U izmijenjenoj verziji dokumenta - bolje poznatog kao ruska nuklearna doktrina, koji je ruski predsjednik potpisao u utorak, navode se okolnosti pod kojima bi Moskva upotrijebila atomski arsenal, najveći u svijetu.
U novoj verziji, ta opcija je predviđena i u slučaju odgovora na napad konvencionalnim oružjem, izveden uz podršku neke nuklearne sile. To bi potencijalnog moglo da obuhvati ukrajinsku upotrebu američkih raketa ATACMS za napad na rusku teritoriju - za koji je Moskva navela da se dogodio u utorak, kada je šest raketa pogodilo region Brijansk.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da bi takvi napadi potencijalno mogli da izazovu nuklearni odgovor, prema izmijenjenom dokumentu.
Šta je ruska nuklearna doktrina?
Prvobitni dokument Putin je potpisao 2020. godine, a najnoviju verziju je od0brio u utorak, prema navodima Kremlja. U dokumentu se navodi kada bi Rusija mogla da upotrijebi svoj atomski arsenal.
Od kako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, Putin i drugi ruski zvaničnici često su prijetili Zapadu nuklearnim arsenalom. Međutim, to nije spriječilo zapadne zemlje da Kijevu isporuče savremeno oružje vrijedno desetine milijardi dolara, od kojih je neko pogodilo i rusku teritoriju.
U izmijenjenom dokumentu, nuklearno oružje se opisuje kao "sredstvo odvraćanja", koje bi bilo upotrijebljeno kao "ekstremna i iznuđena mjera". Ističe se da Rusija "preduzima sve neophodne mjere da umanji nuklearnu prijetnju i spriječi pogoršanje međudržavnih odnosa koje bi moglo da izazove vojne konflikte, uključujući i nuklearne".
Cilj nuklearnog odvraćanja je zaštita "suvereniteta i teritorijalnog integriteta države", "odvraćanje potencijalnog agresora ili "u slučaju vojnog sukoba, sprečavanje eskalacije neprijateljstava i njihovo zaustavljanje na uslovima prihvatljivim za Rusku Federaciju", navodi se u doktrini.
"Cilj nuklearnog odvraćanja je da se osigura da bilo koji potencijalni suparnik shvati da je odmazda neminovna u slučaju agresije protiv Rusije i njenih saveznika", dodaje se u dokumentu.
Izmijenjena verzija formulisana je u širokim terminima da bi se izbjegla čvrsta riješenost da se upotrijebi nuklearno oružje, a Zapad natjerao da nagađa kakav bi mogao da bude odgovor Moskve. Međutim, navode se uslovi pod kojim bi Putin mogao da se odluči za nuklearni odgovor u slučaju napada konvencionalnim oružjem.
Na izmjenama doktrine radilo se mjesecima i nije slučajno što je nova verzija objavljena nakon odluke Vašingtona da Ukrajini dozvoli upotrebu raketa dudog dometa za napade na mete u Rusiji. Američki predsjednik Džo Bajden je mjesecima razmatramo rizike od takve eskalacije.
Šta bi izazvalo nuklearni odgovor Rusije?
U doktrini se navodi da bi Moskva mogla da upotrijebi nuklearno oružje "kao odgovor na upotrebu nuklearnog i druge vrste oružja za masovno uništenje" protiv Rusije i njenih saveznika, kao i u "slučaju agresije" protiv Rusije i Bjelorusije konvencionalnim oružjem koje "ugrožava njihov suverenitet i teritorijalni integritet".
Upozorava se da bi se agresija neke nenuklearne sile protiv Rusije "uz učešće ili podršku nuklearne sile " smatrala njihovim "zajedničkim napadom na Rusiju".
Dodaje se da bi nuklearno oružje moglo da se koristi u sledećim okolnostima:
- Ako se dobiju pouzdane informacije o lansiranju balističkih raketa na mete u Rusiji ili njenim saveznicima.
- Ako nuklearno ili drugo oružje za masovno uništenje pogodi teritoriju Rusije ili njenih saveznika, ili se koristi da se pogode ruske vojne jedinice ili objekti u inostranstvu.
- Ako bi udar neprijatelja na ključne ruske vladine ili vojne objekte mogao da podrije kapacitete za nuklarni odgovor.
- Ako agresija protiv Rusije ili Bjelorusije konvencionalnim oružjem poveća prijetnju njihovom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.
- Ako se dobiju pouzdane informacije o polijetanju ili lansiranju strateške i taktičke letjelice, krstarećih raketa, dronova, hipersoničnih ili drugih letećih objekata i ako oni pređu rusku granicu.
Predsjednik može da informiše vojne i političke lidere drugih zemalja ili međunarodnih organizacija "o pripravnosti za upotrebu nuklearnog oružja" ili da je već odlučio da ga upotrijebi.
Da li predstoji upotreba nuklearnog oružja?
Putin je, i prije nego što je potpisao izmijenjenu doktrinu, upozorio SAD i njihove NATO saveznike protiv davanja dozvole Ukrajini da gađa Rusiju zapadnim raketama dugog dometa, navodeći da bi to dovelo do rata Rusije i zapadne vojne alijanse.
Na pitanje da li bi takav ukrajinski napad potencijalno izazvao nuklearni odgovor, Peskov je odgovorio potvrdno. Ukazao je na odredbu doktrine u kojoj se pominje napad konvencionalnim oružjem koji povećava kritičnu prijetnju po suverenitet i teritorijalni integritet Rusije.
Peskov je takođe istakao novi dio doktrine u kojem se napad neke zemlje, uz podršku nuklearne sile, posmatra kao njihova zajednička agresija protiv Rusije.
Tatjana Stanovaja iz Karnegijevog centra za Rusiju i Evroaziju istakla je posle izjave Peskova da je to prvi put da je Kremlj eksplicitno priznao "potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja kao odgovor na udare na rusku teritoriju raketama dugog dometa".
"Jednostavno rečeno, Peskov otvoreno priznaje da Kremlj trenutno razmatra mogućnost nuklearnog napada", rekla je Stanovaja.
Sjedinjene Države nisu uočile promjene kada je riječ o poziciji ruskih nuklearnih snaga, rekao je zvaničnik američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost koji je za AP govorio pod uslovom da ostane anoniman.
Zbog toga, kako je naveo, Bajdenova administracija smatra da nema razloga da "prilagodi svoju nuklearnu poziciju ili doktrinu u odgovoru na rusku objavu".
Jack Watling, viši saradnik Kraljevskog instituta za ujedinjene službe - britanskog think-tanka koji se bavi odbranom i bezbjednošću, kaže da upotreba zapadnih raketa dugog dometa "sigurno neće" izazvati nuklearni odgovor Moskve kao što su pojedini na Zapadu strahovali.
Međutim, dodao je da Rusija može da eskalira svoje poteze "na različite načine da bi nametnula posljedice Zapadu, od podvodne sabotaže do angažovanja saveznika da ometaju trgovinu u Bab el-Mandebu", moreuzu u Crvenom moru gdje se napadi na brodove pripisuju Hutima u Jemenu.
Dmitrij Medvedev, zamjenik šefa ruskog Savjeta za bezbjednost kojim Putin predsjedava, bio je još oštriji. Poručio je da bi ukrajinska upotreba NATO raketa za napade na rusku teritoriju "mogla da se označi kao napad jednog bloka zemalja na Rusiju".
"U tim okolnostima, Rusija zadržava pravo da odgovori oružjem za masovno uništenje protiv Kijeva i ključnih objekata NATO-a, bez obzira gdje se oni nalazili. To bi bio Treći svjetski rat", rekao je Medvedev.
Stanovaja smatra da je zbog trenutne situacije "Putin u velikom iskušenju da eskalira" i da je riječ o "veoma opasnom trenutku".
"Putin će možda Zapadu dati da bira: Da li želite nuklearni rat? Imaćete ga. Ili: hajde da okončamo rat pod ruskim uslovima", napisala je Stanovaja na X-u.
To ne bi uticalo na bilo koju moguću mirovnu inicijativu, ali bi osnažilo argument novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa da je potreban direktan dijalog sa Putinom, kaže Stanovaja.
"Istovremeno, Biden bi bio izložen kritikama da je podstakao eskalaciju dok bi se Ukrajina potencijalno odvratila od dalje upotrebe raketa dugog dometa", zaključila je Stanovaja.
