Dokumenti sadrže navodno privatne razgovore između visokih južnokorejskih zvaničnika o Ukrajini, što ukazuje na to da je Washington možda vršio nadzor nad ključnim azijskim saveznikom čak i kada su dvije nacije javno obećale da će ojačati svoj savez.
Od kada je preuzeo dužnost prošle godine, konzervativni predsjednik Yoon Suk Yeol stavio je ojačano vojno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama u središte svoje vanjske politike kako bi se suočio sa sve jačim sjevernokorejskim nuklearnim prijetnjama i drugim izazovima.
Samit 26. aprila s predsjednikom Joeom Bidenom smatra se ključnim za postizanje snažnijeg sigurnosnog angažmana SAD-a i rješavanje pritužbi u vezi s ekonomskom i tehnološkom politikom Bidenove administracije.
Dokumenti koje je pregledao The Associated Press pokazuju da se Vijeće za nacionalnu sigurnost Južne Koreje početkom marta "borilo" sa Sjedinjenim Državama zbog američkog zahtjeva za isporuku artiljerijske municije Ukrajini.
U dokumentima, u kojima se citira izvještaj obavještajne službe, navodi se da je tadašnji direktor NSC-a Kim Sung-han sugerirao mogućnost prodaje 330.000 metaka 155 mm municije Poljskoj, budući da je brzo dostavljanje municije u Ukrajinu bio krajnji cilj Sjedinjenih Država.
Južna Koreja, rastući izvoznik oružja, vodi politiku da ne isporučuje oružje zemljama u ratu. Nije isporučila oružje direktno Ukrajini, iako je isporučila humanitarnu pomoć i pridružila se ekonomskim sankcijama koje predvode SAD protiv Rusije.
Yoonova vlada je saopćila da je razgovarala o dokumentima koji su procurili sa Sjedinjenim Državama, te su se složili da je "znatan broj" dokumenata izmišljen. Južnokorejska vlada izbjegavala je bilo kakve javne pritužbe na SAD i nije precizirala koji su dokumenti lažirani.
"Nema naznaka da su nas SAD, koje su naš saveznik, prisluškivale sa zlonamjernim ciljem", rekao je Kim Tae-hyo, zamjenik direktora nacionalne sigurnosti Seula, novinarima u utorak na aerodromu Dulles u blizini Washingtona na početku putovanja čiji je cilj priprema za samit.
Viša Bidenova administracija razgovarala je o curenju informacija sa saveznicima na visokim nivoima i nastojala ih uvjeriti u posvećenost američke vlade zaštiti obavještajnih podataka. Administracija je takođe nastojala da umanji uticaj koji bi curenje imalo na Yoonovu predstojeću posetu.
“Naša posvećenost Republici Koreji ostaje neograničena, a predsjednik Biden se raduje što će poželjeti dobrodošlicu predsjedniku Yoon-u u Bijeloj kući u predstojećoj državnoj posjeti kako bi razgovarali o njihovoj zajedničkoj opredijeljenosti za jak i duboko integriran savez SAD-a i Republike Koreje koji održava mir, stabilnost, i prosperitet u Indo-Pacifiku i šire”, navodi se u saopćenju Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, koristeći službeni naziv Južne Koreje.
Stav Yoonove vlade izazvao je kritike liberalnih rivala, koji su pozvali vladu da uloži snažne proteste SAD-u. Oni su također sumnjali da je, kako oni zovu, Yoonovo brzopleto premiještanje njegove predsjedničke kancelarije u kompleks Ministarstva odbrane u centru Seula, možda učinilo kancelariju ranjivom na prisluškivanje.
"Kao suverena nacija, moramo strogo odgovoriti na špijuniranje državnih tajni, čak i ako ga je počinio saveznik s kojim se (Južna Koreja) krvlju vezala", rekao je Park Hong-geun, vođa glavne liberalne opozicije Demokratska stranka.
U službenom saopćenju, Yoonova kancelarija je rekla da održava strogu sigurnost, uključujući sisteme protiv prisluškivanja. Nazvala je pokušaje opozicione stranke da poveže preseljenje ureda sa optužbom za špijuniranje "diplomatskim samoubilačkim činovima" koji potresaju nacionalne interese Južne Koreje i njen savez sa SAD-om.
Malo je vjerovatno da će situacija ugroziti savez zemlje sa SAD-om koji je sklopljen tokom Korejskog rata 1950-53, kažu mnogi stručnjaci.
“Ne očekuje se velika šteta na relaciji Koreja-SAD. čini se da obje vlade dijele mišljenje da će se fokusirati na savez, konkretnije na uspješnu državnu posjetu Yoona”, rekao je Bong Young-shik, stručnjak sa seulskog instituta Yonsei za Sjevernokorejske studije.
Ako se Yoon vrati s nekim postignućima, Korejanci će zaključiti da je on podnio optužbe o špijuniranju "jer su u pitanju bile veće stvari", rekao je Bong. Ali ako posjeta predstavlja "putovanje samo pompe", ljudi bi mogli postaviti pitanje da li je Južna Koreja "napravila mnogo ustupaka".
Jedno od mogućih postignuća za Yoona bi bilo da Južna Koreja preuzme ulogu u upravljanju američkim nuklearnim oružjem suočena s napredujućim nuklearnim arsenalom Sjeverne Koreje.
Druge pobjede bi bile osiguravanje američkih beneficija za velike južnokorejske kompanije uključene u proizvodnju električnih vozila i ublažavanje američkih ograničenja na izvoz tehnologije u Kinu, koja je bila glavna proizvodna baza za južnokorejske proizvođače čipova.
Ako SAD namjeravaju pomoći Yoonu, “posljednji incident na dokumentima mogao bi na kraju ojačati Koreja-SAD savez i pomoći Južnoj Koreji da osvoji nešto od SAD-a”, rekao je Kim Yeol Soo, stručnjak na Južnokorejskom institutu za vojna pitanja.
Kim Tae-hyung, profesor na Univerzitetu Soongsil u Seulu, rekao je da bi razotkrivanje mogućeg američkog špijuniranja moglo pomoći Seulu da održi postojeću politiku neisporučivanja oružja Ukrajini. Ali moguće je i da Yoonova vlada preispita tu politiku sada kada su zahtjevi SAD-a javni, rekao je Kim.
Od ruske invazije na Ukrajinu, Južna Koreja je pristala da Poljskoj, članici NATO-a, dostavi tenkove, haubice, borbene avione i drugo oružje vrijedno milijarde dolara.
Američki zvaničnik je u novembru rekao da su Sjedinjene Države pristale da kupe 100.000 artiljerijskih metaka od južnokorejskih proizvođača da ih isporuče Ukrajini, iako su južnokorejski zvaničnici tvrdili da je municija bila namijenjena za popuno iscrpljene američke zalihe.
Choi Jin, direktor Instituta sa sjedištem u Seulu, rekao je da također nije tajna da saveznici špijuniraju jedni druge, kao i svoje protivnike.
Aktivnosti prisluškivanja u SAD "su nešto što svi već znaju", iako postaje osjetljivija stvar kada se ta praksa obznani javnosti, rekao je Choi.
"Mislim da Južnokorejanci također pokušavaju prisluškivati (američke zvaničnike)", rekao je Choi. "Ljudi osjećaju animozitet prema riječi 'prisluškivanje'. Ali drugim riječima, to se zove prikupljanje obavještajnih podataka."
