Linkovi

Aktuelno

Diplomatski rat Francuske i Italije uznemirio Evropu

A view of the Farnese Palace which hosts the French embassy to Italy, in Rome, Feb. 8, 2019. France's government spokesman said that the recall of the French ambassador was prompted by months of "unfounded attacks" from Italian government members

Odluka o povlačenju francuskog ambasadora iz Italije nakon italijanskih kritika francuskog predsjednika su teatralni potezi kojima obje vlade skreću pažnju s unutrašnjih problema, no ukazuju i na rastuću opasnost od populističke retorike u Evropi, pišu svjetski mediji.

Odraz šire političke konfrontacije

Mateo Salvini (Matteo), zamjenik italijanskog premijera, savjetovao je Francuze da se riješe svog “užasnog vođe”, Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), dok je francuski predsjednik desničarski populizam vlade u Rimu opisao kao “neku vrstu gube koja se širi Evropom”, a Italija je čak zaprijetila da neće pozajmiti radove Leonarda da Vinčija (da Vinci) za izložbu planiranu u pariškom Luvru (Louvre). Francuska je u znak protesta zbog antagonizma za koji kaže da je na na njavišem nivou od Drugog svjetskog rata i sve to ukazuje kako Evropu trenutno ugrožava pravi diplomatski rat između Francuske i Italije, piše londonski Independent (The Independent).

List podsjeća da je Salvini, koji je putem Facebooka pozvao francuske birače da ne glasaju za Makronovu stranku “Republika u pokretu", naglasio bliskost s krajnje desnom liderkom Marine Le Pen. Prema anketama, njena stranka Nacionalni zbor (bivši Nacionalni front) visoko kotira kada su u pitanju evropski parlamentarni izbori, zakazani za maj ove godine. U međuvremenu, lider Pokreta pet zvjezdica, Luiđi di Majo (Luigi Di Maio), koji također obnaša funkciju zamjenika italijanskog premijera, prošle sedmice se susreo s članovima francuskog pokreta “Žuti prsluci”, koji žele učestvovati na izborima za Evropski parlament, te je u znak podrške njima izjavio da se “rađa nova Evropa” i kako je “vjetar promjene prešao Alpe”.

Potom je Francuska povukla svog ambasadora iz Rima, a ministarstvo vanjskih poslova saopštilo da je “imati nesuglasice jedna stvar, ali manipulacija odnosa za izborni cilj je druga. Sve ove akcije stvaraju ozbiljnu situaciju koja postavlja pitanja o namjerama italijanske vlade prema Francuskoj”.

Kolumnista Independenta, Kim Senguputa smatra kako je “trenutno stanje stvari između dvije zemlje koje dijele granicu, odraz šire političke konfrontacije koja se odvija u Evropi i izvan nje”. On ističe kako je italijanska administracija, sastavljena od krajnje desničarske Sjeverne lige i populističkog pokreta Pet zvjezdica, zapravo manifestacija populizma koja se proširila kontinentom, dok se Makronova vlada i njegova “Republika u pokretu!” generalno može posmatrati kao predstavnik tradicionalne parlamentarne politike.

“Ono što se razvija, čini se, nije samo izazivanje lomova između dviju vlada, već i uvid u nadolazeću žestoku borbu između dva suprotstavljena ideološka položaja, začinjena stepenom ličnog animusa. To ugrožava buduću političku i društvenu mapu Evrope”, piše Independent.

Teataralni potezi i opasne predstave

“Ne postoje tako kulturno i historijski bliske dvije evropske zemlje kao što su to Francuska i Italija – one su osnivači evropskog projekta. Dvije zemlje opsjednute hranom i modom - predstavnice mediteranske i "latinske" kulture. Ipak, kao i kod Brexita, polarizovana politika se brzo pretvorila u otvorene erupcije”, napisala je Natali Nugajred (Natalie Nougayrède), kolumnistica britanskog Gardijana (The Guardian), ističući kako su u pitanju teatralni potezi dviju zemalja, ali da je takva predstava opasna za Evropu.

Ona smatra da se čini pretjeranim opis prema kojem je ovo najteža kriza između Francuske i Italije od Drugog svjetskog rata. “Nije baš kao da će vojnici marširati preko Alpa - kao što je Mussolini učinio 1940. godine”. Ipak, kada je Francuska povukla svog ambasadora iz Rima prošle sedmice djelovalo je kao da je evropska politika doživjela opasan zaokret.

“Kako smo došli do ove tačke? Razmislite o izborima za Evropski parlament - i usponu desnog i lijevog populizma. Francuski predsjednik, Emanuel Makron, koji se u početku predstavljao kao reformski vođa evropskog projekta, oslabio je zbog krize sa “žutim prslucima” od novembra prošle godine. Sada se bori da udruži savez liberalnih demokrata uoči evropskih izbora u maju.”

U međuvremenu, dodaje Nugajred, italijanski moćnik, Mateo Salvini, lider krajnje desničarske Lige, pozicionirao se kao nosilac zastave populističke desnice širom kontinenta. On je govorio o izgradnji “Lige liga u Evropi”, a nedavno je otputovao u Poljsku da pokuša stvoriti savez s vladajućom nacionalističkom strankom “Zakon i pravda” u Varšavi. “U pitanju je politički balans snaga unutar EU. Makron je postao Salvinijeva omiljena vreža za udaranje”, napisao je britanski list.

Gardijan zaključuje kako ovaj francusko-italijanski diplomatski pljusak ne znači da će se EU raspasti. Ali to pokazuje - baš kao i Brexit - kako se brzo polarizovana unutrašnja politika i širenje retorike ispunjene mržnjom mogu lako pretvoriti u oštre situacije i otvorene erupcije između nacija koje su donedavno imale čvrsta partnerstva i prijateljstva. “To pokazuje krhkost zemlje po kojoj hodamo danas u Evropi”, napisala je kolumnistica Gardijana.

Italijani skreću pažnju s unutrašnjih problema

Italijanska novinarka Ilaria Maria Sala, u rubrici “Mišljenja” američkog Njujork tajmsa (The New York Times) piše da, otkako je došla na vlast prije osam mjeseci, “najsloženija vlada koju Italija pamti” vodi kolosalnu borbu s Francuskom “preko migracija, likovne umjetnosti i bešamel sosa”, ali i da time prikriva unutrašnje probleme zemlje.

“Ovo je novi zaokret u staroj priči o zamjeranjima i rivalstvu – mješavina neobrađenih osjećaja koja se lako mogu pretvoriti u rasprave o Napoleonovim invazijama ili priči o Svjetskom prvenstvu 2006. godine kada je francuski fudbaler Zinedin Zidan (Zinedine Zidane) glavom udario italijanskog igrača.”

Sala piše da Pokret pet zvjezdica posebnu pažnju pridaje francuskom neokolonijalističkom odnosu prema svojim bivšim teritorijama u Africi, koji je, kako tvrde, osiromašio kontinent i uzrokovao migracije tamošnjeg stanovništva prema Italiji. No, ne spominju da mnogi tražitelji azila, koji danas dolaze u Italiju, stižu iz Somalije, Eritreje i Etiopije - područje koje je dijelom kolonizirala Italija. “Ovaj slabi antikolonijalni stav može biti osmišljen tako da daje italijanskoj vladi patinu idealizma, ali otkriva zamršeno razumijevanje afričke političke i ekonomske dinamike”, napisala je novinarka za NYT.

Komentarišući nedavnu najavu italijanske vlade da se dvoumi da li da pozajmi Da Vinčijeve raskošne umjetnine muzeju Luvr u Parizu, gdje će se ove godine obilježiti 500. godišnjica smrti velikog umjetnika, Sala je napisala kako su dugo pojedini građani Italije smatrali da je njen doprinos francuskoj kulturi ostao nepriznat, ali sada, “u rukama Salvinija i Di Majoa, ovaj osjećaj dostiže nove visine, u smislu i političke ekspeditivnosti i sitničavosti”. Kao još jedan primjer novinarka spominje “popularni mit”, nedavno oživljen na Twitteru, da je Katarina de Mediči, koja je iz Firence poslana u Pariz 1533. da se uda za Henrija II, bila ta koja je na Francusku dvor donijela vrhunsku gastronomiju i pribor za jelo. “Istoričari hrane mogu imati ozbiljne razloge za raspravu o tačnom porijeklu bešamela i viljuške, ali mnoge pretpostavke koje vode trenutni vladini revizionisti su nesumnjivo pogrešne”, zaključila je Sala.

NYT naglašava da je populističkoj desničarskoj vladi, kao što je današnja Italija, potreban neprijatelj radi okupljanja birača - posebno u vrijeme velikih ekonomskih teškoća. “Bolje je preusmjeriti pažnju na imigraciju i Francusku nego se suočiti s visokom stopom nezaposlenosti i ukupnom stagnacijom: U ovom kvartalu Italija je formalno ušla u recesiju”.

Tenzije koje odgovaraju Makronu

Lionel Laurent, kolumnista Blumberga (Bloomberg) podsjeća da se tenzije između Rima i Pariza dešavaju pred izbore za Evropski parlament, te da u periodu borbe sa populističkim pokretom, predsjedniku Francuske neće škoditi prizivanje nacionalnog ponosa, ali njegove glavne brige su popravljanje francuske ekonomije, rješavanje visoke javne potrošnje, visokih poreza i birokracije - zadatak koji su domaći izgrednici otežali.

Izlaz iz krize je moguć, piše Blumberg, i dodaje kako je Salvini - Di Majov partner u populističkoj koalicionoj vladi – nakon što je Francuska povukla ambasadora iz Rima, brzo pozvao Pariz na dijalog. Francuska i Italija imaju veoma bliske poslovne veze, vrijedne 77 milijardi eura godišnje. To ne bi trebalo da bude pod uticajem diplomatskog šamara, kaže Lorenco Kodonjo (Lorenzo Codogno), bivši glavni ekonomista italijanskog Ministarstva trezora.

U međuvremenu, Makron će pokušati da iskoristi tenzije kako bi povratio povjerenje na domaćem terenu, u vrijeme kada je javna podrška “žutim prslucima” i dalje visoka, kada francuska ekonomija usporava, a Nacionalni zbor Marine Le Pen, prema anketama, vodi u utrci za evropske parlamentarne izbore.

S obzirom da se Makron polako vraća iz najnižeg rejtinga - koristeći "veliku debatu" o ekonomiji kako bi izgradio podršku za svoj reformski program, on je spreman da ugasi političku privlačnost “žutih prsluka”. Francuski predsjednik još uvijek smatra da zemlja treba uzeti neke teške ekonomske lijekove. Ali nije sigurno da li će uspjeti. Njegov cilj, da se do 2022. godine praktično eliminira deficit francuskog budžeta postaje sve teže ostvariv, izjavio je ekonomista Dojče Bank (Deutsche), Mark de Muizon (Marc).

Naime, Evropska komisija je prošle sedmice smanjila ovogodišnje prognoze rasta francuskog BDP-a sa 1,6 na 1,3 posto. Dakle, francuski deficit se ne smanjuje, već povećava, piše Blumberg i dodaje kako zbog toga nije teško shvatiti prošlosedmični “mali napad političkog teatra”.

See all News Updates of the Day

Vlada FBiH smijenila Upravni i Nadzorni odbor Zavoda u Pazariću. Pred Vladom novi protesti

Protesti pred Vladom BiH zbog stanja u Zavodu u Pazariću, 21. novembar 2019.

Vlada FBiH na današnjoj sjednici smijenila je Upravni i Nadzorni odbor Zavoda u Pazariću. Smijenjen je i direktor Zavoda Redžep Salić. Građani se i danas okupljaju pred Vladom FBiH.

Slobodna Evropa navodi da Upravni odbor čine: Janja Milinković, Anes Kaleta, Saida Kastrat, Džana Kilić i Enisa Hodžić, a Nadzorni odbor: Dalila Efendić, Mevlida Bandić i Ivana Bago.

Ove smjene samo su jedan od zahtjeva građana koji su se i danas okupili pred Vladom FBiH.

Odluka Vlade FBiH uslijedila je nakon dvodnevnih protesta građana i objelodanjenih potresnih snimaka na kojima se vidi kako su štićenici u Zavodu u Pazariću zavezani za radijatore, namještaj…

Fotografije je javnosti pokazala Sabina Ćudić, zastupnica u Parlamentu FBiH.

Ćudić je rekla da u noćnim satima u Zavodu jedna njegovateljica brine o 47 djece i da se nekima daju lijekovi koji su zabranjeni za djecu do 12 godina.

Ona je rekla da je u Zavodu dokumentovan i kriminal, a na to je ukazivao i sada već bivši direktor Zavoda Redžep Salić.

Zbog svega, sarajevsko tužilaštvo je formiralo predmet.

Potresni snimci odnosa prema štićenicima i protesti u Sarajevu
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

U međuvremenu se oglasila i američka ambasada u BiH poručujući da građani s pravom traže odgovornost.

Građani su počeli protestovati zbog ogorčenosti što su federalni parlamentarci na sjednici održanoj u srijedu većinom glasova odbili raspravljati o stanju u Zavodu u Pazariću i radnom tijelu naložili da u roku od sedam dana provjeri iznesene navode.

Prethodno je zastupnica Ćudić objavila šokantne fotografije štićenika i govorila o lošem stanju u Zavodu u Pazariću.

Federalni parlamentarci o stanju u Zavodu u Pazariću raspravljat će 4. decembra.

Redžep Salić
Redžep Salić

Smijenjeni direktor Salić kaže da su fotografije do kojih je došla zastupnica Ćudić nastale prije njegovog imenovanja. On je na poziciju direktora došao u proljeće ove godine.

Za sada, iz Vlade nema posebnog obrazloženja Salićeve smjene.

Građani i danas protestuju pred Vladom FBiH. Jučer se ispred Vlade okupilo više stotina građana, ali nisu imali priliku za sastanak. Bilo im je rečeno da je premijer FBiH Fadil Novalić na sastanku u SDA.

Građani su zatražili smjenu Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda u Pazariću, utvrđivanje istine i kazne za odgovorne. Imaju i druge zahtjeve koji se odnose na poboljšanje stanja u Zavodu.

Premijer Novalić još se nije sastao sa građanima, a što je također jedan od zahtjeva.

Slobodna Evropa je prenijela priču jednog oca koji je, kada je došao u posjetu u Zavod u Pazariću, zatekao zavezano dijete.

„Krenuo je prema meni, nije mogao da dođe i ja sam vidio da je svezan", ispričao je otac Nusref Kišmetović.

Turska: Uhapšeni član IDIL-a organizovao napade u Rusiji i Nemačkoj

Arhiv - Borci Islamske države

Turski ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu identifikovao je ključnog osumnjičenog pripadnika militantne organizacije Islamska države, koga su turske snage zarobile u Siriji kao navodnog organizatora napada na Rusiju i Njemačku, objavio je turski list Hurijet, prenosi AP.

Turska je prošle nedjelje objavila da je privela "važnu" figuru IDIL-a.

U intervjuu za Hurijet, Sojlu je identifikovao privedenog militanta kao Jusufa Huba i opisao ga kao visoko rangiranog člana IDIL-a koji je naredio napad u Rusiji 2018. godine, kao i napad na supermarket u Hamburgu u Njemačkoj.

Sojlu je rekao da se osumnjičeni drži i ispituje u Siriji u oblasti pod kontrolom Turske.

"Uhapsili smo vrlo visokog člana Islamske države koji je poznat kao bombaš, kao osoba koja pravi bombe i kao organizator samoubilačkih napada", rekao je Sojlu za Hurijet.

Roditelji traže rješenje za Pazarić

BOSNIA-HERZEGOVINA - An undated handout picture anonymously made available to and distributed by Bosnian opposition lawmaker Sabina Cudic shows a child tied to a radiator in a public care home for mentally challenged children in Bosnia and Herzegovina (is

Ne stišavaju se reakcije u Sarajevu nakon objavljivanja fotografija i videosnimaka na kojima se vidi kako štićenici Zavoda Pazarić borave u nemogućim uslovima.

Nusref Kišmetović je otac 12-ogodišnjeg dječaka koji je smješten u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine u Pazariću kraj Sarajeva.

Ovaj samohrani otac prije nepune dvije godine sa sinom je došao u Sarajevo, kako bi mu obezbijedio zdravstvenu i socijalnu brigu koju nije mogao u svom rodnom Bužimu. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) je ispričao kako je prilikom jedne od posjeta sina našao vezanog.

"Prilikom jedne posjete, predvečer, oni su valjda trebali spavati... uglavnom, zatekao sam dijete koje je bilo svezano pojasom. Krenuo je prema meni, nije mogao da dođe i ja sam vidio da je svezan", priča Nusref i kaže da svog dječaka iz Zavoda izvodi svaki vikend.

Od zaposlenih u Zavodu Pazarić je, kaže, tražio objašnjenje zbog čega je vezano dijete koje je deset godina živjelo u porodičnom okruženju i nikada nije bilo agresivno.

"Kažu da je radi neke preventive, jer znaju biti agresivni i tako dalje. Rekao sam, pa dobro, ako je moje dijete agresivno onda postoji mogućnost, ali koliko znam moje dijete je došlo iz porodične atmosfere mirne, znam kako je odgajano da ne pravi probleme", dodaje Nusref.

Zavod u Pazariću došao je u fokus bosanskohercegovačke javnosti kada je početkom septembra direktor ove institucije Redžep Salić u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine ispričao da uposlenici rade, a štićenici borave u nemogućim uslovima, te da postoje sumnje da su se u ovoj instituciji dešavale nezakonitosti koje trenutno utvrđuje Tužilaštvo Kantona Sarajevo.

U predmetu koji je formiralo Tužilaštvo Kantona Sarajevo su ušle i fotografije i videosnimak koje je u srijedu na konferenciji za novinare pokazala zastupnica u Parlamentu Federacije BiH Sabina Ćudić, a na kojima je prikazano kako su djeca u ovom Zavodu vezana za krevete i radijatore.

Federalni zastupnici odbili su u srijedu (20. novembar) njenu inicijativu da raspravljaju o stanju u Zavodu i oformili komisiju koja bi u narednih sedam dana trebala da prikupi informacije o dešavanjima u ovoj instituciji, o čemu će Parlament raspravljati, kako je najavljeno, 4. decembra.

Zbog odnosa prema štićenicima Zavoda Pazarić, nekoliko stotina građana protestovalo je u četvrtak u Sarajevu. Među njima i profesorica Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Zlatiborka Popov Momčinović, koja, također, ima dijete sa intelektualnim poteškoćama.

"Mi se svakodnevno kao roditelji suočavamo sa brojnim problemima. Borimo se koliko možemo i stalno se pitamo šta će biti sa našom djecom kada nas ne bude. Da li će i njih sutra zatvoriti u tako jednu instituciju koja liči na zatvor, na neku robijašnicu iz srednjeg vijeka. Tako da je zaista krajnje vrijeme da ove takozvane javne institucije budu pod kontrolom, a pogotovo institucije koje rade sa najranjivijim kategorijama, kao što su djeca i omladina sa poteškoćama", objasnila je Popov Momčinović na protestu u Sarajevu.

U protekla dva dana reagovali su svi, od predsjednika Vlade Federacije BiH do resornog ministarstva, niko ne pominjući činjenicu da se već godinama u većini izvještaja, koji govore o stanju ljudskih prava, pominju nehumani uslovi u kojima žive osobe smještene u institucijama koje bi trebalo da se brinu o ovim ljudima.

Na ovo upozorava pravnica Ana Kotur Erkić koja kaže kako je prvi takav izvještaj u Bosnu i Hercegovinu stigao još 2007. godine iz Evropskog komiteta za ljudska prava.

"I Komitet za prava osoba sa invaliditetom je 2017. godine dao eksplicitnu preporuku zabrane zatvaranja i mučenja djece. Mi sve te izvještaje i dokumente koji su međunarodnog nivoa, koji se tiču međunarodnih obaveza BiH shvatamo kao konstataciju, a ne kao obavezu", kaže Kotur Erkić za RSE.

Prema podacima Saveza organizacija za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama Federacije BiH - Sumero, koji provodi projekat deinstitucionalizacije osoba sa intelektualnim teškoćama, u Bosni i Hercegovini je oko 3.000 osoba smješteno u različitim ustanovama poluzatvorenog i zatvorenog tipa.

Proces deinstitucionalizacije teče sporo, kažu u Sumeru, a dio problema leži i u činjenici da ne postoji dovoljno sluha nadležnih institucija za njegovo rješavanje. Život u instituciji ili život u lokalnoj zajednici, za ljude u ovom Savezu, izbor je jasan, kaže Nermin Cocalić iz Sumera.

"Savez Sumero kao krovna federalna organizacija za podršku ovoj populaciji je prije deset godina pokrenuo najprije zagovaranje, a zatim i praktično pokrenuo usluge u zajednici koje će predstavljati alternativu nečemu što se zove institucionalizacija i što je trenutno u BiH jedina opcija kada je u pitanju zbrinjavanje ovih osoba. Do danas je uspješno deinstitucionalizovano ili je preveniran odlazak u ustanove za 100 osoba i one danas žive život u lokalnoj zajednici uz organiziran servis podrške za samostalan život", navodi Cocalić.

Cocalić podsjeća i da Bosna i Hercegovina sljedeće godine obilježava deset godina od kada je potpisala Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba sa invaliditetom, čime je preuzela obavezu da će između ostalog osobama sa invaliditetom omogućiti život u lokalnoj zajednici.

U specijalnom izvještaju ombudsmena BiH za 2018. godinu, koji se bavi pravima osoba sa intelektualnim i mentalnim poteškoćama u BiH je, između ostalog, obuhvaćeno i stanje u Zavodu Pazarić.

U tom izvještaju piše da je u Zavodu eliminirana soba za izolaciju, čime je ispoštovana Preporuka Institucije ombudsmena Bosne i Hercegovine iz 2009. godine. Ali se dodaje da se i dalje korist fiksacija korisnika, u skladu sa utvrđenom procedurom.

Novinar Almir Terzić u septembru ove godine pisao je ombudsmenima. U pismu je naveo da ima informacije da je stanje alarmantnije, gore i užasavajuće od onoga koje je pred zastupnicima predočio direktor Zavoda.

Terzić za RSE kaže da je nakon što su federalni zastupnici odbili da raspravljaju o stanju u Zavodu Pazarić, jasno da oni ne žele da se bave svojim poslom.

"I da, zapravo, žele da nam pokažu i u ovim slučajevima oni razmatraju samo ono što je njihov dnevno-politički interes. Ovdje smo, zapravo, došli u situaciju da se institucije, pa i one socijalnog karaktera, koje trebaju služiti za zbrinjavanje ovih ljudi, gledaju kao politički plijen. I onda imate situaciju gdje svako želi da poklopi te institucije politički, a niko neće da preuzme socijalnu priču. Jer ako ste se obavezali i silno željeli da postavite svoje upravne i nadzorne odbore, onda počnite da radite, imenujte stručne ljude na ta mjesta", kaže Terzić.

Zavod Pazarić
Zavod Pazarić

U Izvještaju ombudsmena se navodi i da je za 70 posto od ukupnog broja korisnika smještenih u Zavodu Pazarić oduzeta poslovna sposobnost. Piše da su taj postupak proveli centri za socijalni rad i staratelji korisnika. U najvećem broju slučajeva, za staratelja su imenovani zaposlenici centara za socijalni rad.

"Ovdje nije problem jednog zavoda, ovdje je problem sistema u BiH. Ovdje je problem što će svaka sljedeća osoba sa intelektualnim teškoćama ili sa psihosocijalnim invaliditetom kada izgubi primarnu porodicu, osoba koja nadživi roditelje o kojoj nema ko da brine, ona postaje štićenik sličnih zavoda, a država ulazi u posjed imovine. Bitan moment u svemu ovome ovdje, ne plaćaju porodice smještaj, ovdje plaćaju lokalne zajednice, odnosno centri za socijalni rad. To je ključ svega, dakle država ciljano daje novac za sve ovo, ciljano ćuti na sve ovo i ciljano stvara mehanizam od kojeg će zapravo najveću korist imati sistem koji ne funkcioniše", kaže Ana Kotur Erkić.

U Bosni i Hercegovini postoji sedam javnih ustanova za smještaj i zbrinjavanje osoba sa intelektualnim teškoćama ili invaliditetom. Pet ih je u Federaciji BiH, dva u Republici Srpskoj. Uslovi života u ovim ustanovama u nekoliko ranijih izvještaja koje su objavili Savez Sumero i Institucija ombudsmena za ljudska prava opisuju kao izuzetno loši.

Fiona Hill: Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost nije želio biti dio „prljavog dogovora”

Fiona Hill i David Holmes govorili su o neformalnim političkim kanalima prema Ukrajini

U Predstavničkom domu Kongresa koji vodi istragu o opozivu predsjednika Donalda Trumpa svjedočila je su Fiona Hill, bivša savjetnica za Rusiju u Savjetu za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.

Bivša Trumpova savjetnica za Rusiju Fiona Hill je rekla da su u spoljnoj politici prema Ukrajini postojala dva kanala: jedan, politički, i drugi u kojem su bili ona i njene kolege.

Hill je rekla da je da je iznenadilo to što je ambasador Gordon Sondland bio glavna osoba zadužena za Ukrajinu, a da joj je on objasnio da ga je na to mjesto “postavio predsjednik”. Hill kaže da o tome saznanja nije imao ni njen šef John Bolton.

"Sada mi je jasno da je Sondland ispunjavao ‘politčki zadatak’, dok smo mi vodili politiku nacionalne bezbjednosti".​

Hill je rekla da joj je Bolton rekao da "ne želi da bude dio prljavog dogovora na kojem rade Gordon Sondland i Mick Mulvaney" (v.d. šefa Trumpovog kabineta, prim.nov) i objasnila da je pod "prljavim dogovorom" podrazumijevala da ukrajinski predsjednik pokrene istrage koje su od njega tražene, a da zauzvrat dobije sastanak sa Trumpom u Bijeloj kući.

Diplomatkinja kaže da “nije smatrala da politika SAD prema Ukrajini ide u pravom smjeru” i da je sve nepravilnosti prijavila pravnom savjetniku u Savjetu za nacionalnu bezbjednost.

“Brinula me je smjena ambasadorice Mari Jovanovič. Iako znam da predsjednik ima pravo da smijeni ambasadore, brinule su me okolnosti oko njene smjene i to što je njena reputacija blaćena. To je bilo nepotrebno, predsjednik je mogao da je smijeni i bez toga i brinulo me je kakvu poruku ovo nosi”.

Hill je govorila i o kritikama koje je njen šef, bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu bezbjednost John Bolton iznosio na račun Trumpovog advokata Rudyja Giulianija zbog prljave kampanje koju je vodio protiv ambasadorice Mari Jovanovič.

"Pitala sam da li možemo nešto da učinimo, a Bolton je govorom tijela pokazao da ne možemo mnogo...I onda je, tokom razgovora, rekao da je Rudyi Giuliani ‘granata’ koja će eksplodirati i raznijeti sve oko sebe."

"Ne promovisati lažni narativ da se Rusija nije miješala u izbore"

Hill je u uvodnoj riječi upozorila predstavnike u Kongresu da ne šire lažne priče i umanjuju miješanje Rusije u američke izbore 2016.

“Ta priča da se Rusija nije miješala je izmišljena i propagiraju je ruske bezbjednosne sužbe…Molila bih vas da ne promovišete političke lažne narative koji unaprjeđuju ruske interese”, rekla je Hill.

Neki republikanci u Odboru za obavještajne poslove su, kaže Hill, su u svojim pitanjima i primjedbama diskreditovali priču o miješanju Rusije i umjesto toga govorili o miješanju Ukrajine u izbore.

Podignuta optužnica protiv Netanjahua

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu na sastanku kabineta 13. novembra 2019. (Foto: AP/Ronen Zvulun-Pool)

Državni tužilac Izraela podigao je optužnicu zbog korupcije protiv premijera Benjamina Netanjahua i dodatno podstakao neizvesnost u vezi sa tim ko će predvoditi zemlju, koja je trenutno u političkom haosu, poslije neuspješnih izbora u dva navrata ove godine.

Državni tužilac Avikai Mandelblit saopštio je odluku - prvu takve vrste protiv premijera koji je još na položaju - rekavši da optužnica obuhvata primanje mita, zloupotrebu povjerenja i prevaru.

Netanjahu, koji poriče krivicu u sva tri slučaja korupcije, nema zakonsku obavezu da podnese ostavku poslije podizanja optužnice.

Policija je u februaru ove godine preporučila da Mandelblit podigne krivičnu optužnicu protiv premijera u vezi sa dugogodišnjim istragama, nazvanim Slučajevi 1.000, 2.000 i 4.000.

Netanjahu se sumnjiči da je neprimjereno prihvatio poklone u vrijednosti od 264 hiljade dolara, koji - prema tvrdnjama tužilaštva - obuhvataju cigare i šampanjac, od tajkuna, ali i da je činio usluge najtiražnijem izraelskom dnevniku Jediot Ahronot (Yedioth Ahronoth/Najnovije vesti) i vebsajtu Vala u zamjenu za boljeg izvejštavanje o sebi.

Premijer sa najdužim stažom u istoriji Izraela mogao bi da se suoči sa kaznom do 10 godina zatvora ukoliko bude osuđen za primanje mita i maksimalno tri godine za zloupotrebu povjerenja i prevaru.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG