NASA je sredinom prošle godine najavila kako će otvoriti neke dijelove Međunarodne svemirske stanice (International Space Station/ISS) na korištenje privatnim kompanijama, ali i da će sarađivati sa privatnim kompanijama, poput SpaceX i Boeing na drugim poduhvatima.
Konkretan interes NASA bio je kako preko saradnje privatnog i javnog sektora omogućiti jeftinije slanje američkih astronauta u svemir i ne ovisiti o Rusiji za takve poduhvate. Od 2011. godine, NASA se, kao i sve ostale svemirske agencije, morala oslanjati na ruski Soyuz, prvobitno smišljen 1960-ih, kako bi poslao ljude u svemir.
NASA 2011. zatvara svoj čuveni program Space Shuttle, što je bila neminovna odluka nakon druge stravične nesreće ovog programa: 1. februara 2003. raketoplan Columbia se raspao ulazeći u atmosferu. Pri tome je nastradalo svih sedam članova posade. Ova tragedija, nakon katastrofe Challengera od 28. januara 1986. bila je konačni povod zatvaranja Space Shuttle programa.
Nakon nekoliko decenija misija u kojima su SAD imale svoje programe slanja ljudi u svemir – Mercury, Gemini, Apollo i Space Shuttle, slanje američki astronauta, kao i astronauta drugih svemirskih agencija, ovisilo je o Soyuz raketama. Kina je 15. oktobra 2003. poslala svog astronauta, Yanga Liweia, u svemir, raketom Shenzhou 5 i time postala treća zemlja koja je ovo učinila. Kina u tom trenutku postaje neovisna o ruskom programu Soyuz za slanje ljudi u svemir, mada je sama raketa Shenzhou bazirana na tehnologiji Soyuza.
Međutim, Soyuz postaje zastarjela tehnologija – ove rakete se nisu mnogo mijenjale decenijama. Sem toga, jedno mjesto u Soyuzu košta oko 80-90 miliona američkih dolara i svako ko bi ponudio sigurno lansiranje za manje svotu, bio bi u prednosti. I ne samo to – svako ko bi ponudio revolucionarnu novu tehnologiju svemirskih letova, praktično bi mogao imati monopol, bar neko vrijeme, za saradnju sa svemirskim agencijama koje se pokušavaju maknuti od ovisnosti o ruskoj tehnologiji i kosmodromu Bajkonur u Kazahstanu. Problem stare tehnologije jeste što je strahovito skupa, a rakete i njihovi dijelovi se mogu koristiti samo jednom. Nije ih bilo moguće reciklirati.
Cijena jednog lansiranja Saturn V rakete bi, preračunata na 2019. iznosila oko 1.23 milijarde dolara, odnosno oko 185 miliona u periodu 1969.-1971. Srednja cijena lansiranja jednog raketoplana – spejsšatla (tj. po misiji) je bila oko 450 miliona dolara, prema podacima iz 2011.
Dječački san Elona Muska, rođenog Južnoafrikanca i naturalizovanog Amerikanca, vlasnika SpaceX, da stvori rakete koje je moguće vraćati na Zemlju i ponovo ih koristiti, pokazao se kao uspješan recept. SpaceX-ove rakete su jedan od najvećih napredaka u posljednih 20 godina u sferi svemirskog transporta.
Ipak, put ove kompanije je bio trnovit: od 2002. kada je osnovana, kompanija je imala 3 veće nesreće: 2013, 2015 i 2016. Od 2012. rakete SpaceX prevoze robu na ISS, a u februaru 2018. SpaceX lansira i FalconHeavy, do tada njihovu najveću raketu. Ono što smo pratili 30.-tog i 31. maja je prvi put da su astronauti koristili transportno sredstvo jedne privatne kompanije da bi došli do ISS. Astronauti Douglas Hurley i Robert Behnken su koristili kapsulu Crew Dragon, također kompanije SpaceX da bi došli i priključili se na ISS.
Crew Dragon je kapsula dugačka 8.1m, ponešto nalik Apollo kapsulama koje su NASA-ini astronauti koristili za misije na Mjesec između 1969. i 1972. Crew Dragon može prevoziti do četiri osobe za NASA-ine misije. Lansirana je pomoću jedne od SpaceX-ovih raketa -s Falcon 9. NASA plaća oko 60 miliona američkih dolara za svako mjesto u Crew Dragon, što je znatno niže od 80-90 miliona dolara koliko je plaćano ruskoj agenciji Roskosmos za mjesta na Soyuzu.
Za očekivati je da će se i druge svemirske agencije, poput ESA ili CSA/ASC okrenuti kompaniji SpaceX za slanje svojih astronauta na ISS. Ovo bi značilo da bi Ruska svemirska agencija - Roskosmos time ostala bez milijardi dolara prihoda. Privatno-javno partnerstvo NASA i SpaceX će zasigurno potresti odnose sila u slanju misija u svemir te ulaganja kapitala u svemirske misije.
