Linkovi

Definisan pojam "agenta stranog uticaja" u Republici Srpskoj


Na čelu ministarstva pravde je Miloš Bukejlović, koji se nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država od jula prošle godine zbog odgovornosti za izradu zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Na čelu ministarstva pravde je Miloš Bukejlović, koji se nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država od jula prošle godine zbog odgovornosti za izradu zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

Neprofitne organizacije koje pomažu strani subjekti, a koje se bave političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, uticajem na javno mnijenje, te one koje narušavaju integritet i Ustav Republike Srpske su definisani kao "agenti stranog uticaja".

To je utvrđeno u prijedlogu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija Republike Srpske (RS), u javnosti poznat kao zakon o "stranim agentima". Prijedlog je objavljen na zvaničnoj stranici Ministarstva pravde Republike Srpske.

Predviđene su i zabrane djelovanja u slučaju narušavanja "integriteta RS".

Dio Zakona koji govori o "političkom djelovanju" agenata stranog uticaja proširen je i djelovanjem na "ugrožavanje demokratije", te na "kršenje Ustavom RS zagarantovanih sloboda i prava, te raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti".

Novina u prijedlogu je i da je neprofitna organizacija obavezna da "podnese prijavu ministarstvu pravde u roku od 15 dana od prijema finansijskih sredstava ili druge vrste pomoći od stranog subjekta".

Prijedlogom zakona se predviđa da Ministarstvo pravde RS prati aktivnosti neprofitnih organizacija, osim na teritoriji RS, i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Definisano je da zakon stupa na snagu 1. januara 2025. godine.

U Prijedlogu je ukinuta odredba koja je bila napisana u Nacrtu zakona, prema kojoj ministar pravde podnosi prijedlog sudu za zabranu rada.

Na čelu ministarstva pravde je Miloš Bukejlović, koji se nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država od jula prošle godine zbog odgovornosti za izradu zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

Prijedlog zakona je upućen u proceduru Narodnoj Skupštini Republike Srpske (NSRS) 28. marta, potvrđeno je ranije za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ove institucije.

Prema programu rada NSRS za 2024. godinu, ovaj zakon bio je planiran za prvi kvartal, odnosno trebao je biti razmatran u prva tri mjeseca ove godine.

Iz Skupštine RS nisu mogli odgovoriti kada će prijedlog zakona biti razmatran.

Skupštinska procedura predviđa da se on dostavi na uvid poslanicima, zakonodavnom odboru i radnim tijelima, nakon čega bi skupštinski kolegijum trebao da odluči o tome kada će se zakon naći pred poslanicima.

Zakon je 2022. godine najavio Milorad Dodik, proruski orijentisan predsjednik Republike Srpske i lider stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji se nalazi pod sankcijama SAD i Velike Britanije zbog antiustavnog djelovanja.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra prošle godine Nacrt ovog zakona, koji je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.

Istraživanje Radija Slobodna Evropa je pokazalo da je zakon bliži ruskom zakonskom rješenju iz 2012. godine.

Ruska vlada je 2017. godine na listu "stranih agenata" stavila Ruski servis Radija Slobodna Evropa, šest drugih servisa na ruskom jeziku RSE i Current Time, medij na ruskom jeziku koji RSE vodi u saradnji sa Glasom Amerike.

Ruske i međunarodne grupe za ljudska prava, kao i vlada SAD i Evropska unija optužile su rusku vladu da koristi zakon o "stranim agentima" kako bi suzbili neslaganja i političke protivnike.

Šta se još navodi u Prijedlogu zakona?

U Prijedlogu zakona, kao i u nacrtu se predviđa, između ostalog, posebna prismotra za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabrana političkih aktivnosti, potreba za dodatnom registracijom i slanje finansijskih izvještaja.

Osim toga, prijedlog zabrane njihovog rada nadležnom sudu može da predloži Ministarstvo pravde RS, te da podnese i prijavu protiv "odgovornih lica".

Predviđene su i novčane kazne od 1.000 do 5.000 maraka (od 500 do 2.500 eura) za "neobilježeni promotivni materijal, nepodnošeenja prijave ili davanja netačnih podataka u vezi sa upisom u registar i nedostavljanje izvještaja u zadatim rokovima".

Skraćeni su i rokovi za uspostavu registra sa šest mjeseci, koliko je bilo predviđeno u Nacrtu zakona, na dva mjeseca, a smanjen je i rok sa dva na jedan mjesec, u kojem ministar mora donijeti pravilnik o sadržaju i obrascu prijave za upis u registar.

Inače, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra prošle godine Nacrt ovog zakona, koji je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.

Kancelarija Visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini je tražila povlačenje ovog nacrta zakona sa dnevnog reda Narodne skupštine RS, jer sami zakon, kako su naveli iz OHR-a, ima "za cilj da ušutka i zastraši organizacije civilnog društva".

Prema analizi organizacije Transparency International BiH, zakonsko rješenje nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, državnim i entitetskim Ustavom i važećim zakonima u Republici Srpskoj.

XS
SM
MD
LG