Linkovi

Izdvojeno

Djeca rođena u Siriji i dalje bez dokumenata u BiH, ali s pomakom u liječenju traume

Al Hol Camp

Više od godinu dana nakon povratka 12 djece Bosanaca i Hercegovaca iz Sirije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) 12. januara usvojila je Zakon kojim bi trebalo biti riješeno pitanje upisa djece u matične knjige rođenih. U međuvremenu, brigu o njihovim pravima vode centri za socijalni rad iz kojih kažu da ima pomaka u rehabilitaciji.

Problem 'nevidljivosti djece' zbog nemogućnosti upisa u matične knjige rođenih riješio je usvojeni Zakon o dopunama Zakona o vanparničnom postupku, kojim je propisan postupak utvrđivanja mjesta rođenja za osobe koje nisu upisane u matične knjige rođenih, a vrijeme i mjesto rođenja ne mogu dokazati na način predviđen propisima.

U slučaju 11 mališana, jer je jedan dječak rođen u BiH, problem i nemogućnost utvrđivanja mjesta rođenja je što su rođeni na teritoriji Sirije koju su nekad kontrolirali militanti tzv. Islamske države i nemaju nikakve potvrde o rođenju.

I pored usvojenih izmjena i dopuna, za majke djece ostale su brojne nejasnoće.

„Ništa, vjeruj. Znamo da je zakon usvojen, pa dok se realizuje“, kaže za Radio Slobodna Evropa jedna od majki koja je dvoje djece, rođene u Siriji, repatrirana u BiH 19. decembra 2019. godine., zatraživši da joj se ne objavljuje ime i prezime.

Ističe da ne znaju na koji način će postupak upisa i utvrđivanja roditeljstva teći.

„Možda testovi (DNK, op. a.), možda svjedoci“, kazala je majka dvoje djece koja živi u blizini Sarajeva.

Federalni ministar pravde Mato Jozić za RSE kaže da će „sudovi u postupku utvrđivati datum i mjesto rođenja djece u postupku“.

„To znači da će sva djeca koja su došla u BiH, njih 11, biti u mogućnosti po prebivalištu roditelja da se obrate nadležnom sudu, da sud provede postupak, utvrdi i donese rješenje, na osnovu kojeg će djeca biti upisana u knjigu rođenih“, pojasnio je ministar Jozić za RSE.

O načinima na koje će sudovi odlučivati, odnosno hoće li biti potrebna DNK vještačenja, ministar Jozić, kaže, ne može govoriti.

Iz Udruženja Vaša prava, nevladine organizacije koji nudi besplatne pravne informacije i koja zastupa 11 djece u procesu upisa u matične knjige, ističu da su ranije iznosili primjedbe na predloženi tekst Zakona o dopunama Zakona, u dijelu koji se odnosi na „obavezno medicinsko vještačenje i plaćanje troškova postupka koji idu na teret podnositelja prijedloga“.

„Navedene primjedbe nisu uvažene, te je Zakon usvojen u tekstu predloženom od Vlade Federacije“, naveli su iz Udruženja Vaša prava.

Problematično obavezno medicinsko vještačenje?

Smatraju da „bez obzira na nedostatke usvojenog Zakona, on može omogućiti osobama u riziku od apatridije, koje ne mogu da dokažu vrijeme i mjesto rođenja na način predviđen propisima, da se upišu u matične knjige i dobiju pravni identitet“.

U tekstu Zakona, koji je Ministarstvo pravde dalo RSE na uvid, s obzirom na to da još nije zvanično objavljen u službenim listovima, navodi se da sud mora saslušati najmanje dva punoljetna svjedoka „da bi se utvrdilo vrijeme i mjesto rođenja osobe“.

Problematični dio, smatraju iz Udruženja Vaša prava, odnosi se na dio u kojem se navodi da će „sud odrediti da sudski vještak odgovarajuće specijalnosti pregleda osobu čije se vrijeme i mjesto rođenja dokazuje i dâ nalaz i mišljenje o njegovim godinama života“.

„Udruženje Vaša prava BiH je u primjedbama i sugestijama na dopune Zakona predlagalo da umjesto formulacije 'Sud će' stoji formulacija 'Sud može odrediti da sudski vještak odgovarajuće specijalnosti pregleda osobu čije se vrijeme i mjesto rođenja dokazuje i da nalaz i mišljenje o njegovim godinama života', a iz razloga što postoji mogućnost da neke osobe posjeduju dokaze na osnovu kojih je moguće utvrditi vrijeme i mjesto rođenja (npr. medicinsku dokumentaciju o rođenju). Međutim, prema važećem tekstu Zakona i za osobe koje posjeduju neke od dokaza na osnovu kojih je moguće utvrditi vrijeme i mjesto rođenja bit će potrebno provesti vještačenje“, navode.

Činjenica da je medicinsko vještačenje obavezno je “problematična”, smatraju iz Udruženja, jer je propisano da troškove postupka za utvrđivanje vremena i mjesta rođenja osobe snosi predlagatelj.

„Ovakvo zakonsko rješenje bi moglo biti prepreka za provođenje postupka, s obzirom na to da se u pravilu radi o nezaposlenim osobama koja ne ostvaruju novčana primanja koja su dovoljna da snose navedene troškove bez ugrožavanja egzistencije“, kažu iz Vaših prava.

Dodaju da, osim djece rođene u Siriji, u BiH živi određeni broj osoba za koje je potrebno voditi ovaj postupak, a koje će zbog nemogućnosti plaćanja troškova vještačenja i sudskih troškova biti praktično onemogućene da vode postupak.

Prava nevidljivih mališana

Ministar Jozić kaže kako je cilj bio omogućiti upis djece, čime bi se stekla mogućnost da sva njihova prava budu ostvarena.

A do upisa i „zakonske vidljivosti“ mališana, za njihova prava, uglavnom, brinu u centrima za socijalni rad. U prvoj grupi vraćenih državljana BiH iz Sirije su žene s područja Zenice, Tuzle i Sarajeva.

Kad je riječ o Kantonu Sarajevo (jedan od deset kantona u entitetu Federacija BiH), kaže majka dvoje djece, uz pomoć Kantonalnog centra za socijalni rad imaju osiguranog ljekara.

„Što se toga tiče, mi u Kantonu Sarajevo to imamo, za ostale ne znam.“

Iz Kantonalnog centra za socijalni rad (KCSR), koji je staratelj jednom vraćenom djetetu bez roditelja, kažu kako nisu do kraja upoznati s tekstom Zakona, jer ga još nisu vidjeli. No, to ih ne sprečava da rade sve što mogu za dobrobit sve djece iz Sirije na području Sarajeva.

„Mi zaista nemamo nikakvih barijera kad je u pitanju reintegracija djece. Ne govorim samo o djevojčici za koju smo vezani, tako da kažem, generalno govorim o djeci na području Sarajeva. Apsolutno nikakvih problema nema što se tiče uključivanja djece uproces obrazovanja, u predškolske ustanove, i što se tiče pružanja usluga zdravstvenih institucija“, pojašnjava Mirsada Poturković iz KCSR-a.

Poturković naglašava da su objektivno zadovoljni načinom na koje druge institucije reagiraju prema zahtjevima kad su djeca u pitanju.

Ipak, kaže ona, sve što nije sistemsko rješenje, nije ni prihvatljivo.

„Istina da zahvaljujući senzibilizaciji i razumijevanju i etičkom pristupu svih profesionalaca mi rješavamo to pitanje, ali to možda nije ni uredu“, kaže Poturković, pojasnivši:

„U redu je dok se ne dešava ništa. Šta, principijelno, da se nekom od djece koje je uključeno u proces obrazovanja nešto desi. To dijete je predmet naše brige, a i dalje je nevidljivo“, kaže Poturković.

Pomak u rehabilitaciji povratnika evidentan

Nakon skoro 13 mjeseci rada s djecom, vidljiv je napredak, tvrde u Centru.

„Praćenje nivoa reintegracije djece lokalne zajednice, možemo reći da je napravljen ozbiljan pomak na liječenju stresnih i traumatskih iskustava kroz koja su djeca prošla. Nekad je riječ o strašnim traumatskim iskustvima“, kaže Poturković.

Uloga pojedinaca i profesionalaca je, smatra Poturković, ključna u radu s djecom.

Usporedo s procesima rehabilitacije i reintegracije djece teče i rad s majkama i njihovom premašivanju traume.

O njihovom psihičkom stanju govorilo se i na suđenjima optuženim muškarcima iz BiH kojima se sudi na Sudu BiH zbog sumnje da su ratovali u Siriji na strani „Islamske države“, koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda proglasilo terorističkom.

Vještakinja neuropsihijatrijske struke, Azra Alajbegović, na zahtjev Tužiteljstva BiH, uradila je analizu sposobnosti četiri povratnice da svjedoče na Sudu BiH, te zaključila da nisu sposobne, odnosno da ne bi mogla predvidjeti reakcije povratnica u slučaju izlaska na Sud.

Iz Centra za socijalni rad kažu da žene sa stručnjacima iz ovog centra žele surađivati i da to traje od njihova dolaska do danas.

„Moram naglasiti da, osim spremnosti žena, i njihove porodice isto tako pokazuju želju i spremnost da rade s profesionalcima. Mislim na članove uže, ali i šire porodice, koji mogu imati važnu ulogu u životu povratnica“, kaže Poturković.

Smatra da je dosadašnji rad tekao planirano, te da je plan podrške za ove žene kreiran u suradnji s drugim institucijama.

Naglašava da su žene i same pokazale želju i spremnosti da govore o svojim problemom i potrebama.

„Mi smo bez iskustva u toj oblasti i profesionalno smo iznenađeni potrebama za kriznim intervencijama koje su se povremeno javljale. I u tim situacijama su one podršku tražile od kolega iz službe socijalne zaštite. Dosadašnji rezultati su pozitivni“, kaže Poturković.

Bez obzira na dobre rezultate, naglašava Poturković, neophodan je oprez i „neprepuštanje slučaju“.

„Iskustvo nas je naučilo i vidjeli smo da radimo neke dobre stvari. Ono što jeste jako važno jeste taj međusektorski pristup i zajednički rad“, kaže Poturković.

A woman clad in mask due to the COVID-19 pandemic walks next to a child by tents at Camp Roj, housing people who were relocated from al-Hol camp, in Syria's northeastern Hasakah province, Sept. 30, 2020.
A woman clad in mask due to the COVID-19 pandemic walks next to a child by tents at Camp Roj, housing people who were relocated from al-Hol camp, in Syria's northeastern Hasakah province, Sept. 30, 2020.

Jesu li institucije spremne za nove grupe?

Stečeno iskustvo moglo bi biti korisno i za iduće, najavljivane i očekivane, grupe i porodice.

„Treba biti iskren i objektivan i reći da je relativno mali broj porodica koje su se vratile i s kojima radimo. Pred nama je izazov u smislu onoga s čim se možemo susresti. Kad radimo analizu potreba ovih porodica, bavimo se uzrastu djece, iskustvima, trajanju boravka u Siriji i sl. Ne znamo s kakvim iskustvima mogu doći nove porodice. Šta su djeca prošla, jer generalno što su duže boravila, to su njihova iskustva složenija i kompleksnija“, kaže Poturković i naglašava važnu ulogu lokalne zajednice i njenu reakciju van te porodice ili pojedince.

S obzirom na iskustva, edukacije, vještine ali i naučene lekcije, smatra Poturković, spremniji su nego kad je dočekana prva grupa.

Krajem januara 2021. UN je pozvao zemlje da repatriraju državljane iz Sirije, u prvom redu djecu, njih oko 27.000.

Šef Centra za borbu protiv terorizma u Ujedinjenim narodima Vladimir Voronkov rekao je da je "užasna situacija djece u Al-Holu (kampu) jedno od najvažnijih pitanja danas u svijetu".

Oko 27.000 djece "ostaje na cjedilu, prepušteno je svojoj sudbini", ranjivi su da ih vrbuju podržavatelji „Islamske države“, "i prijeti im radikalizacija u kampu", rekao je.

Voronkov je rekao da su u kampovima djeca iz 60 zemalja za koju su odgovorne njihove države članice, a ne Sirija ili skupine koje kontroliraju kampove.

Iz UN-a su naglasili da po repatrijaciji, djeca imaju pravo na nacionalnost i identitet i ne smiju ostati bez državljanstva, kao i da im se mora pomoći u reintegraciji i stjecanju obrazovanja, zdravstvene zaštite i poslova.

Plan rada s povratnicima u BiH dio je i Akcionog plana za prevenciju i borbu protiv terorizma na nivou Federacije BiH koji je sačinila Interresorna radna grupa od 15 članova.

Edo Muradbegović, jedan od članove ove grupe, ranije je za RSE kazao da je planom „veliki fokus dat na djecu“.

„Dakle na školovanje, na njihov najbolji interes. Tome je posvećena najveća pažnja“, kazao je Muradbegović i dodao da je veliki izazov pred institucijama, s obzirom na to da je u dva sirijska kampa među oko 80 državljana BiH najveći broj djece, njih oko 60.

Protest porodica bh. državljana u Siriji, 24. septembar 2020.
Protest porodica bh. državljana u Siriji, 24. septembar 2020.

Muradbegović je mišljenja da je zakonsko rješenje kojim će biti omogućen upis u matične knjige jasno i precizno i da „ne bi trebalo biti problema s realizacijom davanja pravnog identiteta djeci“.

Upute državama za rješavanje pitanja državljanstva i identifikacijskih dokumenata dao je i UN, kroz priručnik "Djeca pogođena fenomenom stranih boraca: Osiguravanje pristupa temeljenog na dječjim pravima" Ureda za borbu protiv terorizma. U ovom priručniku jedno poglavlje posvećeno je pitanju državljanstva i dokumenata za djecu.

Državama potpisnicima nalaže se da nijedno dijete ne smije biti bez državljanstva. U slučaju nedostatka dokaza, smjernicama je dozvoljeno da se uzme u obzir tvrdnja roditelja s ciljem daljnjeg konačnog rješavanja problema.

Prema Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava stječe državljanstvo BiH porijeklom ako je rođeno u inozemstvu, a čiji je jedan roditelj bio državljanin Bosne i Hercegovine u vrijeme djetetovog rođenja, pod uvjetom da do vremena kada navrši 23 godine podnese prijavu za evidentiranje državljanstva Bosne i Hercegovine nadležnom tijelu.

See all News Updates of the Day

Dok su djeca i nastavnici iz učionice u Teksasu zvali policiju, policajci čekali u hodniku

Stanovnici Uvaldea u žalosti zbog ubistva 19 učenika i dvoje nastavnika, 27. maja 2022.

Uspaničena djeca i nastavnici nekoliko desetina puta su telefonom zvali policiju iz učionice u Teksasu za vrijeme masakra, moleći da intervenišu, dok je oko 20 policajaca čekalo u hodniku skoro pola sata prije nego što su upali u sobu, saopštili su u petak tekašski zvaničnici.

Najmanje dvoje djece je nazvalo policiju iz dvije spojene učionice nakon što je 18-godišnji Salvador Ramos ušao sa polu-automatskom puškom AR-15, izjavio je poručnik Stiv Mekro, direktor teksaškog Sekretarijata za javnu bezbjednost.

Komandant na licu mjesta, šef policije školskog okruga u Uvaldeu u Teksasu, vjerovao je da se Ramos zabarikadirao unutar učionice i da djeci više nije prijetila opasnost, te da policija ima više vremena da se pripremi", rekao je Mekro. "Sa ovim što sada znamo, to naravno nije bila ispravna odluka", dodao je. "To je bila pogrešna odluka".

U utorak prepodne, u 11 sati i 28 minuta, automobil Ford zaustavio se ispred škole u Uvaldeu i vozač je iskočio iz njega sa automatskom puškom AR-15.

Dvanaest minuta kasnije, kažu u policiji, 18-godišnji Salvador Ramos je bio u hodniku osnovne škole Rob, i ubrzo je ušao u učionicu gdje su bili đaci četvrtog razreda. Tamo je ubio 19-oro učenika i njihove dvije učiteljice.

U 12 sati i 58 minuta, policija je dobila informaciju da je Ramos ubijen i da je opsada škole gotova.

Ono što se desilo u tih 90 minuta podstaklo je bijes lokalne zajednice zbog sporog reagovanja policije.

Memorijal za ubijene đake i učiteljice ispred osnovne škole Rob u Juvaldeu
Memorijal za ubijene đake i učiteljice ispred osnovne škole Rob u Juvaldeu

Istražitelji nisu mogli sa sigurnošću da utvrde da li je naoružani policajac iz školskog okruga, koji je stajao ispred škole, razmijenio vatru sa napadačem dok je ulazio u školu.

Za vrijeme opsade, koja je okončana kada je tim granične patrole upao i usmrtio napadača, frustrirani posmatrači su pozivali policajce da odmah uđu u školu, navode očevici.

“Ulazite! Ulazite!", vikale su žene na policajce brzo poslije početka napada, ispričao je 24-godišnji Huan Karanca koji je posmatrao scenu iz kuće preko puta ulice.

Direktor Sekretarijata za javnu bezbjednost Teksasa Stiv Mekro kaže da je 40 minuta do sat proteklo od momenta kada je Ramos otvorio vatru na čuvara škole, do trenutka kada ga je taktički tim usmrtio.

“Suština je da su snage reda bile tamo", rekao je Mekro. "Odmah su se aktivirali, i spriječili ga (Ramosa) da ide u druge učionice."

Šef granične patrole Raul Ortis nije naveo vremenski okvir u kome je trajao napad na školu, ali je više puta ponovio da agenti njegove službe koji su stigli u školu - nisu oklijevali. Rekao je da su brzo ušli u zgradu, u redu iza agenta koji je nosio štit.

“Željeli smo da brzo reagujemo i to je tačno ono što su ti agenti uradili", rekao je Ortiz za Fox News.

Međutim, anonimni izvor iz policije ispričao je da agenti granične patrole, kada su ušli u školu, nisu uspjeli da probiju vrata učionice i morali su da dovedu člana školskog osoblja da otključa vrata. Olivarez kaže da su istražitelji pokušavali da utvrde da li je učionica bila zaključana ili je napadač zabarikadirao vrata.

Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.
Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.

Havijer Cazares, čija će ćerka Džeklin, učenica četvrtog razreda, ubijena u napadu, rekao je da je otrčao do škole kada je čuo za pucnjavu i stigao dok su se policajci još okupljali ispred nje. Uznemiren što policija ne ulazi, predložio je grupi drugih posmatrača da sami upadnu u školu. "Hajde da uletimo jer policajci ne rade ništa što bi trebalo da rade", rekao je. "Mogli su da urade više."

“Nisu bili pripremljeni", dodao je.

Kada je Ramos ušao u školu, dvoje policajaca Uvaldea je razmijenilo vatru sa njim, i ranjeni su, dodaje Olivarez. Ramos je zatim ušao u učionicu i počeo da ubija. Karanza smatra da je policija trebalo da brže uđe u školu.

“Bilo ih je više. On je bio samo jedan", kaže.

Osnovni alat Kremlja: Strah

Osnovni alat Kremlja: Strah
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Iako je ostavka ruskog diplomate veterana zbog invazije na Ukrajinu sramota za Kremlj, analitičari kažu da strah sprječava mnoge druge ruske zvaničnike u iskazivanju nezadovoljstva.

Davos: Lice globalne nejednakosti

Davos: Lice globalne nejednakosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Bogatstvo svjetskih milijardera povećalo se za bilione dolara od početka pandemije korona virusa, dok najsiromašnije zemlje muku muče sa vrtoglavo rastućim cijenama roba i sve većim dugovima. To su nalazi najnovije analize humanitarne organizacije Oxfam.

Policija u Teksasu kritikovana zbog sporog reagovanja na pucnjavu

Krstovi sa imenima žrtava postavljeni su ispred osnovne škole Rob Elementari u Juvaldeu, 26. maja 2022.

Kritike i pitanja se upućuju na račun lokalne policije o tome koliko je vremena proteklo prije nego što su upali u učionicu osnovne škole u Uvaldeu u Teksasu i zaustavili masakr u kome je naoružani napadač ubio 19 djece i dvoje nastavnika.

Istražitelji nisu mogli sa sigurnošću da utvrde da li je naoružani policajac iz školskog okruga, koji je stajao ispred škole, razmijenio vatru sa napadačem, 18-godišnji Salvadorom Ramosom, dok je ulazio u školu.

Motiv za masakr - najsmrtonosniju školsku pucnjavu od Newtowna u Konektikatu prije deset godina - i dalje se istražuje, a nadležni kažu da Ramos nije imao krivični dosije niti pokazivao znake mentalne nestabilnosti.

Za vrijeme opsade, koja je okončana kada je tim granične patrole upao i usmrtio napadača, frustrirani posmatrači su pozivali policajce da odmah uđu u školu, navode očevici.

“Ulazite! Ulazite!", vikale su žene na policajce brzo poslije početka napada, ispričao je 24-godišnji Huan Karanca koji je posmatrao scenu iz kuće preko puta ulice.

Direktor Sekretarijata za javnu bezbjednost Teksasa Stiv Mekro kaže da je 40 minuta do sat proteklo od momenta kada je Ramos otvorio vatru na čuvara škole, do trenutka kada ga je taktički tim usmrtio.

“Suština je da su snage reda bile tamo", rekao je Mekro. "Odmah su se aktivirali, i spriječili ga (Ramosa) da ide u druge učionice."

Međutim, portparol sekretarijata je izjavio u četvrtak da vlasti i dalje nastoje da pojasne kako je vremenski tekao napad, i nisu sigurni da li je period od 40 minuta do sat počeo kada je napadač stigao do škole, ili ranije, kada je upucao u lice svoju baku u njenoj kući.

“Trenutno nemamo precizan ni siguran vremenski okvir da možemo da kažemo da je napadač tako dugo bio u školi", izjavio je za CNN poručnik Kristofer Olivares.

Šef granične patrole Raul Ortis nije naveo vremenski okvir u kome je trajao napad na školu, ali je više puta ponovio da agenti njegove službe koji su stigli u školu - nisu oklijevali. Rekao je da su brzo ušli u zgradu, u redu iza agenta koji je nosio štit.

“Željeli smo da brzo reagujemo i to je tačno ono što su ti agenti uradili", rekao je Ortiz za Fox News.

Međutim, anonimni zvaničnik agencija za sprovođenje reda ispričao je da agenti granične patrole, kada su ušli u školu, nisu uspjeli da probiju vrata učionice i morali su da dovedu člana školskog osoblja da otključa vrata. Olivarez kaže da su istražitelji pokušavali da utvrde da li je učionica bila zaključana ili je napadač zabarikadirao vrata.

Havijer Cazares, čija je kćerka Džeklin, učenica četvrtog razreda, ubijena u napadu, rekao je da je otrčao do škole kada je čuo za pucnjavu i stigao dok su se policajci još okupljali ispred nje. Uznemiren što policija ne ulazi, predložio je grupi drugih posmatrača da sami upadnu u školu. "Hajde da uletimo jer policajci ne rade ništa što bi trebalo da rade", rekao je. "Mogli su da urade više."

“Nisu bili pripremljeni", dodao je.

Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.
Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.

Huan Karanza kaže da je vidio kako se Ramos kamionetom zabija u jarak ispred škole, grabi poluautomatsku pušku AR-15 i puca u dvoje ljude ispred pogrebnog zavoda, koji se nalazi preko puta škole, a koji su pobjegli nepovrijeđeni.

Olivarez je izjavio za CNN da je čuvar ispred zgrade bio naoružan i da su prema prvim izvještajima on i Ramos razmijenili vatru, "ali sada pokušavamo da potvrdimo tu informaciju."

Kada je Ramos ušao u školu, dvoje policajaca Uvaldea je razmijenilo vatru sa njim, i ranjeni su, dodaje Olivarez. Ramos je zatim ušao u učionicu i počeo da ubija. Karanza smatra da je policija trebalo da brže uđe u školu.

“Bilo ih je više. On je bio samo jedan", kaže.

Ambasada SAD 'razočarana' jer HDZ BiH blokira finansiranje izbora

Ambasada SAD u Sarajevu

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) je izrazila razočarenje što je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH "opet izabrala da blokira finansiranje provođenja opštih izbora".

Poručuju da je "licemjerno" to što stranka koja tvrdi da podržava evroatlantske aspiracije BiH istovremeno opstruiše izborni proces u državi.

O održavanju izbora se 23. maja oglasio i američki ambasador Michael Murphy, koji je poručio da bi bilo neustavno pa i antidejtonski ako bi nego građanima BiH uskratio pravo na slobodne i pravične izbore.

Savjet ministara BiH na sjednici 26. maja nije izdvojio novac za sprovođenje Opštih izbora u BiH.

Kako je rečeno za RSE, ministri nisu ni raspravljali o ovoj odluci, jer je nije bilo na dnevnom redu.

Tom odlukom bi se trebalo izdvojiti 12,6 miliona KM (6,3 miliona evra), koliko je potrebno Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, za organizaciju i sprovođenje izbora koji su zakazani za 2. oktobar ove godine.

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, i kadar HDZ-a, nakon današnje sjednice se oglasio saopštenjem, u kome je naveo da na "današnjim sjednicama odbora, koji su stalna tijela Savjeta ministara i u čijem radu učestvujem, kao ni na samoj sjednici Savjeta ministara nije bilo ni riječi o finansiranju izbora niti je takva odluka bila tema rasprave".

Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, saopšteno je da ne postoji prepreka da Savjet ministara odobri potrebna sredstva za izbore, ni u smislu relevantnih propisa niti u smislu raspoloživih sredstava.

Dan ranije, 25. maja, ambasadori EU, SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije (tzv. zemalja Kvinte), te Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u BiH (OEBS) uručili su "hitan demarš" Savjetu ministara BiH u kojem su naglasili da se "izbori moraju adekvatno finansirati".

Ispred Savjeta ministara BiH, sastanku su prisustvovali predsjedavajući, Zoran Tegeltija i njegova zamjenica i ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković, dok drugi zamjenik, Vjekoslav Bevanda, nije bio prisutan.

Na tom sastanku je predloženo da se na sjednici Savjeta ministara BiH ponovo predloži odluka o odobravanju novca za provođenje izbora iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina – do čega na kraju nije došlo.

Ovu odluku su na ranijoj sjednici Savjeta ministara odbili ministri iz HDZ BiH, sem Bevande, i Ankica Gudeljević (ministrica civilnih poslova) i Josip Grubeša (ministar pravde), uz obrazloženje da bi bila nezakonita.

CIK BiH raspisao je 4. maja 2022. opšte izbore koji bi se trebali održati u nedjelju, 2. oktobra 2022.

Na opštim izborima građani BiH biraju članove Predsjedništva i poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, poslanike u parlamentima entiteta Republ

Učitajte još

XS
SM
MD
LG