stručnjaci kažu da sve topliji okeani doprinose formiranju većih i destruktivnijih oluja.

Predstavnici iz cijelog svijeta koji će se krajem ovog mjeseca sastati u Dohi, u Kataru, će možda dobiti novi osjećaj hitnosti kada je u pitanju tema susreta, a to su klimatske promjene. Pa ipak, stručnjaci ne polažu baš prevelike nade u taj susret.

Decenijama je priča o klimatskim promjenama bila popraćena slikama topljenja leda i zatočenih polarnih medvjeda. Ali više se ne radi samo o polarnim medvjedima. Stručnjaci kažu da sve topliji okeani, čiji se nivo povećava, doprinose formiranju većih i destruktivnijih oluja, upravo kao što je ona koja je krajem prošlog mjeseca zahvatila područje New Yorka. U londonskom uredu grupe koja se zalaže za očuvanje okoline Greenpeace, glavni savjetnik Ruth Davis kaže da, što više ljudi bude prolazilo kroz takvo iskustvo, to će vjerovatnije doći do promjene politike.

Sve više ljudi postaje predmet utjecaja klimatskih promjena. I jako je važno da vlade koje šalju svoje predstavnike u Dohu to priznaju, kako bi doista dobili osjećaj hitnosti i predanosti, kaže Ruth Davis.

Klimatske nepogode ne utječu samo na živote onih koji gube svoje domove, već utječu i na usjeve, cijene hrane, osiguranja, javno zdravlje, kao i mnoga druga pitanja. Ključ za dobijanje podrške za promjenu politike bi mogao biti ako se takve stvari budu dešavale češće i u zemljama sa više utjecaja, kaže Brian Hoskins, direktor Instituta za klimatske promjene na Londonskom kraljevskom koledžu.

Postoji tendencija razmišljanja da se katastrofe mogu desiti u Bangladešu, ali da se neće desiti u New Orleansu ili New Yorku. Ali dešavale su se u New Orleansu i New Yorku. Bez obzira koliko mislimo da smo napredni u pogledu razvoja, još uvijek smo uveliko ovisni o okolini, kaže Brian Hoskins.

Ruth Davis kaže da lideri moraju priznati cijenu nepoduzimanja akcije, kao i prednosti promoviranja alternativnih izvora energije koji ne doprinose globalnom zagrijavanju.

Trebaće decenija, ako ne i duže, da se situacija izmijeni. Ali neće trebati tako dugo da dođemo do tačke gdje ćemo moći primjenjivati tu tehnologiju na mnogo većem nivou. I kada počnemo, ogromne prednosti koje se vezuju za primjenu obnovljivih izvora energije će imati domino efekat.

Pa ipak, stručnjaci ne očekuju mnogo od predstojeće UN-ove Konvencije o klimatskim promjenama. Ono čemu se nadaju je samo obnovljena predanost postizanju sporazuma o klimatskim standardima 2015 godine koji bi na snagu stupio pet godina kasnije.

Bilo kakav globalni sporazum je dobar. I bilo kakvo ograničenje po pitanju klimatskih promjena je bolje nego nikakvo ograničenje, kaže Brian Hoskins.

Stručnjaci kažu da bi sporazum sa univerzalnim standardima, transparentnosti i podsticajima za korištenje nove tehnologije mogao barem početi zacjeljivati štetu načinjenu klimatskim promjenama. Ali oni su zabrinuti oko toga da li uopće postoji politička volja i koliko će ljudi još morati propatiti uslljed klimatskih katastrofa prije nego taj proces uopće započne.

XS
SM
MD
LG