Linkovi

Top priča BiH

Djeca rođena u Siriji i dalje bez dokumenata u BiH, ali s pomakom u liječenju traume

Al Hol Camp

Više od godinu dana nakon povratka 12 djece Bosanaca i Hercegovaca iz Sirije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) 12. januara usvojila je Zakon kojim bi trebalo biti riješeno pitanje upisa djece u matične knjige rođenih. U međuvremenu, brigu o njihovim pravima vode centri za socijalni rad iz kojih kažu da ima pomaka u rehabilitaciji.

Problem 'nevidljivosti djece' zbog nemogućnosti upisa u matične knjige rođenih riješio je usvojeni Zakon o dopunama Zakona o vanparničnom postupku, kojim je propisan postupak utvrđivanja mjesta rođenja za osobe koje nisu upisane u matične knjige rođenih, a vrijeme i mjesto rođenja ne mogu dokazati na način predviđen propisima.

U slučaju 11 mališana, jer je jedan dječak rođen u BiH, problem i nemogućnost utvrđivanja mjesta rođenja je što su rođeni na teritoriji Sirije koju su nekad kontrolirali militanti tzv. Islamske države i nemaju nikakve potvrde o rođenju.

I pored usvojenih izmjena i dopuna, za majke djece ostale su brojne nejasnoće.

„Ništa, vjeruj. Znamo da je zakon usvojen, pa dok se realizuje“, kaže za Radio Slobodna Evropa jedna od majki koja je dvoje djece, rođene u Siriji, repatrirana u BiH 19. decembra 2019. godine., zatraživši da joj se ne objavljuje ime i prezime.

Ističe da ne znaju na koji način će postupak upisa i utvrđivanja roditeljstva teći.

„Možda testovi (DNK, op. a.), možda svjedoci“, kazala je majka dvoje djece koja živi u blizini Sarajeva.

Federalni ministar pravde Mato Jozić za RSE kaže da će „sudovi u postupku utvrđivati datum i mjesto rođenja djece u postupku“.

„To znači da će sva djeca koja su došla u BiH, njih 11, biti u mogućnosti po prebivalištu roditelja da se obrate nadležnom sudu, da sud provede postupak, utvrdi i donese rješenje, na osnovu kojeg će djeca biti upisana u knjigu rođenih“, pojasnio je ministar Jozić za RSE.

O načinima na koje će sudovi odlučivati, odnosno hoće li biti potrebna DNK vještačenja, ministar Jozić, kaže, ne može govoriti.

Iz Udruženja Vaša prava, nevladine organizacije koji nudi besplatne pravne informacije i koja zastupa 11 djece u procesu upisa u matične knjige, ističu da su ranije iznosili primjedbe na predloženi tekst Zakona o dopunama Zakona, u dijelu koji se odnosi na „obavezno medicinsko vještačenje i plaćanje troškova postupka koji idu na teret podnositelja prijedloga“.

„Navedene primjedbe nisu uvažene, te je Zakon usvojen u tekstu predloženom od Vlade Federacije“, naveli su iz Udruženja Vaša prava.

Problematično obavezno medicinsko vještačenje?

Smatraju da „bez obzira na nedostatke usvojenog Zakona, on može omogućiti osobama u riziku od apatridije, koje ne mogu da dokažu vrijeme i mjesto rođenja na način predviđen propisima, da se upišu u matične knjige i dobiju pravni identitet“.

U tekstu Zakona, koji je Ministarstvo pravde dalo RSE na uvid, s obzirom na to da još nije zvanično objavljen u službenim listovima, navodi se da sud mora saslušati najmanje dva punoljetna svjedoka „da bi se utvrdilo vrijeme i mjesto rođenja osobe“.

Problematični dio, smatraju iz Udruženja Vaša prava, odnosi se na dio u kojem se navodi da će „sud odrediti da sudski vještak odgovarajuće specijalnosti pregleda osobu čije se vrijeme i mjesto rođenja dokazuje i dâ nalaz i mišljenje o njegovim godinama života“.

„Udruženje Vaša prava BiH je u primjedbama i sugestijama na dopune Zakona predlagalo da umjesto formulacije 'Sud će' stoji formulacija 'Sud može odrediti da sudski vještak odgovarajuće specijalnosti pregleda osobu čije se vrijeme i mjesto rođenja dokazuje i da nalaz i mišljenje o njegovim godinama života', a iz razloga što postoji mogućnost da neke osobe posjeduju dokaze na osnovu kojih je moguće utvrditi vrijeme i mjesto rođenja (npr. medicinsku dokumentaciju o rođenju). Međutim, prema važećem tekstu Zakona i za osobe koje posjeduju neke od dokaza na osnovu kojih je moguće utvrditi vrijeme i mjesto rođenja bit će potrebno provesti vještačenje“, navode.

Činjenica da je medicinsko vještačenje obavezno je “problematična”, smatraju iz Udruženja, jer je propisano da troškove postupka za utvrđivanje vremena i mjesta rođenja osobe snosi predlagatelj.

„Ovakvo zakonsko rješenje bi moglo biti prepreka za provođenje postupka, s obzirom na to da se u pravilu radi o nezaposlenim osobama koja ne ostvaruju novčana primanja koja su dovoljna da snose navedene troškove bez ugrožavanja egzistencije“, kažu iz Vaših prava.

Dodaju da, osim djece rođene u Siriji, u BiH živi određeni broj osoba za koje je potrebno voditi ovaj postupak, a koje će zbog nemogućnosti plaćanja troškova vještačenja i sudskih troškova biti praktično onemogućene da vode postupak.

Prava nevidljivih mališana

Ministar Jozić kaže kako je cilj bio omogućiti upis djece, čime bi se stekla mogućnost da sva njihova prava budu ostvarena.

A do upisa i „zakonske vidljivosti“ mališana, za njihova prava, uglavnom, brinu u centrima za socijalni rad. U prvoj grupi vraćenih državljana BiH iz Sirije su žene s područja Zenice, Tuzle i Sarajeva.

Kad je riječ o Kantonu Sarajevo (jedan od deset kantona u entitetu Federacija BiH), kaže majka dvoje djece, uz pomoć Kantonalnog centra za socijalni rad imaju osiguranog ljekara.

„Što se toga tiče, mi u Kantonu Sarajevo to imamo, za ostale ne znam.“

Iz Kantonalnog centra za socijalni rad (KCSR), koji je staratelj jednom vraćenom djetetu bez roditelja, kažu kako nisu do kraja upoznati s tekstom Zakona, jer ga još nisu vidjeli. No, to ih ne sprečava da rade sve što mogu za dobrobit sve djece iz Sirije na području Sarajeva.

„Mi zaista nemamo nikakvih barijera kad je u pitanju reintegracija djece. Ne govorim samo o djevojčici za koju smo vezani, tako da kažem, generalno govorim o djeci na području Sarajeva. Apsolutno nikakvih problema nema što se tiče uključivanja djece uproces obrazovanja, u predškolske ustanove, i što se tiče pružanja usluga zdravstvenih institucija“, pojašnjava Mirsada Poturković iz KCSR-a.

Poturković naglašava da su objektivno zadovoljni načinom na koje druge institucije reagiraju prema zahtjevima kad su djeca u pitanju.

Ipak, kaže ona, sve što nije sistemsko rješenje, nije ni prihvatljivo.

„Istina da zahvaljujući senzibilizaciji i razumijevanju i etičkom pristupu svih profesionalaca mi rješavamo to pitanje, ali to možda nije ni uredu“, kaže Poturković, pojasnivši:

„U redu je dok se ne dešava ništa. Šta, principijelno, da se nekom od djece koje je uključeno u proces obrazovanja nešto desi. To dijete je predmet naše brige, a i dalje je nevidljivo“, kaže Poturković.

Pomak u rehabilitaciji povratnika evidentan

Nakon skoro 13 mjeseci rada s djecom, vidljiv je napredak, tvrde u Centru.

„Praćenje nivoa reintegracije djece lokalne zajednice, možemo reći da je napravljen ozbiljan pomak na liječenju stresnih i traumatskih iskustava kroz koja su djeca prošla. Nekad je riječ o strašnim traumatskim iskustvima“, kaže Poturković.

Uloga pojedinaca i profesionalaca je, smatra Poturković, ključna u radu s djecom.

Usporedo s procesima rehabilitacije i reintegracije djece teče i rad s majkama i njihovom premašivanju traume.

O njihovom psihičkom stanju govorilo se i na suđenjima optuženim muškarcima iz BiH kojima se sudi na Sudu BiH zbog sumnje da su ratovali u Siriji na strani „Islamske države“, koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda proglasilo terorističkom.

Vještakinja neuropsihijatrijske struke, Azra Alajbegović, na zahtjev Tužiteljstva BiH, uradila je analizu sposobnosti četiri povratnice da svjedoče na Sudu BiH, te zaključila da nisu sposobne, odnosno da ne bi mogla predvidjeti reakcije povratnica u slučaju izlaska na Sud.

Iz Centra za socijalni rad kažu da žene sa stručnjacima iz ovog centra žele surađivati i da to traje od njihova dolaska do danas.

„Moram naglasiti da, osim spremnosti žena, i njihove porodice isto tako pokazuju želju i spremnost da rade s profesionalcima. Mislim na članove uže, ali i šire porodice, koji mogu imati važnu ulogu u životu povratnica“, kaže Poturković.

Smatra da je dosadašnji rad tekao planirano, te da je plan podrške za ove žene kreiran u suradnji s drugim institucijama.

Naglašava da su žene i same pokazale želju i spremnosti da govore o svojim problemom i potrebama.

„Mi smo bez iskustva u toj oblasti i profesionalno smo iznenađeni potrebama za kriznim intervencijama koje su se povremeno javljale. I u tim situacijama su one podršku tražile od kolega iz službe socijalne zaštite. Dosadašnji rezultati su pozitivni“, kaže Poturković.

Bez obzira na dobre rezultate, naglašava Poturković, neophodan je oprez i „neprepuštanje slučaju“.

„Iskustvo nas je naučilo i vidjeli smo da radimo neke dobre stvari. Ono što jeste jako važno jeste taj međusektorski pristup i zajednički rad“, kaže Poturković.

A woman clad in mask due to the COVID-19 pandemic walks next to a child by tents at Camp Roj, housing people who were relocated from al-Hol camp, in Syria's northeastern Hasakah province, Sept. 30, 2020.
A woman clad in mask due to the COVID-19 pandemic walks next to a child by tents at Camp Roj, housing people who were relocated from al-Hol camp, in Syria's northeastern Hasakah province, Sept. 30, 2020.

Jesu li institucije spremne za nove grupe?

Stečeno iskustvo moglo bi biti korisno i za iduće, najavljivane i očekivane, grupe i porodice.

„Treba biti iskren i objektivan i reći da je relativno mali broj porodica koje su se vratile i s kojima radimo. Pred nama je izazov u smislu onoga s čim se možemo susresti. Kad radimo analizu potreba ovih porodica, bavimo se uzrastu djece, iskustvima, trajanju boravka u Siriji i sl. Ne znamo s kakvim iskustvima mogu doći nove porodice. Šta su djeca prošla, jer generalno što su duže boravila, to su njihova iskustva složenija i kompleksnija“, kaže Poturković i naglašava važnu ulogu lokalne zajednice i njenu reakciju van te porodice ili pojedince.

S obzirom na iskustva, edukacije, vještine ali i naučene lekcije, smatra Poturković, spremniji su nego kad je dočekana prva grupa.

Krajem januara 2021. UN je pozvao zemlje da repatriraju državljane iz Sirije, u prvom redu djecu, njih oko 27.000.

Šef Centra za borbu protiv terorizma u Ujedinjenim narodima Vladimir Voronkov rekao je da je "užasna situacija djece u Al-Holu (kampu) jedno od najvažnijih pitanja danas u svijetu".

Oko 27.000 djece "ostaje na cjedilu, prepušteno je svojoj sudbini", ranjivi su da ih vrbuju podržavatelji „Islamske države“, "i prijeti im radikalizacija u kampu", rekao je.

Voronkov je rekao da su u kampovima djeca iz 60 zemalja za koju su odgovorne njihove države članice, a ne Sirija ili skupine koje kontroliraju kampove.

Iz UN-a su naglasili da po repatrijaciji, djeca imaju pravo na nacionalnost i identitet i ne smiju ostati bez državljanstva, kao i da im se mora pomoći u reintegraciji i stjecanju obrazovanja, zdravstvene zaštite i poslova.

Plan rada s povratnicima u BiH dio je i Akcionog plana za prevenciju i borbu protiv terorizma na nivou Federacije BiH koji je sačinila Interresorna radna grupa od 15 članova.

Edo Muradbegović, jedan od članove ove grupe, ranije je za RSE kazao da je planom „veliki fokus dat na djecu“.

„Dakle na školovanje, na njihov najbolji interes. Tome je posvećena najveća pažnja“, kazao je Muradbegović i dodao da je veliki izazov pred institucijama, s obzirom na to da je u dva sirijska kampa među oko 80 državljana BiH najveći broj djece, njih oko 60.

Protest porodica bh. državljana u Siriji, 24. septembar 2020.
Protest porodica bh. državljana u Siriji, 24. septembar 2020.

Muradbegović je mišljenja da je zakonsko rješenje kojim će biti omogućen upis u matične knjige jasno i precizno i da „ne bi trebalo biti problema s realizacijom davanja pravnog identiteta djeci“.

Upute državama za rješavanje pitanja državljanstva i identifikacijskih dokumenata dao je i UN, kroz priručnik "Djeca pogođena fenomenom stranih boraca: Osiguravanje pristupa temeljenog na dječjim pravima" Ureda za borbu protiv terorizma. U ovom priručniku jedno poglavlje posvećeno je pitanju državljanstva i dokumenata za djecu.

Državama potpisnicima nalaže se da nijedno dijete ne smije biti bez državljanstva. U slučaju nedostatka dokaza, smjernicama je dozvoljeno da se uzme u obzir tvrdnja roditelja s ciljem daljnjeg konačnog rješavanja problema.

Prema Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava stječe državljanstvo BiH porijeklom ako je rođeno u inozemstvu, a čiji je jedan roditelj bio državljanin Bosne i Hercegovine u vrijeme djetetovog rođenja, pod uvjetom da do vremena kada navrši 23 godine podnese prijavu za evidentiranje državljanstva Bosne i Hercegovine nadležnom tijelu.

See all News Updates of the Day

Ambasada SAD: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive

Ambasada SAD u Sarajevu

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine (BiH) su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je agenciji Fena iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, prenosi Radio Slobodna Evropa.

"Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela.

Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana. Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini", rečeno je Feni na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Ambasada SAD: Genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica

Ambasada SAD u Sarajevu

Nakon odluke Visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, oglasila se američka ambasada u BiH.

"Negiranje genocida i glorificiranje ratnih zločinaca neprihvatljivi su i podrivaju uzajamno povjerenje neophodno za napredak BiH na putu ka EU. Čin odlazećeg visokog predstavnika pokazuje koliku važnost on pridaje ovom pitanju koje je bitno za stabilnost BiH i naglašava kontinuirani imperativ da svi u BiH treba da daju svoj doprinos pomirenju. Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH početna je tačka za konkretniji razgovor i korake koje treba da poduzmu lokalni akteri u vezi sa praktičnom provedbom.

Moramo naglasiti da genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica. Jednako tako je važno naglasiti da ovi strašni zločini nisu odraz niti osuda cijelog jednog naroda. Glorifikacija ratnih zločinaca od bilo koje strane ili neuvažavanje patnji bilo koje zajednice u BiH degradira sjećanje na žrtve i podriva pomirenje. Vrijeme je za istinsko okretanje ka budućnosti koja će biti zasnovana na miru i međusobnom povjerenju.

Podržavamo sve one u BiH čiji su napori usmjereni ka jačanju temelja mira i prosperitetnije budućnosti, kao i mandat visokog predstavnika u praćenju provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i podršci istoj.", navedeno je u reakciji Ambasade SAD.

Vijeće sigurnosti UN odbacilo rezoluciju Rusije i Kine, OHR ostaje u BiH

U.N. Security Council chamber

Sa dva glasa za, 13 uzdržanih i nijednim glasom protiv, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) odbacilo je rezoluciju kojom se traži zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH), koja je prijedlog Rusije i Kine.

Rusija i Kina su jedine glasale za taj prijedlog, dok su predstavnici ostalih 13 članica bili uzdržani.

U obraćanjima prije i nakon glasanja predstavnici Rusije i Kine su naveli da visoki predstavnik ima preveliku moć, navodeći kao primjer tzv. „bonska ovlaštenja“, dodajući da je to imalo smisla u poslijeratnom periodu, ali se sada treba umanjiti. Kao najveći problem su isticali to što Vijeće sigurnosti zvaničnim glasanjem nije odobrilo imenovanje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika.

Kina i Rusija su ovu rezoluciju predložile manje od mjesec dana nakon što je u Vijeću sigurnosti održana rasprava o imenovanju Schmidta, čemu je Rusija tada izrazila protivljenje, dok je većina ostalih članica podržala njegovo imenovanje. Vijeće tom prilikom nije glasalo o ovom pitanju.

Zamjenik američke ambasadorice u Vijeću sigurnosti, Richard Mills, tada je rekao da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) izuzev Rusije i da je to, kako je naveo, završena stvar.

Mills je u prilikom današnjeg izjašnjavanja ponovio da SAD podržavaju imenovanje Schmidta, te da ne mogu podržati prijedlog koji podriva Daytonski mirovni sporazum.

Također je ponovio raniji stav kako nije neophodno da Vijeće sigurnosti zvanično odobri imenovanje novog visokog predstavnika, kao i da uslovi za zatvaranje OHR-a još nisu ispunjeni.

Slične stavove danas su iznijeli i predstavnici drugih članica Vijeća sigurnosti, poput Irske, Estonije i Velike Britanije.

PIC je za ukidanje OHR-a još 2008. godine postavio tzv. „5+2 uslova“, među kojima su: raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, fiskalna održivost BiH, kao i snažnija vladavina prava. Međutim, mnogi od tih ciljeva još nisu ispunjeni i na njima se malo radi.

Ambasadori članica PIC-a su 27. maja ove godine imenovali Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. Na tu poziciju kandidirala ga je Njemačka i zamijenit će Valentina Inzka koji je poziciju visokog predstavnika obavljao od 2009. godine. Schmidt bi na funkciju trebao stupiti 1. avgusta ove godine.

Komentarišuću nacrt ruske i kineske rezolucije o zatvaranju OHR-a, iz Ambasade SAD u BiH su za Radio Slobodna Evropa prošle sedmice naveli kako se odluka o tome ne temelji na vremenskim rokovima, nego na ispunjenju definisanih kriterija: „Radujemo se nastavku partnerstva sa Uredom visokog predstavnika (OHR) u podršci provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanju međunarodne supervizije ispunjenjem kriterija 5+2.

Početkom ove sedmice iz Evropske unije su za Radio Slobodna Evropa također saopštili da očekuju da OHR nastavi raditi na ispunjavanju 5+2 uslova, te da se raduju saradnji sa Christianom Schmidtom.

U BiH do sada stiglo skoro 1,6 miliona vakcina protiv korona virusa

Pfizerove vakcine na aerodromu u Sarajevu, 4. maj 2021.

U Bosnu i Hercegovinu (BiH) je do sada stiglo 1.596.560 doza vakcina protiv korona virusa, a do kraja avgusta očekuje se da bi na raspolaganju moglo biti oko dva miliona vakcina, saopštio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

Tegeltija je naveo da vakcine pristižu putem međunarodnog COVAX programa, mehanizma Evropske unije EU4Health, donacija i direktne nabavke, te da su stvoreni uslovi za masovniju vakcinaciju građana.

Pozvao je nadležne vlasti u BiH da ubrzaju proces vakcinacije stanovništva, „koji ne prati dinamiku pristizanja vakcina u BiH, zbog čega građani i dalje odlaze na vakcinaciju u susjedne zemlje“, navodi se u saopštenju.

Istovremeno je apelovao na građane BiH, kojih prema posljednjem popisu ima oko 3,5 miliona, da se odazovu pozivu nadležnih institucija za vakcinaciju.

Do sada je u bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BiH vakcinisano 189.069 osoba, a 120.128 osoba primilo je obje doze vakcine, navodi se u izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Lehne: Balkan vode etno-nacionalisti koji nisu posvećeni napretku

Lehne: Balkan vode etno-nacionalisti koji nisu posvećeni napretku
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:10 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG