GenAI je vještačka inteligencija koja može generisati visokokvalitetan sadržaj na osnovu ulaznih podataka koji se koriste za njegovu obuku.
"Vještačka inteligencija će vjerovatno u određenoj mjeri dotaknuti svaki dio svakog posla", kaže Cory Stahle, ekonomista Indeed.com.
Izvještaj otkriva da se gotovo svaki peti posao (19,7%) — poput IT operacija, matematike i informacionog dizajna — suočava sa najvišim stepenom rizika da trpi posledice od razvoja vještačke inteligencije, jer najmanje 80% radnih vještina koje te pozicije zahtijevaju može razumno dobro obaviti GenAI.
Ipak, sve to ne znači da će takve poslove u konačnici preuzeti roboti.
"Važno je prepoznati da, generalno, ove tehnologije ne utiču na cjelokupna zanimanja. Zapravo je vrlo rijetko da će se robot pojaviti, sjesti na nečije mjesto i raditi sve što neko radi na svom poslu", kaže Michael Chui iz kompanije Globalni institut McKinsey, koji istražuje uticaj tehnologije i inovacija na biznise, ekonomiju i društvo.
Istraživači kompanije Indeed.com analizirali su više od 55 miliona oglasa za posao i otkrili da GenAI može obaviti 50% do skoro 80% vještina potrebnih u 45,7% tih oglasa. U 34,6% navedenih poslova, GenAI može da obavlja manje od 50% vještina.
Poslovi koji zahtijevaju ručni rad ili lični dodir, kao što su medicinska ili veterinarska njega, vjerovatno su najmanje pogođeni vještačkom inteligencijom, navodi se u izvještaju.
U prošlosti je tehnološki napredak najviše uticao na ručni rad. Međutim, očekuje se da će GenAI imati najveće posljedice na takozvane radnike iz oblasti znanja, generalno definisane kao ljude koji stvaraju znanje ili razmišljanjem zarađuju za život.
Ali, za sada se čini da vještačka inteligencija nije spremna da nekome ukrade posao.
"Postoji vrlo mali broj poslova koje vještačka inteligencija može u potpunosti obavljati. Čak i u poslovima gdje ona može obaviti mnoge vještine, još uvijek postoje aspekti tih poslova koje vještačka inteligencija ne može obaviti", kaže Stahle.
Umjesto da zamijeni radnike, istraživači očekuju da će GenAI unaprijediti poslove koje ljudi već obavljaju, čineći ih efikasnijim.
"Ovo je nešto za šta vjerujemo da će na mnogo načina otključati ljudski potencijal i produktivnost za mnoge radnike u različitim sektorima ekonomije", navodi Stahle.
"Postoje brojne stvari koje se mogu dogoditi", dodaje Chui. "Jedna je da jednostavno radimo više nešto što smo već radili, pa zamislite da ste univerzitetski profesor ili nastavnik, a ocjenjivanje umjesto vas može da obavlja mašina. Možete iskoristiti te sate - i umjesto davanja ocjena zapravo možete početi podučavati svoje učenike, provoditi više vremena sa njima, poboljšavajući njihove performanse, pomažući im da uče."
Američki radnici moraju početi koristiti novu tehnologiju ako se nadaju da će ostati konkurentni, kaže Chui:
"Radnici koji budu najbolje mogli da koriste ove tehnologije će biti najkonkurentniji radnici u radnoj snazi (...) To je tako bilo i ranije, ali je sada istinitije nego ikada, da ćemo svi morati da učimo doživotno."
Istraživanje koje je razvio Chui otkriva da je skoro 80% radnika eksperimentisalo sa alatima vještačke inteligencije.
"Jedna od velikih moći ovih generativnih alata vještačke inteligencije, do sada, jeste da su dizajnirani na takav način da zaista svima olakšaju korištenje tih vrsta alata", kaže Stahle. "Zaista vjerujem da bi ljudi trebali nastojati da prihvate ove alate i pronađu načine da ih inkorporiraju u posao za koji su već zainteresirani da ga rade."
Jedno od pitanja koje se postavlje je i može li jedna od neočekivanih prednosti vještačke inteligencije biti postojanje efikasnijih zaposlenika koji rade manje?
"Generalno, Amerikanci mnogo rade“, kaže Chui. "Možda ne moramo da radimo tako dugo. Možda imamo četvorodnevnu radnu sedmicu... i to biste vrijeme mogli vratili radniku."