Radi se o zakonskim izmjenama kojima se odluke visokog predstavnika više ne objavljuju u tom entitetu.
Dodik je to uradio uprkos tome što je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), svojim odlukama od 1. jula u potpunosti obustavio kompletan zakonodavni postupak.
Ovaj zakon je usvojila Narodna skupština RS u drugoj polovini juna. Pored ovog zakona entitetski parlament je usvojio i zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Uobičajeno je da zakoni postanu važeći osam dana nakon objavljivanja u glasniku, ali je u entitetskom parlamentu izglasano da stupe na snagu već dan nakon objave.
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS je povukao svoj veto na oba akta u utorak, 4. jula, jer u skladu sa odlukom visokog predstavnika "ti zakoni više ne postoje".
Uoči potpisivanja ukaza koji zakone proglašava važećim, njih mora da odobri i Vijeće naroda, koje posjeduje mehanizme zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda u BiH, Srba, Bošnjaka i Hrvata.
Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini brzo je stigla reakcija:
"Odluka predsjednika Republike Srpske da potpiše izmjene i dopune Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koje je visoki predstavnik poništio 1. jula, neustavna je i namjeran napad na Dejtonski mirovni sporazum, Ustavni poredak Bosne i Hercegovine i državu BiH.
Sjedinjene Države podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine i nastavit će smatrati pojedince uključene u antidejtonsko ponašanje odgovornim za svoje postupke", stoji u reagovanju iz američke ambasade u Bosni i Hercegovni.
Dodik, jedan od pokretača spornih zakonskih inicijativa, ranije je rekao da ovaj bh. entitet neće prihvatiti Šmitove odluke.
Zvaničnici iz RS na čelu sa Dodikom osporavaju legitimitet Šmita od njegovog dolaska na funkciju, jer su se njegovom zvaničnom imenovanju u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija protivile Kina i Rusija. Druge zemlje su rekle da za to nije ni bilo potrebe.
