Projekcije konačnih rezultata pokazuju da bi desničarski blok mogao da ima većinu u oba doma parlamenta.
"Ne smijemo zaboraviti da ovo nije kraj, već početak. Od sutra dokazujemo koliko vrijedimo", rekla je 45-godišnja Meloni svojim pristalicama.
Meloni i njena vlada suočiće se sa brojnim izazovima - od rastućih cijena energenata, rata u Ukrajini i usporenog ekonomskog rasta. Njena vlada vjerovatno neće biti formirana do kraja oktobra, do kada na čelu ostaje premijer u tehničkom mandatu Mario Draghi.
Potezi Giorgije Meloni pažljivo će se pratiti u evropskim prijestolnicama.
"Ono što je Italiji sada potrebno je stabilna vlada. I ovi rezultati pokazuju da možemo da je formiramo i nećemo propustiti tu priliku", kazao je Giovanni Donzelli, član stranke Braća Italije.
Giorgia Meloni svoju stranku profiliše kao britanske konzervativce i istovremeno prikriva njene fašističke korijene.
"Ako formiramo vladu, radićemo u ime svih Italijana, sa ciljem da ujedinimo ljude i da se fokusiramo na ono što nas spaja, a ne razdvaja. Vrijeme je da budemo odgovorni", rekla je Meloni poslije proglašenja rezultata.
Rezultati sa oko 97 posto obrađenih biračkih mesta pokazuju da su Braća Italije osvojila oko 26 posto glasova, 4 posto više nego na izborima 2018, i preuzela primat na desnom spektru od Lige Mattea Salvinija.
Liga je na ovim izborima osvojila 9 posto glasova, što je veliki pad u odnosu na 17 posto od prije četiri godine. Konzervativna partija Silvija Berlusconija osvojila je oko 8 posto glasova.
Tri konzervativne stranke, međutim, imaju različite stavove o nekim temama i pitanje je da li mogu da ih pomire u vladi.
Salvini, na primjer, preispituje zapadne sankcije Rusiji, i zajedno sa Berlusconijem je više puta iskazao divljenje prema Vladimiru Putinu. Meloni je, sa druge strane, najavila da će pratiti zapadnu politku prema Rusiji.
Drugačije gledaju i na to kako riješiti rastuću cijenu struje i predlažu smanjenje poreza ili reformu penzionog sistema - što Italija teško može da priušti.
Meloni će preuzeti vladu od Draghija, bivšeg šefa Evropske centralne banke, koji je Italiju vodio u sladu sa politikom EU i jačao veze sa Parizom i Berlinom.
Pobjedu Braće Italije prve su pozdravile opozicione desničarske stranke iz Španije i Francuske, kao i vladajući desničari u Poljskoj i Mađarskoj.
Rezultate, međutim, treba staviti u kontekst. Uprkos tome što su desničari pobijedili, izlaznost je bila historijski mala - 64 posto, dok je prije četiri godine glasalo 73 posto Italijana.
Desnica je iskoristila prednost italijanskog izbornog sistema koji favorizuje predizborne koalicije. Centrističke i stranke lijevog centra nisu uspjele da se dogovore, pa će dobiti i manje mjesta u parlamentu.
Demokratska partija osvojila je 19 posto glasova, pokret Pet zvjezdica je dobio 15 posto, a centristička Akcija 8 posto glasova.