Linkovi

Top priča BiH

Djeca rođena u Siriji i dalje bez dokumenata u BiH, ali s pomakom u liječenju traume

Al Hol Camp

Više od godinu dana nakon povratka 12 djece Bosanaca i Hercegovaca iz Sirije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) 12. januara usvojila je Zakon kojim bi trebalo biti riješeno pitanje upisa djece u matične knjige rođenih. U međuvremenu, brigu o njihovim pravima vode centri za socijalni rad iz kojih kažu da ima pomaka u rehabilitaciji.

Problem 'nevidljivosti djece' zbog nemogućnosti upisa u matične knjige rođenih riješio je usvojeni Zakon o dopunama Zakona o vanparničnom postupku, kojim je propisan postupak utvrđivanja mjesta rođenja za osobe koje nisu upisane u matične knjige rođenih, a vrijeme i mjesto rođenja ne mogu dokazati na način predviđen propisima.

U slučaju 11 mališana, jer je jedan dječak rođen u BiH, problem i nemogućnost utvrđivanja mjesta rođenja je što su rođeni na teritoriji Sirije koju su nekad kontrolirali militanti tzv. Islamske države i nemaju nikakve potvrde o rođenju.

I pored usvojenih izmjena i dopuna, za majke djece ostale su brojne nejasnoće.

„Ništa, vjeruj. Znamo da je zakon usvojen, pa dok se realizuje“, kaže za Radio Slobodna Evropa jedna od majki koja je dvoje djece, rođene u Siriji, repatrirana u BiH 19. decembra 2019. godine., zatraživši da joj se ne objavljuje ime i prezime.

Ističe da ne znaju na koji način će postupak upisa i utvrđivanja roditeljstva teći.

„Možda testovi (DNK, op. a.), možda svjedoci“, kazala je majka dvoje djece koja živi u blizini Sarajeva.

Federalni ministar pravde Mato Jozić za RSE kaže da će „sudovi u postupku utvrđivati datum i mjesto rođenja djece u postupku“.

„To znači da će sva djeca koja su došla u BiH, njih 11, biti u mogućnosti po prebivalištu roditelja da se obrate nadležnom sudu, da sud provede postupak, utvrdi i donese rješenje, na osnovu kojeg će djeca biti upisana u knjigu rođenih“, pojasnio je ministar Jozić za RSE.

O načinima na koje će sudovi odlučivati, odnosno hoće li biti potrebna DNK vještačenja, ministar Jozić, kaže, ne može govoriti.

Iz Udruženja Vaša prava, nevladine organizacije koji nudi besplatne pravne informacije i koja zastupa 11 djece u procesu upisa u matične knjige, ističu da su ranije iznosili primjedbe na predloženi tekst Zakona o dopunama Zakona, u dijelu koji se odnosi na „obavezno medicinsko vještačenje i plaćanje troškova postupka koji idu na teret podnositelja prijedloga“.

„Navedene primjedbe nisu uvažene, te je Zakon usvojen u tekstu predloženom od Vlade Federacije“, naveli su iz Udruženja Vaša prava.

Problematično obavezno medicinsko vještačenje?

Smatraju da „bez obzira na nedostatke usvojenog Zakona, on može omogućiti osobama u riziku od apatridije, koje ne mogu da dokažu vrijeme i mjesto rođenja na način predviđen propisima, da se upišu u matične knjige i dobiju pravni identitet“.

U tekstu Zakona, koji je Ministarstvo pravde dalo RSE na uvid, s obzirom na to da još nije zvanično objavljen u službenim listovima, navodi se da sud mora saslušati najmanje dva punoljetna svjedoka „da bi se utvrdilo vrijeme i mjesto rođenja osobe“.

Problematični dio, smatraju iz Udruženja Vaša prava, odnosi se na dio u kojem se navodi da će „sud odrediti da sudski vještak odgovarajuće specijalnosti pregleda osobu čije se vrijeme i mjesto rođenja dokazuje i dâ nalaz i mišljenje o njegovim godinama života“.

„Udruženje Vaša prava BiH je u primjedbama i sugestijama na dopune Zakona predlagalo da umjesto formulacije 'Sud će' stoji formulacija 'Sud može odrediti da sudski vještak odgovarajuće specijalnosti pregleda osobu čije se vrijeme i mjesto rođenja dokazuje i da nalaz i mišljenje o njegovim godinama života', a iz razloga što postoji mogućnost da neke osobe posjeduju dokaze na osnovu kojih je moguće utvrditi vrijeme i mjesto rođenja (npr. medicinsku dokumentaciju o rođenju). Međutim, prema važećem tekstu Zakona i za osobe koje posjeduju neke od dokaza na osnovu kojih je moguće utvrditi vrijeme i mjesto rođenja bit će potrebno provesti vještačenje“, navode.

Činjenica da je medicinsko vještačenje obavezno je “problematična”, smatraju iz Udruženja, jer je propisano da troškove postupka za utvrđivanje vremena i mjesta rođenja osobe snosi predlagatelj.

„Ovakvo zakonsko rješenje bi moglo biti prepreka za provođenje postupka, s obzirom na to da se u pravilu radi o nezaposlenim osobama koja ne ostvaruju novčana primanja koja su dovoljna da snose navedene troškove bez ugrožavanja egzistencije“, kažu iz Vaših prava.

Dodaju da, osim djece rođene u Siriji, u BiH živi određeni broj osoba za koje je potrebno voditi ovaj postupak, a koje će zbog nemogućnosti plaćanja troškova vještačenja i sudskih troškova biti praktično onemogućene da vode postupak.

Prava nevidljivih mališana

Ministar Jozić kaže kako je cilj bio omogućiti upis djece, čime bi se stekla mogućnost da sva njihova prava budu ostvarena.

A do upisa i „zakonske vidljivosti“ mališana, za njihova prava, uglavnom, brinu u centrima za socijalni rad. U prvoj grupi vraćenih državljana BiH iz Sirije su žene s područja Zenice, Tuzle i Sarajeva.

Kad je riječ o Kantonu Sarajevo (jedan od deset kantona u entitetu Federacija BiH), kaže majka dvoje djece, uz pomoć Kantonalnog centra za socijalni rad imaju osiguranog ljekara.

„Što se toga tiče, mi u Kantonu Sarajevo to imamo, za ostale ne znam.“

Iz Kantonalnog centra za socijalni rad (KCSR), koji je staratelj jednom vraćenom djetetu bez roditelja, kažu kako nisu do kraja upoznati s tekstom Zakona, jer ga još nisu vidjeli. No, to ih ne sprečava da rade sve što mogu za dobrobit sve djece iz Sirije na području Sarajeva.

„Mi zaista nemamo nikakvih barijera kad je u pitanju reintegracija djece. Ne govorim samo o djevojčici za koju smo vezani, tako da kažem, generalno govorim o djeci na području Sarajeva. Apsolutno nikakvih problema nema što se tiče uključivanja djece uproces obrazovanja, u predškolske ustanove, i što se tiče pružanja usluga zdravstvenih institucija“, pojašnjava Mirsada Poturković iz KCSR-a.

Poturković naglašava da su objektivno zadovoljni načinom na koje druge institucije reagiraju prema zahtjevima kad su djeca u pitanju.

Ipak, kaže ona, sve što nije sistemsko rješenje, nije ni prihvatljivo.

„Istina da zahvaljujući senzibilizaciji i razumijevanju i etičkom pristupu svih profesionalaca mi rješavamo to pitanje, ali to možda nije ni uredu“, kaže Poturković, pojasnivši:

„U redu je dok se ne dešava ništa. Šta, principijelno, da se nekom od djece koje je uključeno u proces obrazovanja nešto desi. To dijete je predmet naše brige, a i dalje je nevidljivo“, kaže Poturković.

Pomak u rehabilitaciji povratnika evidentan

Nakon skoro 13 mjeseci rada s djecom, vidljiv je napredak, tvrde u Centru.

„Praćenje nivoa reintegracije djece lokalne zajednice, možemo reći da je napravljen ozbiljan pomak na liječenju stresnih i traumatskih iskustava kroz koja su djeca prošla. Nekad je riječ o strašnim traumatskim iskustvima“, kaže Poturković.

Uloga pojedinaca i profesionalaca je, smatra Poturković, ključna u radu s djecom.

Usporedo s procesima rehabilitacije i reintegracije djece teče i rad s majkama i njihovom premašivanju traume.

O njihovom psihičkom stanju govorilo se i na suđenjima optuženim muškarcima iz BiH kojima se sudi na Sudu BiH zbog sumnje da su ratovali u Siriji na strani „Islamske države“, koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda proglasilo terorističkom.

Vještakinja neuropsihijatrijske struke, Azra Alajbegović, na zahtjev Tužiteljstva BiH, uradila je analizu sposobnosti četiri povratnice da svjedoče na Sudu BiH, te zaključila da nisu sposobne, odnosno da ne bi mogla predvidjeti reakcije povratnica u slučaju izlaska na Sud.

Iz Centra za socijalni rad kažu da žene sa stručnjacima iz ovog centra žele surađivati i da to traje od njihova dolaska do danas.

„Moram naglasiti da, osim spremnosti žena, i njihove porodice isto tako pokazuju želju i spremnost da rade s profesionalcima. Mislim na članove uže, ali i šire porodice, koji mogu imati važnu ulogu u životu povratnica“, kaže Poturković.

Smatra da je dosadašnji rad tekao planirano, te da je plan podrške za ove žene kreiran u suradnji s drugim institucijama.

Naglašava da su žene i same pokazale želju i spremnosti da govore o svojim problemom i potrebama.

„Mi smo bez iskustva u toj oblasti i profesionalno smo iznenađeni potrebama za kriznim intervencijama koje su se povremeno javljale. I u tim situacijama su one podršku tražile od kolega iz službe socijalne zaštite. Dosadašnji rezultati su pozitivni“, kaže Poturković.

Bez obzira na dobre rezultate, naglašava Poturković, neophodan je oprez i „neprepuštanje slučaju“.

„Iskustvo nas je naučilo i vidjeli smo da radimo neke dobre stvari. Ono što jeste jako važno jeste taj međusektorski pristup i zajednički rad“, kaže Poturković.

A woman clad in mask due to the COVID-19 pandemic walks next to a child by tents at Camp Roj, housing people who were relocated from al-Hol camp, in Syria's northeastern Hasakah province, Sept. 30, 2020.
A woman clad in mask due to the COVID-19 pandemic walks next to a child by tents at Camp Roj, housing people who were relocated from al-Hol camp, in Syria's northeastern Hasakah province, Sept. 30, 2020.

Jesu li institucije spremne za nove grupe?

Stečeno iskustvo moglo bi biti korisno i za iduće, najavljivane i očekivane, grupe i porodice.

„Treba biti iskren i objektivan i reći da je relativno mali broj porodica koje su se vratile i s kojima radimo. Pred nama je izazov u smislu onoga s čim se možemo susresti. Kad radimo analizu potreba ovih porodica, bavimo se uzrastu djece, iskustvima, trajanju boravka u Siriji i sl. Ne znamo s kakvim iskustvima mogu doći nove porodice. Šta su djeca prošla, jer generalno što su duže boravila, to su njihova iskustva složenija i kompleksnija“, kaže Poturković i naglašava važnu ulogu lokalne zajednice i njenu reakciju van te porodice ili pojedince.

S obzirom na iskustva, edukacije, vještine ali i naučene lekcije, smatra Poturković, spremniji su nego kad je dočekana prva grupa.

Krajem januara 2021. UN je pozvao zemlje da repatriraju državljane iz Sirije, u prvom redu djecu, njih oko 27.000.

Šef Centra za borbu protiv terorizma u Ujedinjenim narodima Vladimir Voronkov rekao je da je "užasna situacija djece u Al-Holu (kampu) jedno od najvažnijih pitanja danas u svijetu".

Oko 27.000 djece "ostaje na cjedilu, prepušteno je svojoj sudbini", ranjivi su da ih vrbuju podržavatelji „Islamske države“, "i prijeti im radikalizacija u kampu", rekao je.

Voronkov je rekao da su u kampovima djeca iz 60 zemalja za koju su odgovorne njihove države članice, a ne Sirija ili skupine koje kontroliraju kampove.

Iz UN-a su naglasili da po repatrijaciji, djeca imaju pravo na nacionalnost i identitet i ne smiju ostati bez državljanstva, kao i da im se mora pomoći u reintegraciji i stjecanju obrazovanja, zdravstvene zaštite i poslova.

Plan rada s povratnicima u BiH dio je i Akcionog plana za prevenciju i borbu protiv terorizma na nivou Federacije BiH koji je sačinila Interresorna radna grupa od 15 članova.

Edo Muradbegović, jedan od članove ove grupe, ranije je za RSE kazao da je planom „veliki fokus dat na djecu“.

„Dakle na školovanje, na njihov najbolji interes. Tome je posvećena najveća pažnja“, kazao je Muradbegović i dodao da je veliki izazov pred institucijama, s obzirom na to da je u dva sirijska kampa među oko 80 državljana BiH najveći broj djece, njih oko 60.

Protest porodica bh. državljana u Siriji, 24. septembar 2020.
Protest porodica bh. državljana u Siriji, 24. septembar 2020.

Muradbegović je mišljenja da je zakonsko rješenje kojim će biti omogućen upis u matične knjige jasno i precizno i da „ne bi trebalo biti problema s realizacijom davanja pravnog identiteta djeci“.

Upute državama za rješavanje pitanja državljanstva i identifikacijskih dokumenata dao je i UN, kroz priručnik "Djeca pogođena fenomenom stranih boraca: Osiguravanje pristupa temeljenog na dječjim pravima" Ureda za borbu protiv terorizma. U ovom priručniku jedno poglavlje posvećeno je pitanju državljanstva i dokumenata za djecu.

Državama potpisnicima nalaže se da nijedno dijete ne smije biti bez državljanstva. U slučaju nedostatka dokaza, smjernicama je dozvoljeno da se uzme u obzir tvrdnja roditelja s ciljem daljnjeg konačnog rješavanja problema.

Prema Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava stječe državljanstvo BiH porijeklom ako je rođeno u inozemstvu, a čiji je jedan roditelj bio državljanin Bosne i Hercegovine u vrijeme djetetovog rođenja, pod uvjetom da do vremena kada navrši 23 godine podnese prijavu za evidentiranje državljanstva Bosne i Hercegovine nadležnom tijelu.

See all News Updates of the Day

Serwer za RSE: Uvjeren sam da će predsjednik SAD momentalno reagovati kada bude postojala prijetnja po državu BiH

Profesor Daniel Serwer

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države moraju djelovati ako žele da se na Zapadnom Balkanu izbjegnu potencijalne nestabilnosti, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor na američkom Johns Hopkins univerzitetu i stručnjak za Zapadni Balkan, Daniel Serwer.

Ključnu ulogu, kako smatra, igra EU kojoj Zapadni Balkan i pripada. Promjene u Bosni i Hercegovini (BiH), navodi Serwer, treba da traže građani, iako ih u tome opstruiraju politički lideri.

Osvrće se posebno na više non-paper dokumenata koji cirkulišu u diplmatskim krugovima, a od kojih je najviše odjeknuo onaj koji se pripisuje slovenačkom premijeru Janezu Janši o promeni granica na Zapadnom Balkanu. Povezivanje sa tim non-paerom su inače iz Vlade Slovenije demantovali.

Non-paper su ocjene ili mišljenja o nekom pitanju koje se dijeli između vlada ili institucija bez navođenja izvora, pri čemu nema snagu zvaničnog dokumenta.

RSE: Nakon više non-papera o budućnosti Balkana koje smo imali priliku da vidimo ili o njima čujemo, vi ste odlučili predstaviti svoj koji se tiče Bosne i Hercegovine (BiH), ali i Kosova. Kada je riječ o BiH naveli ste potrebu za promjenama koje bi učvrstile funkcionalnost zemlje, ali i jaču ulogu SAD, EU, ali i Ureda visokog predstavnika. Šta vi očekujete od njih, odnosno šta BiH može očekivati ako ne reaguju?

Serwer: Da. Oni su, čini mi se, ključni sastojci. Mislim da su oni na testu i da su na testu svakodnevno, ne samo od Milorada Dodika (član Predjedništva BiH) već i od Aleksandra Vulina, ministra unutrašnjih poslova Srbije. A test je da li će Zapad djelovati na prijedloge koji predstavljaju izazov za državne strukture na Zapadnom Balkanu.

Do sada nije bilo dovoljne reakcije. Amerikanci su savim jasno dali do znanja da podržavaju postojeće državne strukture. I u EU su, također, to uradili, Njemačka naročito, a oni se ipak mnogo pitaju. Ali, nisu uradili ništa da podupru ono što su rekli. I ja mislim da bi trebali da rade to što su rekli i smatram da bi trebali početi to da rade ili putem sankcija ili drugim sredstvima koje imaju na raspolaganju.

Napravili su jednu zajedničku izjavu neruskih članova Vijeća za implementaciju mira (PIC) i to je dobro, ali još mnogo treba da se zaista i uradi prije nego što Vulin i Dodik stanu.

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

RSE: Kako? Američki državni sekretar Anthony Blinken poslao je nedavno pismo bosanskohercegovivačkim vlastima u kojem je rečeno da se moraju pozabaviti manjim reformama najprije i osigurati da svi građani budu jednako tretirani. To je prilično mlaka poruka, naročito nakon očekivanja koja su bila poslije izbora Joe Bidena za predsjednika SAD.

Serwer: Pa, činjenica je da je BiH prilično nisko u prioritetima Washingtona danas i jako je teško iznijeti pitanja koja se tiču Zapadnog Balkana do nivoa predsjednika. Uvjeren sam da će predsjednik reagovati istog momenta kada bude postojala prijetnja po državu BiH, ali najbolji način je da se djeluje prije bilo kakve opasnosti.

Podjela u BiH nije moguća bez nasilja.
Profesor Daniel Serwer

U tom je dijelu posao ljudi kakav sam i ja da gura vladu SAD-a da uradi nešto prije, radije nego poslije, i smatram da bar svoj posao dobro radim.

Bošnjaci ne žele islamsku državu, oni su dio Evrope

RSE: Posljednji nezvanični dokument čije porijeklo nije tačno tvrđeno predlaže etničku podjelu BiH. Je li tako nešto uopšte moguće?

Serwer: Naravno da je moguće, ali nije moguće bez nasilja. Smatram da je dobra većina, više od 50 posto ljudi, posvećeno očuvanju državne strukture i veliki procenat bi bio spreman da se bori kako bi to i održao.

Prijedlog na papiru je prijedlog za ono što smo mi devedesetih govorili, da islamska država neće biti održiva. I to je smiješno iskušenje da bi se nametalo Bošnjacima. Bošnjaci žele biti dio Evrope i oni koji prakticiraju islam su umjereni muslimani. Smiješno je to što Vulin radi, a to je da Srbiji stvori veoma problematičnu državu uz njenu granicu.

RSE: Kada govorimo o Srbiji i Kosovu, upozorili ste da sve ide u pravcu toga da Priština ima mnogo toga da žrtvuje, ali da zauzvrat ne bi dobila ništa. Šta ste pod tim mislili?

Serwer: Pod tim sam mislio na prijedloge u jednom od non-papera, da još jednom urade ono što je Ahtisarijev plan uradio – da se Beogradu da sve što traži, a da se Kosovu ne da gotovo ništa, niti bilateralno priznanje, niti ulazak u Ujedinjene nacije (UN). I to je jedan jako loš prijedlog od kojeg će svi političari u Prištini da se okrenu.

Znate, svi su uvijek zabrinuti zbog nestabilne vlade u Prištini, jer se vlade mijenjaju prilično često. No, činjenica je da se svi slažu da su njihovi ciljevi, priznanje i ulazak u UN, a prije svega toga u NATO. Ne vidim nekog iskušenja u Prištini da prihvate loš dogovor.

RSE: Vidjeli smo nedavno kako je Rusija kretanje BiH ka NATO ocijenila neprijateljskom gestom. Kako gledate na tu njihovu reakciju?

Serwer: Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u. Izgubili su u Crnoj Gori, izgubili su u Sjevernoj Makedoniji i sada žele da pobijede u BiH i Srbiji, jer znaju da će, naravno, na Kosovu da izgube.

Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u.
Profesor Daniel Serwer

Vidite, ne molim ja nikoga da postane članica NATO-a, jer kada to postanete opterećujete i moju nacionalnu sigurnost, bar malo. I ja očekujem da će nove članice NATO-a unijeti u njega bar toliko koliko iz njega uzimaju ili srazmjerno riziku koji predstavljaju. Iako ne molim nikoga da uđe u NATO, moj je osjećaj da, izuzev Dodika i politike tog tipa, postoji naklonost u BiH da se ide što bliže NATO-u. Toga već nema u Srbiji i to je jasno i ja nemam problem s tim.

Sve zemlje EU treba da priznaju Kosovo

RSE: Utjecaj Rusije i Kine raste. Kažete ako regija bude ostavljena na autopilotu možemo očekivati porast nestabilnosti, slabljenje država... Šta sprječava SAD i EU da djeluju?

Serwer: Što se SAD-a tiče jasno je da postoji mnogo drugih prioriteta i Zapadni Balkan nije najvažniji dio svijeta za SAD. Ali, tokom tog unipolarnog perioda devedesetih nismo imali problem nigdje drugo i mogli smo da uradimo šta smo htjeli na Balkanu i jesmo na kraju, iako smo oklijevali tri i po godine u BiH, a onda ponovo, na Kosovu. Sada SAD ima desetke problema koji dolaze prije Zapadnog Balkana.

No, situacija s EU je malčice drugačija. Kao prvo geografski, jer je Zapadni Balkan u Evropi i on dijeli Evropu, zapravo, jer se nalazi između Grčke i ostatka Unije.

To što Evropa ne obraća pažnju na Zapadni Balkan je strateška greška, ali, u isto vrijeme, moram priznati da ima ljudi u Evropi koji obraćaju pažnju. Evropski je problem taj što su sada mnogo više zabrinuti zbog migracija, i svojeg oklijevanja da prime nove članice, jer je na sceni duboka recesija, ova najsvježija uzrokovana virusom, ali i prije toga, finansijska kriza 2008.

Tako da su Evropljani preokupirani vlastitim internim pitanjima, rekao bih, i veoma im je teško da ostave po strani ta pitanja, kako bi uradili prave stvari na Balkanu. To je veoma vidljivo prilikom počinjanja pregovora o prijemu u članstvo s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Nerazumno su odlagali te pregovore, jer ministri unutrašnjih poslova nisu bili zainteresirani da se uvode nove zemlje članice i više su bili zabrinuti zbog transnacionalnih kriminalnih pitanja, pitanja migracija...

Nešto se slično desilo i s Kosovom i ukidanjem viza. Kosovo je ispunilo sve zahtjeve i opet to nije dobilo. I ponovo su ministri unutrašnjih poslova ti koji oklijevaju. Evropa mora da prevaziđe te probleme. Treba odlučniju i jasniju politiku prema Zapadnom Balkanu. Prema mom mišljenju, to treba da počne s ovih pet zemalja i priznavanjem Kosova, onih koje to nisu još uradile.

Bilo bi izuzetno važno danas, ukoliko bi Grčka priznala kosovsku državu kao nezavisnu, iako Grčka ima ambasadu u Prištini i nema nikakve poente u tome što ga nije priznala. Pomak ka priznanju bi pomogao da dalji dijalog Prištine i Beograda bude plodonosniji.

Promjene u BiH mogu donijeti samo građani

RSE: Iz EU, međutim, navode kako lokalni političari u BiH treba da dođu do rješenja. Može li se to zaista prepustiti samo njima?

Serwer: Ne. Lokalni političari profitiraju od trenutne postavke koja osigurava njihov reizbor i kontrolu nad njihovim etničkim grupama. Sastojak koji nedostaje u BiH je, mislim, javni stav i masovni pokret.

Bosanci su uplašeni idejom izlaska na ulice.
Profesor Daniel Serwer

S masovnim pokretom u BiH postoje naročiti problemi, jer su, prema mom mišljenju, Bosanci uplašeni idejom izlaska na ulice. Zašto? Zato jer je građanski rat započeo demonstracijama na koje su srpske snage pucale. Ljudi oklijevaju kada su u pitanju ti masovni pokreti, ali to nedostaje. Ja ne mogu isporučiti ustavne promjene koje bi bile jako poželjne i koje bi pomakle odlučivanje u Sarajevo i na nivo općina.

Čak i da sam najmoćniji Amerikanac na svijetu ja to ne bih mogao. To mora biti rezultat građanskog pokreta u BiH. I tu su Dodik i Izetbegović prilično uvjereni da se neće desiti, a i ako se pojavi naznaka o tome, oni to suzbiju što je jače moguće.

Zašto sam se pridružio Apelu 250?

RSE: Jedan ste od oko 250 intelektualaca koji su potpisali apel EU, SAD i zemljama članicama NATO-a u kojoj ih pozivate da preduprijede negativnu dinamiku na Zapadnom Balkanu, koja potencijalno vodi u nestabilnost. O kakvoj nestabilnosti se radi?

Serwer: Tu govorimo o potencijalnoj nestabilnosti i u BiH i na Kosovu. Na Kosovu smo to vidjeli u martu 2004. u čemu su učestvovali i Srbi i Albanci i to je bilo veoma loše. Mnogo je srpske imovine uništeno. Mnogo više Albanaca je ubijeno, istina, nego Srba, ali je uništeno jako puno srpske imovine i to je bio izgovor za krvoproliće.

Nije to loše samo za Srbe, nego i za Kosovo. Što se BiH tiče, gravitacijski centar budućeg konflikta bi bilo ono što je i devedesetih, a to je Brčko. Bez Brčkog Republika Srpska (RS) ne postoji, a i Federacija BiH bez njega bi imala jako teško postojanje.

Oboma treba Brčko i oboje imaju Brčko po Arbitražnom sporazumu. Ono što smatram da bi EU trebala da uradi, kako bi spriječila nestabilnost je da svoje snage stacionira u Brčkom i da ih i osnaži.

Činjenica da nisu imali potrebe to da rade u posljednjih nekoliko godina, ne znači da to neće morati u budućnosti, jer je sasvim jasno gdje bi bio gravitacijski centar sukoba. RS bi u roku dan dva pokušala uzeti Brčko, Federacija BiH isto tako, i to bi, makar nakratko, bio žestok okršaj koji treba spriječiti po svaku cijenu.

Svjetska banka: Ekonomski oporavak BiH neizvjestan

Svjetska banka: Ekonomski oporavak BiH neizvjestan
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:17 0:00

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Otkazi u Kliničkom centru Sarajevo, odlazi 13 anesteziologa

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu

Vlada Kantona Sarajevo zatražila je u srijedu. 5. maja od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) da hitno smijeni rukovodstvo i Upravni odbor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Odluka je donesena nakon što je 13 anesteziologa iz KCUS, u srijedu zatražilo prekid ugovora o radu u toj zdravstvenoj ustanovi, zbog nezadovoljstva uslovima rada u toj ustanovi.

„Odlučili smo se na to zbog činjenice da ovo možda nije kraj i da neće biti jedini ovakav odlazak. Imamo informaciju da neki ljudi dodatno razmišljaju o tome. Moramo ići ka tome šta su razlozi, a to su uslovi rada”, rekao je na konferenciji za novinare premijer Kantona Sarajevo Edin Forto.

Dodao je da se mora vidjeti ko je odgovoran, a to su, prema njegovom riječima federalni ministar, Vlada Federacije BiH, Upravni odbor i menadžment Kliničkog centra.

Vlada KS je odlučila da se svih 13 ljekara koji su dali otkaz primi u Opću bolnicu Abdulah Nakaš u Sarajevu.

Arhiv - Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto
Arhiv - Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto

Klinički centar optužuje za politikanstvo

Klinički centar će nastaviti da radi u punom kapacitetu sa 44 specijalista anestezije i reanimacije i 14 specijalizanata, saopšteno je iz ove ustanove nakon odluke trinaestoro anesteziologa ali i poziva iz Vlade sarajevskog kantona.

„Žao nam je što kolegice odlaze, ali je njihova odluka konačna, upravo su nam je saopštile na sastanku na kojem su iznijele određeni broj prigovora koje do sada nikad nisu prijavili generalnoj direktorici KCUS, što im je bila obaveza shodno Zakonu o liječništvu, član br.40”, navodi se u saopštenju KCUS.

Za menadžment KCUS-a je, kako piše u saopštenju, čudna naprasna odluka da se zahtjevi za raskid radnog odnosa podnesu nakon što su, kako tvrde, krenuli u rješavanje problema, a na koje su u svom pismu ukazali anasteziolozi.

Podsjetimo, početkom aprila 17 anesteziologa u internoj komunikaciji pisalo rukovodstvu KCUS-a u kojem su upozorili na katastrofalne uslove rada i korištenje neadekvatnih respiratora na COVID-19 pacijentima, a to su pismo objavili mediji.

Međutim u saopštenju KCUS se navodi da čudi što se taj slučaj sada ne spominje: „Također je zanimljivo da su kolegice više puta kazale da problem nisu u pismu spominjani respiratori ACM 812 A.”

Smatraju da je riječ o unaprijed pripremljenom scenariju pod političkim pokriviteljstvom. Na to, prema njihovom mišljenju, upućuje i najava da će 13 anesteziologa odmah dobiti posao u Općoj bolnici u Sarajevu.

UKC je javna zdravstvena ustanova u vlasništvu jednog ili više kantona i Federacije Bosne i Hercegovine zajedno, koja je osnovana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Upravno vijeće u ovoj zdravstvenoj ustanovi imenuje Vlada Federacije BiH.

Pravni zastupnik anesteziologa: Odluka donijeta prije mjesec dana

Advokat Vlado Adamović (Izvor: BIRN BIH)
Advokat Vlado Adamović (Izvor: BIRN BIH)

Zastupnik anesteziologa koji su dali otkaz u KCUS, Vlado Adamović, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je takva odluka donesena prije mjesec dana, ali da se čekalo smirivanje situacije sa korona virusom u Kantonu Sarajevo (KS).

„Uvjeti na Kliničkom centru su takvi da nisu prijemčivi za te ljude. Odlučili su da vlastitu egzistenciju podrede tome da ukažu na problem, da nešto mora biti drugačije u interesu pacijenata”, rekao je on.

Kazao je da će anesteziolozi raditi još sedam dana koliko je otkazni rok, a da su onda na ulici.

„Kako je pandemija krenula uzlazno, oni su iz etičkih razloga odlučili da to ne čine prije mjesec dana. Sada se smanjio broj pacijenata i raspoloživo osoblje može preraspodjelom opslužiti pacijente. Uostalom, oni nigdje ne idu, ostaju u Sarajevu. Radit će sedam dana otkaznog roka. Odlučili su da je sada pravi momenat”, rekao je Adamović za RSE.

Hoće li Vlada Federacije BiH smijeniti rukovodstvo KCUS?

Ministar zdravlja Federacije BiH Vjekoslav Mandić, za RSE kaže kako je iz medija saznao da je 13 anesteziologa u KCUS dalo otkaz.

„Dao sam nalog svojim pomoćnicima da, Upravnom vijeću KCUS, pošto Vlada Federacija imenuje Upravno vijeće, tražimo da nam se očituje zbog čega je 13 anesteziologa dalo otkaz i šta ih je nagnalo na to, te da vidimo šta ćemo dalje činiti”, rekao je Mandić.

Mandić dodaje kako će se ovakav potez anesteziologa svakako odraziti na zdravstvo u Federaciji.

„Ne možemo zažmiriti i reći da neće. Šta je pravi razlog davanja otkaza, naravno da ja imam neke naznake, ali moram dobiti izvješće od Upravnog vijeća”, kaže on.

Na pitanje razmišlja li o smjeni rukovodstva KCUS-a, Mandić kaže da će Upravno vijeće utvrditi o čijoj je odgovornosti riječ.

„Ja ne bih prejudicirao šta je nagnalo te ljude da postupe tako kako su postupili, moramo čuti sve strane kako bi vidjeli kakve ćemo dalje poteze poduzimati. Oporba naravno likuje. Moramo sagledati sve činjenice kako bi smo poštovali zakon i kako bi sve to bilo u skladu sa zakonskom regulativom”, kazao je Mandić za RSE.

Zastupnik anesteziologa, advokat Adamović, nije odgovorio na pitanje da li je otkaz 13 anesteziologa na KCUS, uzrokovan navodnim mobingom i pritiscima da povuku pismo koje su početkom aprila interno poslali upravi KCUS-a, a koje je nakon toga izašlo u javnost.

„Cilj nije bio to. Cilj je bio da se ukaže da postoje problem koji se trebaju rješavati sada i odmah”, kazao je Adamović.

Šta je prethodilo?

Kineski respiratori nakon dostavljanja u Sarajevo. (Izvor: Vlada FBiH)
Kineski respiratori nakon dostavljanja u Sarajevo. (Izvor: Vlada FBiH)

KCUS je u žiži je javnosti od 5. aprila kada je Tužilaštvo KS-a formiralo predmet koji se odnosi na pismo koje je potpisalo 17 anesteziologa u kojem ukazuju da respiratori ACM 812A, koje je iz Kine uvezla firma Srebrena malina u aprilu 2020. godine i koji se koriste u toj zdravstvenoj ustanovi, ne posjeduju postavke koje se preporučuju za mehaničku ventilaciju COVID-19 pacijenata.

Za respiratore koji su iz Kine stigli u aprilu 2020. godine, vještačenjem Tužilaštva BiH u maju iste godine je utvrđeno da nisu upotrebljivi u jedinicama intenzivne njege. Respiratore je uvezla firma "F.H. Srebrena malina" u vlasništvu Fikreta Hodžića za potrebe Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ).

Sarajevski ljekar u penziji Bakir Nakaš, za RSE kaže kako odlazak 13 anesteziologa, praktično znači ključ u bravu, za jednu vrlo značajnu službu, koja nije vezana samo za operacionu salu.

„To je služba koja je vezana za intenzivnu njegu, to je služba koja je vezana za COVID-19 oboljele pacijente i to je praktično nešto što u potpunosti gasi funkciju tog nivoa koji je Klinički centar, a to je tercijarni nivo zdravstvene zaštite”, dodaje on.

Prema njegovim riječima posljedice mogu biti takve da u jednom momentu kapacitet Kliničkog centra neće biti onakav kakav je bio ranije prvenstveno iz razloga što nedostaju ljudski resursi.

„A to su najstručniji u ovom slučaju. I na taj način cjelokupno stanje i broj novooboljelih biće orijentisan prema Općoj bolnici koja ima svoje kapacitete, koji nisu dostatni da pokriju cjelokupne potrebe Kantona Sarajevo”, navodi Nakaš.

Nakon obavljenog uviđaja, Tužilaštvo KS-a je 6. aprila saopštilo kako se preduzima niz radnji u pravcu provjere da li je u KCUS-u počinjeno neko od krivičnih djela protiv zdravlja ljudi.

Poziv iz Opće bolnice Sarajevo anesteziolozima da pređu kod njih

Nakon što je 13 anesteziologa u KCUS dalo otkaz, direktor sarajevske Opće bolnice „Dr. Abdulah Nakaš” Ismet Gavrankapetanović, kazao je kako ljekari uvijek mogu računati na pomoć te bolnice.

„Solidarišemo se sa našim kolegama, ljekarima sa Kliničkog centra, koji su danas bili prinuđeni napustiti KCUS u većem broju. Naše kolege mogu uvijek računati da ćemo dati sve od sebe da ih zadržimo i omogućimo da nastave liječiti građane Sarajeva u Općoj bolnici”, napisao je Gavrankapatanović u odgovoru za RSE.

U Općoj bolnici, kako je rekao uvijek ima mjesta za stručne i vrijedne ljekare, te da ima posla i za mnogo veći broj ljekara od onih koji su u srijedu napustili KCUS.

Pred Sudom BiH trenutno se vodi krivični postupak u kojem je prvooptuženi premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić u vezi s nabavkom 100 respiratora iz Kine u vrijednosti od 10,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 5,3 miliona eura).

Grupa iz Lončara se pohvalila novom ruskom podrškom

Facebook objava humanitarne organizacije “Sveti Georgije” Lončari sa fotografijom novog vozila.

Grupa muškaraca organizovanih u neformalnu humanitarnu organizaciju “Sveti Georgije” u Lončarima kod Brčkog pohvalila se novom podrškom ruske ambasade nakon istraživanja Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) o kriminalnoj prošlosti vođe i aktivnostima koje nadzire policija.

BIRN BiH je početkom aprila pisao o grupi sačinjenoj uglavnom od muškaraca koja od druge polovine 2019. godine sebe predstavlja kao humanitarnu organizaciju. Istraživanje je otkrilo da je vođa grupe više puta osuđivan i da se protiv njega vodi istraga zbog nanošenja povreda, kao i da rad grupe nadzire policija. Iz policije u Bijeljini su potvrdili da grupu sačinjava i nekoliko “sigurnosno interesantnih” članova.

U posljednjoj od nekoliko reakcija na istraživanje, grupa je na svom Facebook profilu objavila kako “nakon svake kiše dođe sunce” opisujući kako su se nad organizacijom nadvili veliki oblaci “u vidu ‘poganih’ novinara”. Dalje se opisuje kako je organizacija izašla iz “bure” još jača “nakon kiše pogrdnih riječi”.

“Nad našim brodom bio je raširen veliki kišobran od strane svih vas dragi prijatelji i još jednom neizmjerno vam hvala na tome, ali posebnu zahvalnost dugujemo našoj majci Rusiji i njenoj Ambasadi u Bosni i Hercegovini, na čelu sa Ambasadorom njegovom ekselencijom Igorom Kalabuhovim”, napisali su na svom Facebook profilu iz grupe “Sveti Georgije” Lončari.

“Još jedan skromni poklon prema našoj organizaciji, kao znak odanog rada i truda da se društvo namazano raznim pekmezima učini boljim. Bićemo još jači, brži, stabilniji i istrajniji u svojim namjerama i djelima”, dodaje se u objavi koja završava sa “hvala Rusijo”, piše BIRN BiH.

Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili na upit upućen e-mailom niti je novinar BIRN-a BiH mogao na telefonski poziv dobiti komentar o objavi grupe o donaciji terenskog vozila nakon objave istraživanja.

U tekstu o humanitarnoj organizaciji “Sveti Georgije” Lončari, BIRN BiH je pisao kako je grupa organizovala najmanje 70 humanitarnih akcija, ali kako u zvaničnim registrima ne postoji potvrda o registraciji humanitarne organizacije. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) potvrdilo je da prati rad grupe, a Tužilaštvo Brčko distrikta je ranije potvrdilo da se protiv vođe grupe Srđana Letića vodi istraga zbog nanošenja tjelesnih povreda.

Nakon objave istraživanja, grupa koja na majicama i automobilima nosi natpis “Rusija”, na svom Facebooku je sredinom aprila napisala kako je od Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu na poklon dobila terensko vozilo. Prema navodima grupe, riječ je o drugoj donaciji ruske ambasade, nakon donacije kombija 2019. godine.

U druge dvije objave u kojima su reagovali na tekst BIRN-a BiH, grupa je navela kako priča o njima želi da skrene pažnju sa “imigrantske krize, islamizacije Balkana i krize izazvane virusom”.

Podrška uprkos navodima policije RS-a

Članovi humanitarne organizacije “Sveti Georgije” Lončari. Foto: Facebook, screenshot
Članovi humanitarne organizacije “Sveti Georgije” Lončari. Foto: Facebook, screenshot

Za Kseniyu Kirillovu, stručnjakinju za rusku vanjsku politiku i analitičarku iz Jamestown fondacije, nije iznenađujuće što ruska ambasada podržava proruske organizacije na teritoriji Bosne i Hercegovine.

“Ruski diplomati uvijek pokušavaju izgraditi bliske odnose sa svim akterima koji simpatišu Moskvu, uključujući i one najradikalnije. Naprimjer, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sreo se 2016. godine u Srbiji s predstavnicima proruske ultradesničarske organizacije “Zavetnici”, čije vođe imaju dugotrajne odnose s Rusijom”, kaže Kirillova.

Dok nabraja nekoliko drugih sličnih primjera u Crnoj Gori i Srbiji, ona kaže kako “to, naravno, ne znači da su sve organizacije koje podržava Ruska Federacija ekstremističke”.

“Ali njihov odabir prijatelja je, blago rečeno, alarmantan. Pored toga, stručnjaci su iskazali zabrinutost u vezi s ciljevima proruskih humanitarnih organizacija na Balkanu”, kaže Kirillova.

U radu Marlene Laruelle pod nazivom “Ruske militantne skupine i njihovo korištenje u domovini i inozemstvu”, objavljenom 2019. godine, navodi se kako Rusija, u kontekstu utjecaja na druge daleke zemlje, sebi ne može priuštiti ništa drugo osim alata kao što je hibridni rat, a koji vodi preko miljea militantnih organizacija.

Kako se navodi, fenomen militantnih skupina imao je koristi od nekoliko preklapajućih političkih i kulturnih trendova, a među njima su novo buđenje vojske kao glavnog subjekta za pokazivanje patriotizma, regrutovanje mladih, rast utjecaja crkve u paravojnom sektoru i moda pokazivanja muškosti. Laruelle spominje i rast utjecaja ortodoksnih fundamentalista koji promovišu moralni konzervatizam.

“Projekcija ruske moći u inostranstvu dramatično je porasla u drugoj deceniji 21. vijeka kroz kombinaciju podrške saveznicima u evropskim državama, razvoja medija kako bi se osigurao ruski narativ te dopuštanja kriminalnim šemama i militantnim organizacijama da djeluju kao proksiji [posrednici] ruske moći”, navodi Laruelle.

Ona kaže kako je uloga svijeta militantnih skupina višeslojna, te kako, između ostalog, on može biti korišten kao politička opozicija te kao sila protiv građanske vlasti u slučaju razilaženja u interesima.

Edina Bećirević, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, smatra da “otvoreno finansiranje grupa koje se lažno predstavljaju kao humanitarne, a tačnije bi ih bilo opisati kao paramilitarne organizacije, za cilj može imati samo kreiranje nesigurnosti”.

Ona Rusiju smatra destabilizirajućim faktorom u regionu.

“To je autoritarna kleptokratija koja je neprijateljski nastrojena prema principima liberalne demokracije i u skladu s tim u vanjskoj politici bira prijatelje i neprijatelje. Sve što Rusija radi u Bosni i Hercegovini upereno je protiv državnih interesa”, kaže Bećirević za BIRN BIH.

Grupa “Sveti Georgije” Lončari ranije je odbila razgovor za BIRN BiH.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG