Linkovi

Izdvojeno

Djeca rođena u Siriji i dalje bez dokumenata u BiH, ali s pomakom u liječenju traume

Al Hol Camp

Više od godinu dana nakon povratka 12 djece Bosanaca i Hercegovaca iz Sirije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) 12. januara usvojila je Zakon kojim bi trebalo biti riješeno pitanje upisa djece u matične knjige rođenih. U međuvremenu, brigu o njihovim pravima vode centri za socijalni rad iz kojih kažu da ima pomaka u rehabilitaciji.

Problem 'nevidljivosti djece' zbog nemogućnosti upisa u matične knjige rođenih riješio je usvojeni Zakon o dopunama Zakona o vanparničnom postupku, kojim je propisan postupak utvrđivanja mjesta rođenja za osobe koje nisu upisane u matične knjige rođenih, a vrijeme i mjesto rođenja ne mogu dokazati na način predviđen propisima.

U slučaju 11 mališana, jer je jedan dječak rođen u BiH, problem i nemogućnost utvrđivanja mjesta rođenja je što su rođeni na teritoriji Sirije koju su nekad kontrolirali militanti tzv. Islamske države i nemaju nikakve potvrde o rođenju.

I pored usvojenih izmjena i dopuna, za majke djece ostale su brojne nejasnoće.

„Ništa, vjeruj. Znamo da je zakon usvojen, pa dok se realizuje“, kaže za Radio Slobodna Evropa jedna od majki koja je dvoje djece, rođene u Siriji, repatrirana u BiH 19. decembra 2019. godine., zatraživši da joj se ne objavljuje ime i prezime.

Ističe da ne znaju na koji način će postupak upisa i utvrđivanja roditeljstva teći.

„Možda testovi (DNK, op. a.), možda svjedoci“, kazala je majka dvoje djece koja živi u blizini Sarajeva.

Federalni ministar pravde Mato Jozić za RSE kaže da će „sudovi u postupku utvrđivati datum i mjesto rođenja djece u postupku“.

„To znači da će sva djeca koja su došla u BiH, njih 11, biti u mogućnosti po prebivalištu roditelja da se obrate nadležnom sudu, da sud provede postupak, utvrdi i donese rješenje, na osnovu kojeg će djeca biti upisana u knjigu rođenih“, pojasnio je ministar Jozić za RSE.

O načinima na koje će sudovi odlučivati, odnosno hoće li biti potrebna DNK vještačenja, ministar Jozić, kaže, ne može govoriti.

Iz Udruženja Vaša prava, nevladine organizacije koji nudi besplatne pravne informacije i koja zastupa 11 djece u procesu upisa u matične knjige, ističu da su ranije iznosili primjedbe na predloženi tekst Zakona o dopunama Zakona, u dijelu koji se odnosi na „obavezno medicinsko vještačenje i plaćanje troškova postupka koji idu na teret podnositelja prijedloga“.

„Navedene primjedbe nisu uvažene, te je Zakon usvojen u tekstu predloženom od Vlade Federacije“, naveli su iz Udruženja Vaša prava.

Problematično obavezno medicinsko vještačenje?

Smatraju da „bez obzira na nedostatke usvojenog Zakona, on može omogućiti osobama u riziku od apatridije, koje ne mogu da dokažu vrijeme i mjesto rođenja na način predviđen propisima, da se upišu u matične knjige i dobiju pravni identitet“.

U tekstu Zakona, koji je Ministarstvo pravde dalo RSE na uvid, s obzirom na to da još nije zvanično objavljen u službenim listovima, navodi se da sud mora saslušati najmanje dva punoljetna svjedoka „da bi se utvrdilo vrijeme i mjesto rođenja osobe“.

Problematični dio, smatraju iz Udruženja Vaša prava, odnosi se na dio u kojem se navodi da će „sud odrediti da sudski vještak odgovarajuće specijalnosti pregleda osobu čije se vrijeme i mjesto rođenja dokazuje i dâ nalaz i mišljenje o njegovim godinama života“.

„Udruženje Vaša prava BiH je u primjedbama i sugestijama na dopune Zakona predlagalo da umjesto formulacije 'Sud će' stoji formulacija 'Sud može odrediti da sudski vještak odgovarajuće specijalnosti pregleda osobu čije se vrijeme i mjesto rođenja dokazuje i da nalaz i mišljenje o njegovim godinama života', a iz razloga što postoji mogućnost da neke osobe posjeduju dokaze na osnovu kojih je moguće utvrditi vrijeme i mjesto rođenja (npr. medicinsku dokumentaciju o rođenju). Međutim, prema važećem tekstu Zakona i za osobe koje posjeduju neke od dokaza na osnovu kojih je moguće utvrditi vrijeme i mjesto rođenja bit će potrebno provesti vještačenje“, navode.

Činjenica da je medicinsko vještačenje obavezno je “problematična”, smatraju iz Udruženja, jer je propisano da troškove postupka za utvrđivanje vremena i mjesta rođenja osobe snosi predlagatelj.

„Ovakvo zakonsko rješenje bi moglo biti prepreka za provođenje postupka, s obzirom na to da se u pravilu radi o nezaposlenim osobama koja ne ostvaruju novčana primanja koja su dovoljna da snose navedene troškove bez ugrožavanja egzistencije“, kažu iz Vaših prava.

Dodaju da, osim djece rođene u Siriji, u BiH živi određeni broj osoba za koje je potrebno voditi ovaj postupak, a koje će zbog nemogućnosti plaćanja troškova vještačenja i sudskih troškova biti praktično onemogućene da vode postupak.

Prava nevidljivih mališana

Ministar Jozić kaže kako je cilj bio omogućiti upis djece, čime bi se stekla mogućnost da sva njihova prava budu ostvarena.

A do upisa i „zakonske vidljivosti“ mališana, za njihova prava, uglavnom, brinu u centrima za socijalni rad. U prvoj grupi vraćenih državljana BiH iz Sirije su žene s područja Zenice, Tuzle i Sarajeva.

Kad je riječ o Kantonu Sarajevo (jedan od deset kantona u entitetu Federacija BiH), kaže majka dvoje djece, uz pomoć Kantonalnog centra za socijalni rad imaju osiguranog ljekara.

„Što se toga tiče, mi u Kantonu Sarajevo to imamo, za ostale ne znam.“

Iz Kantonalnog centra za socijalni rad (KCSR), koji je staratelj jednom vraćenom djetetu bez roditelja, kažu kako nisu do kraja upoznati s tekstom Zakona, jer ga još nisu vidjeli. No, to ih ne sprečava da rade sve što mogu za dobrobit sve djece iz Sirije na području Sarajeva.

„Mi zaista nemamo nikakvih barijera kad je u pitanju reintegracija djece. Ne govorim samo o djevojčici za koju smo vezani, tako da kažem, generalno govorim o djeci na području Sarajeva. Apsolutno nikakvih problema nema što se tiče uključivanja djece uproces obrazovanja, u predškolske ustanove, i što se tiče pružanja usluga zdravstvenih institucija“, pojašnjava Mirsada Poturković iz KCSR-a.

Poturković naglašava da su objektivno zadovoljni načinom na koje druge institucije reagiraju prema zahtjevima kad su djeca u pitanju.

Ipak, kaže ona, sve što nije sistemsko rješenje, nije ni prihvatljivo.

„Istina da zahvaljujući senzibilizaciji i razumijevanju i etičkom pristupu svih profesionalaca mi rješavamo to pitanje, ali to možda nije ni uredu“, kaže Poturković, pojasnivši:

„U redu je dok se ne dešava ništa. Šta, principijelno, da se nekom od djece koje je uključeno u proces obrazovanja nešto desi. To dijete je predmet naše brige, a i dalje je nevidljivo“, kaže Poturković.

Pomak u rehabilitaciji povratnika evidentan

Nakon skoro 13 mjeseci rada s djecom, vidljiv je napredak, tvrde u Centru.

„Praćenje nivoa reintegracije djece lokalne zajednice, možemo reći da je napravljen ozbiljan pomak na liječenju stresnih i traumatskih iskustava kroz koja su djeca prošla. Nekad je riječ o strašnim traumatskim iskustvima“, kaže Poturković.

Uloga pojedinaca i profesionalaca je, smatra Poturković, ključna u radu s djecom.

Usporedo s procesima rehabilitacije i reintegracije djece teče i rad s majkama i njihovom premašivanju traume.

O njihovom psihičkom stanju govorilo se i na suđenjima optuženim muškarcima iz BiH kojima se sudi na Sudu BiH zbog sumnje da su ratovali u Siriji na strani „Islamske države“, koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda proglasilo terorističkom.

Vještakinja neuropsihijatrijske struke, Azra Alajbegović, na zahtjev Tužiteljstva BiH, uradila je analizu sposobnosti četiri povratnice da svjedoče na Sudu BiH, te zaključila da nisu sposobne, odnosno da ne bi mogla predvidjeti reakcije povratnica u slučaju izlaska na Sud.

Iz Centra za socijalni rad kažu da žene sa stručnjacima iz ovog centra žele surađivati i da to traje od njihova dolaska do danas.

„Moram naglasiti da, osim spremnosti žena, i njihove porodice isto tako pokazuju želju i spremnost da rade s profesionalcima. Mislim na članove uže, ali i šire porodice, koji mogu imati važnu ulogu u životu povratnica“, kaže Poturković.

Smatra da je dosadašnji rad tekao planirano, te da je plan podrške za ove žene kreiran u suradnji s drugim institucijama.

Naglašava da su žene i same pokazale želju i spremnosti da govore o svojim problemom i potrebama.

„Mi smo bez iskustva u toj oblasti i profesionalno smo iznenađeni potrebama za kriznim intervencijama koje su se povremeno javljale. I u tim situacijama su one podršku tražile od kolega iz službe socijalne zaštite. Dosadašnji rezultati su pozitivni“, kaže Poturković.

Bez obzira na dobre rezultate, naglašava Poturković, neophodan je oprez i „neprepuštanje slučaju“.

„Iskustvo nas je naučilo i vidjeli smo da radimo neke dobre stvari. Ono što jeste jako važno jeste taj međusektorski pristup i zajednički rad“, kaže Poturković.

A woman clad in mask due to the COVID-19 pandemic walks next to a child by tents at Camp Roj, housing people who were relocated from al-Hol camp, in Syria's northeastern Hasakah province, Sept. 30, 2020.
A woman clad in mask due to the COVID-19 pandemic walks next to a child by tents at Camp Roj, housing people who were relocated from al-Hol camp, in Syria's northeastern Hasakah province, Sept. 30, 2020.

Jesu li institucije spremne za nove grupe?

Stečeno iskustvo moglo bi biti korisno i za iduće, najavljivane i očekivane, grupe i porodice.

„Treba biti iskren i objektivan i reći da je relativno mali broj porodica koje su se vratile i s kojima radimo. Pred nama je izazov u smislu onoga s čim se možemo susresti. Kad radimo analizu potreba ovih porodica, bavimo se uzrastu djece, iskustvima, trajanju boravka u Siriji i sl. Ne znamo s kakvim iskustvima mogu doći nove porodice. Šta su djeca prošla, jer generalno što su duže boravila, to su njihova iskustva složenija i kompleksnija“, kaže Poturković i naglašava važnu ulogu lokalne zajednice i njenu reakciju van te porodice ili pojedince.

S obzirom na iskustva, edukacije, vještine ali i naučene lekcije, smatra Poturković, spremniji su nego kad je dočekana prva grupa.

Krajem januara 2021. UN je pozvao zemlje da repatriraju državljane iz Sirije, u prvom redu djecu, njih oko 27.000.

Šef Centra za borbu protiv terorizma u Ujedinjenim narodima Vladimir Voronkov rekao je da je "užasna situacija djece u Al-Holu (kampu) jedno od najvažnijih pitanja danas u svijetu".

Oko 27.000 djece "ostaje na cjedilu, prepušteno je svojoj sudbini", ranjivi su da ih vrbuju podržavatelji „Islamske države“, "i prijeti im radikalizacija u kampu", rekao je.

Voronkov je rekao da su u kampovima djeca iz 60 zemalja za koju su odgovorne njihove države članice, a ne Sirija ili skupine koje kontroliraju kampove.

Iz UN-a su naglasili da po repatrijaciji, djeca imaju pravo na nacionalnost i identitet i ne smiju ostati bez državljanstva, kao i da im se mora pomoći u reintegraciji i stjecanju obrazovanja, zdravstvene zaštite i poslova.

Plan rada s povratnicima u BiH dio je i Akcionog plana za prevenciju i borbu protiv terorizma na nivou Federacije BiH koji je sačinila Interresorna radna grupa od 15 članova.

Edo Muradbegović, jedan od članove ove grupe, ranije je za RSE kazao da je planom „veliki fokus dat na djecu“.

„Dakle na školovanje, na njihov najbolji interes. Tome je posvećena najveća pažnja“, kazao je Muradbegović i dodao da je veliki izazov pred institucijama, s obzirom na to da je u dva sirijska kampa među oko 80 državljana BiH najveći broj djece, njih oko 60.

Protest porodica bh. državljana u Siriji, 24. septembar 2020.
Protest porodica bh. državljana u Siriji, 24. septembar 2020.

Muradbegović je mišljenja da je zakonsko rješenje kojim će biti omogućen upis u matične knjige jasno i precizno i da „ne bi trebalo biti problema s realizacijom davanja pravnog identiteta djeci“.

Upute državama za rješavanje pitanja državljanstva i identifikacijskih dokumenata dao je i UN, kroz priručnik "Djeca pogođena fenomenom stranih boraca: Osiguravanje pristupa temeljenog na dječjim pravima" Ureda za borbu protiv terorizma. U ovom priručniku jedno poglavlje posvećeno je pitanju državljanstva i dokumenata za djecu.

Državama potpisnicima nalaže se da nijedno dijete ne smije biti bez državljanstva. U slučaju nedostatka dokaza, smjernicama je dozvoljeno da se uzme u obzir tvrdnja roditelja s ciljem daljnjeg konačnog rješavanja problema.

Prema Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava stječe državljanstvo BiH porijeklom ako je rođeno u inozemstvu, a čiji je jedan roditelj bio državljanin Bosne i Hercegovine u vrijeme djetetovog rođenja, pod uvjetom da do vremena kada navrši 23 godine podnese prijavu za evidentiranje državljanstva Bosne i Hercegovine nadležnom tijelu.

See all News Updates of the Day

Eskaliraju protesti u Iranu

Eskaliraju protesti u Iranu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:53 0:00

Više od nedjelju dana u cijelom Iranu traju prosvjedi , nakon smrti 22 godišnje Mahse Amini. Tzv. policija za moral je uhapsila Amini jer, kako je rečeno, nije bila kako treba pokrivena, medjutim tri dana nakon što je zatvorena, 22 godišnja djevojka je umrla.

Sjedinjene Države sankcionisale tužiteljicu Dianu Kajmaković 

Diana Kajmaković (Foto: CIN)

Vlasti Sjedinjenih Država su u ponedjeljak objavile da su sankcionisale državnu tužiteljicu Dianu Kajmaković zbog korupcije.

Ured za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija SAD-a na listu sankcionisanih osoba stavio je Kajmaković zbog, kako se navodi, učešća u korupciji ili podrivanju demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu.

"Diana Kajmaković kontinuirano podriva demokratiju i vladavinu zakona u Bosni i Hercegovini", izjavio je Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne finansijske poslove u Ministarstvu finansija SAD-a. "Današnje mjere još jednom potvrđuju posvećenost Sjedinjenih Država stabilnosti i prosperitetu BiH jer se odnose na osobu koja ima ključnu ulogu u omogućavanju korupcije u zemlji."

U obrazloženju stoji da je Kajmaković "drsko korumpirana državna tužiteljica BiH povezana sa kriminalnim organizacijama".


Dalje se kaže kako su u sklopu većeg suzbijanja organiziranog kriminala i trgovine narkoticima u BiH, istražioci analizirali privatne razgovore vođene putem šifriranih aplikacija za razmjenu poruka.

Kriminalci su u tim razgovorima pominjali tužiteljicu Kajmaković, navodi se.

"Kao podrška trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmaković je pomagla u skrivanju dokaza, sprečavanju krivičnog gonjenja i na druge načine pomagala kriminalne aktivnosti u zamjenu za ličnu korist. Također je pokušala da blokira istragu o svojim očiglednim kriminalnim vezama", navodi se u obrazloženju odluke kojom je sankcionisana Kajamović.

Ambasada SAD-a u BiH je objavila da je Kajmaković "pravi primjer zašto je na najnižoj razini povjerenje građana u sposobnost bh. pravosudnog sistema da se uhvati u koštac s endemskom korupcijom".


Kajmaković funkciju tužiteljice u Tužilaštvu BiH obavlja od 2008. godine, radeći na slučajevima kriminala i korupcije.

Odlukom glavnog tužioca Tužilaštva BiH, Kajmaković je ove godine suspendovana sa pozicije šefice Odjela za organizovani, privredni kriminal i korupciju.

Sankcije uključuju blokadu imovine u Sjedinjenim Državama. Također se državljanima SAD-a zabranuju transakcije koje uključuju imovinu osoba koje su pod sankcijama.

Ove godine, Sjedinjene Države su sankcionisale Gordanu Tadić, bivši glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH.

U izjavi za BIRN BiH, Milanko Kajganić, vršilac dužnosti glavnog državnog tužitelja Tužilaštva BiH, kaže kako postoji formiran predmet za sve sankcionisane osobe i da tužioci sarađuju sa američkim kolegama.

"Jedini komentar koji mogu dati a koji se tiče navedenih aktivnosti jeste činjenica da je u Tužilaštvu već formiran predmet koji se odnosi na provjere navoda o eventualnoj povezanosti kolegice Kajmaković s kriminalnim grupama", pojasnio je Kajganić.

Desničarka Giorgia Meloni pobjednica parlamentarnih izbora u Italiji

Giorgia Meloni u izbornom štabu u Rimu, 25. septembra 2022.

Liderka desničarske partije Braća Italije​​​​​​​ Giorgia Meloni mogla bi da bude prva desničarska premijerka Italije poslije Drugog svjetskog rata, pošto su konzervativci osvojili najviše glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima u nedjelju.

Projekcije konačnih rezultata pokazuju da bi desničarski blok mogao da ima većinu u oba doma parlamenta.

"Ne smijemo zaboraviti da ovo nije kraj, već početak. Od sutra dokazujemo koliko vrijedimo", rekla je 45-godišnja Meloni svojim pristalicama.

Meloni i njena vlada suočiće se sa brojnim izazovima - od rastućih cijena energenata, rata u Ukrajini i usporenog ekonomskog rasta. Njena vlada vjerovatno neće biti formirana do kraja oktobra, do kada na čelu ostaje premijer u tehničkom mandatu Mario Draghi.

Potezi Giorgije Meloni pažljivo će se pratiti u evropskim prijestolnicama.

"Ono što je Italiji sada potrebno je stabilna vlada. I ovi rezultati pokazuju da možemo da je formiramo i nećemo propustiti tu priliku", kazao je Giovanni Donzelli, član stranke Braća Italije.

Giorgia Meloni svoju stranku profiliše kao britanske konzervativce i istovremeno prikriva njene fašističke korijene.

Giorgia Meloni na glasačkom mjestu u Rimu.
Giorgia Meloni na glasačkom mjestu u Rimu.

"Ako formiramo vladu, radićemo u ime svih Italijana, sa ciljem da ujedinimo ljude i da se fokusiramo na ono što nas spaja, a ne razdvaja. Vrijeme je da budemo odgovorni", rekla je Meloni poslije proglašenja rezultata.

Rezultati sa oko 97 posto obrađenih biračkih mesta pokazuju da su Braća Italije osvojila oko 26 posto glasova, 4 posto više nego na izborima 2018, i preuzela primat na desnom spektru od Lige Mattea Salvinija.

Liga je na ovim izborima osvojila 9 posto glasova, što je veliki pad u odnosu na 17 posto od prije četiri godine. Konzervativna partija Silvija Berlusconija osvojila je oko 8 posto glasova.

Tri konzervativne stranke, međutim, imaju različite stavove o nekim temama i pitanje je da li mogu da ih pomire u vladi.

Salvini, na primjer, preispituje zapadne sankcije Rusiji, i zajedno sa Berlusconijem je više puta iskazao divljenje prema Vladimiru Putinu. Meloni je, sa druge strane, najavila da će pratiti zapadnu politku prema Rusiji.

Matteo Salvini, Silvio Berlusconi i Gioriga Meloni na predizbornom mitingu u Rimu, septembar 2022.
Matteo Salvini, Silvio Berlusconi i Gioriga Meloni na predizbornom mitingu u Rimu, septembar 2022.

Drugačije gledaju i na to kako riješiti rastuću cijenu struje i predlažu smanjenje poreza ili reformu penzionog sistema - što Italija teško može da priušti.

Meloni će preuzeti vladu od Draghija, bivšeg šefa Evropske centralne banke, koji je Italiju vodio u sladu sa politikom EU i jačao veze sa Parizom i Berlinom.

Pobjedu Braće Italije prve su pozdravile opozicione desničarske stranke iz Španije i Francuske, kao i vladajući desničari u Poljskoj i Mađarskoj.

Rezultate, međutim, treba staviti u kontekst. Uprkos tome što su desničari pobijedili, izlaznost je bila historijski mala - 64 posto, dok je prije četiri godine glasalo 73 posto Italijana.

Desnica je iskoristila prednost italijanskog izbornog sistema koji favorizuje predizborne koalicije. Centrističke i stranke lijevog centra nisu uspjele da se dogovore, pa će dobiti i manje mjesta u parlamentu.

Demokratska partija osvojila je 19 posto glasova, pokret Pet zvjezdica je dobio 15 posto, a centristička Akcija 8 posto glasova.

Protesti širom svijeta u znak solidarnosti sa ženama Irana

Demonstranti drže plakate ispred iranske ambasade u Londonu, u nedjelju, 25. septembra 2022.

Iranci su u nedjelju izašli na ulice devetu noć zaredom u nedjelju kako bi protestirali zbog smrti Mahse Amini ranije ovog mjeseca dok je bila u pritvoru teheranske policije za moral.

U znak solidarnosti sa ženama Irana, održani su protesti širom svijeta. Ljudi su izašli na ulice u Atini, Berlinu, Briselu, Istanbulu, Madridu, New Yorku, Parizu...

Demonstracije su prvi put izbile 17. septembra. Amini, 22-godišnja Kurdkinja, umrla je dan ranije dok je bila u pritvoru policije koja je provodila stroga ograničenja Islamske Republike na žensko odijevanje. Uhapšena je 13. septembra zbog navodnog kršenja strogih iranskih pravila o hidžabu.

Njena porodica navodi da je pretučena u policijskom kombiju nakon hapšenja, pri čemu je zadobila nekoliko udaraca u glavu. Policija odbacuje optužbe, rekavši da je Amini umrla nakon što je prebačena u bolnicu jer je doživjela srčani udar.

Iranska državna televizija saopštila je da je 41 osoba ubijena tokom protesta.

Iran

Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Oslu u nedjelju objavio je fotografije na kojima se vide demonstranti na ulicama Teherana kako uzvikuju "smrt diktatoru", izvještava AFP.

IHR je također izvijestio u nedjelju, prema AFP-u, da je glavni iranski nastavnički sindikat pozvao nastavnike i učenike na prvi nacionalni štrajk od početka nemira, najavljujući bojkot nastave u ponedjeljak i srijedu u znak podrške protestima.

Provladini skupovi su također održani u nedjelju u nekoliko gradova u Iranu, a glavni događaj održan je na trgu Enghelab (Revolucija) u centru Teherana, gdje su demonstranti izrazili podršku zakonima o obaveznom hidžabu, prenosi AFP.

Grčka

Molotovljev koktel bačena je na iransku ambasadu u Atini, saopštila je grčka policija u nedelju, navodeći da nije pričinjena šteta.

Dan ranije, oko 200 ljudi okupilo se na trgu Sintagma u centru Atine da osudi iransko gušenje protesta, prenio je AFP.

Engleska

U Londonu su u nedjelju izbile nasilne ulične demonstracije ispred iranske ambasade.

Demonstranti, pokušavajući da probiju barijere koje štite iransku ambasadu u Britaniji, gađali su policiju kamenicama, saopštile su vlasti, prenosi The Associated Press.

Uhapšeno je pet demonstranata, saopštila je policija.

Francuska

Oko 4.000 demonstranata okupilo se drugi dan u Parizu u znak protesta zbog smrti Mahse Amini.

Demonstracije su počele mirno na trgu Trocadero u centru Pariza. Neki demonstranti uzvikivali su "Smrt Islamskoj Republici" i slogane protiv vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija. Jedna žena u gomili je takođe držala natpis na francuskom: "Ja sam Mahsa Amini."

Međutim, kako su se demonstranti približavali iranskoj ambasadi, policija im je blokirala put. Policija je ispalila suzavac kako bi rastjerala demonstrante.

Senatori pozivaju Bidena da pojača pritisak na Sjevernu Koreju zbog saradnje sa Rusijom

Arhiv - Kim Jong Un i Vladimir Putin

Dvojica republikanskih senatora izrazili su zabrinutost Bidenovoj administraciji zbog sve veće saradnje Moskve i Pjongjanga oko ruskog rata u Ukrajini.

"Uznemireni smo vijestima da Rusija i Sjeverna Koreja jačaju svoje odnose, što će pomoći nepravednoj i ničim izazvanoj invaziji (ruskog predsjednika) Vladimira Putina na Ukrajinu", rekli su senatori Marco Rubio i Bill Hagerty u svom pismu od četvrtka.

"Sjeverna Koreja i Rusija nedavno su se dogovorile da pošalju sjevernokorejske radnike u područja u Ukrajini koja je zauzela Rusija", navodi se u njihovom pismu. "Također smo saznali da Rusija pokušava kupiti milione artiljerijskih granata i raketa od Sjeverne Koreje."

Rubio i Hagerty pozvali su Bidenovu administraciju "da u potpunosti provede kongresne i multilateralne sankcije kako bi povećala pritisak na Kimov režim".

Senatori su pismo poslali u četvrtak državnom sekretaru Antoniju Blinkenu i ministrici finansija Janet Yellen.

U odgovoru na pismo senatora, glasnogovornik State Departmenta rekao je u subotu korejskoj službi Glasa Amerike da je "važno da međunarodna zajednica pošalje snažnu, jedinstvenu poruku da DPRK mora zaustaviti svoje nezakonite radnje, poštovati svoje obaveze prema rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i uključiti se u ozbiljne i trajne pregovore sa Sjedinjenim Državama."

Zvanični naziv Sjeverne Koreje je Demokratska Narodna Republika Koreja (DPRK).

Glasnogovornik je nastavio: "Sankcije UN-a protiv DPRK ostaju na snazi i nastavit ćemo ohrabrivati sve države članice da ih implementiraju, uključujući diplomatskim putem u Ujedinjenim narodima i sa susjedima DPRK-a."

Korejska služba Glasa Amerike kontaktirala je misiju UN-a Sjeverne Koreje u New Yorku tražeći komentar na pismo senatora, ali nije dobila odgovor. Služba je također kontaktirala rusku ambasadu u Washingtonu i njenu misiju UN-a u New Yorku, ali nije dobila odgovor.

Vijeće sigurnosti UN-a je u više rezolucija iz 2006. godine sankcioniralo Sjevernu Koreju zbog izvoza oružja, a u decembru 2017. donijelo je rezoluciju kojom se državama članicama zabranjuje zapošljavanje sjevernokorejskih radnika kao odgovor na lansiranje interkontinentalne balističke rakete od strane Pjongjanga mjesec dana ranije.

SAD i njihovi saveznici i partneri sankcionisali su Rusiju, isključivši je iz globalnog finansijskog sistema nekoliko dana nakon njene invazije na Ukrajinu 21. februara.

Nakon neuspjeha u ratu, Moskva se obratila Pjongjangu za podršku.

U julu, ruski ambasador u Sjevernoj Koreji Aleksandar Matsegora rekao je u intervjuu za ruski list Izvestija da je Moskva spremna da unajmi sjevernokorejske radnike za obnovu republika Donjeck i Lugansk pod ruskom kontrolom u regionu Donbasa.

Sjeverna Koreja je 14. jula priznala republike Donjeck i Lugansk, dvije otcijepljene regije u istočnoj Ukrajini.

Prema američkom State Departmentu, Rusija želi kupiti rakete i artiljerijske granate od Sjeverne Koreje jer joj nedostaje oružja.

Tokom brifinga za novinare 6. septembra, Vedant Patel, zamjenik glasnogovornika State Departmenta, rekao je: "Ministarstvo odbrane Rusije je u procesu kupovine miliona raketa i artiljerijskih granata od Sjeverne Koreje za upotrebu u Ukrajini."

Dodao je: "Ova kupovina ukazuje na to da ruska vojska i dalje pati od ozbiljnih nestašica snabdijevanja, dijelom zbog kontrole izvoza i sankcija."

Ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja rekao je da je tvrdnja SAD-a o kupovini oružja Moskve od Pjongjanga "još jedna lažna", navodi Tass, državna novinska agencija.

Sjeverna Koreja je u četvrtak rekla da "nikada nije izvozila oružje ili municiju u Rusiju" i da "neće planirati da ih izvozi", navodi se u saopćenju objavljenom preko KCNA.

Saopćenje Sjeverne Koreje nije se odnosilo na slanje radnika u Donbas.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG