Linkovi

Princeton studija: Djeca i tinejdžeri među "super-širiteljima" COVID19


Medical personnel talk to children as they prepare them to receive non-invasive Covid 19 tests with chewing gum at the G.B. Grassi school, in Fiumicino, near Rome, Oct. 6, 2020.
Medical personnel talk to children as they prepare them to receive non-invasive Covid 19 tests with chewing gum at the G.B. Grassi school, in Fiumicino, near Rome, Oct. 6, 2020.

Jedna od najvećih studija praćenja kontakata u pandemiji COVID-19 otkrila je da su djeca, pogotovo tinejdžeri, ključni u širenju infekcije. Studija na više od pola miliona ljudi u Indiji koji su bili izloženi novom koronavirusu SARS-CoV-2 sugeriše da daljnje širenje virusa potiče samo mali postotak onih koji se zaraze, takozvani „super-širitelji“.

Mali procenat zaraženih odgovoran za veliki broj slučajeva

Rad, objavljen u časopisu Science početkom novembra, pokazao je kako je svega oko 8% zaraženih odgovorno za oko 60% slučajeva zaraze. U ovoj studiji se navodi kako nijedna sekundarna infekcija nije povezana sa 71% slučajeva čiji su kontakti pronađeni i testirani, odnosno njih 71% nije zarazilo druge.

Američki naučnici s Instituta za zaštitu okoliša Princeton (Princeton Environmental Institute-PEI), Univerziteta Johns Hopkins i Univerziteta Kalifornija u Berkeleyu, sarađivali su sa službenicima javnog zdravstva u indijskim državama Tamil Nadu i Andhra Pradesh na jugoistoku Indije kako bi pratili puteve zaraze i stopu smrtnosti 575071 osobe koja je bila izložena 84965 potvrđenih slučajeva COVID-19, bolesti uzrokovane novim koronavirusom SARS-CoV-2. To je najveće istraživanje traženja kontakata, što je postupak identificiranja ljudi koji su došli u kontakt sa zaraženom osobom, provedeno u svijetu zbog bilo koje bolesti.

Jedno od pitanja kojima se bavila i ova studija jesu „super-širitelji“, osobe koje zaraze veliki broj drugih osoba. Naime, naučnici su se i prije ove pandemije, a naročito u njoj, susretali s fenomenom da neke inficirane osobe ne zaraze puno drugih, dok neke druge osobe zaraze jako puno drugih ljudi. Ovo ovisi o situacijama, primjerice gdje se i u kakvim uslovima nalazi ta zaražena osoba, s koliko drugih osoba živi u domaćinstvu, s koliko se ljudi susreće dnevno, primjerice zbog posla, te od toga koliko se ljudi pridržavaju propisanih mjera. Superširitelji su relativno rijetki i predstavljaju mali udio zaraženih.

Najveći prenos zaraze u domaćinstvima

Naučnici su otkrili da su šanse da osoba s koronavirusom, bez obzira na dob, prenose ovaj virus na blizak kontakt, u rasponu od 2.6% u zajednici do 9% u domaćinstvu. Zapravo veliki broj slučajeva zaraze se događa upravo među članovima jednog domaćinstva, gdje jedna osoba iz domaćinstva „donese“ virus, pa se i ostali ukućani zaraze.

Ovo je naročito raširena pojava u zemljama u razvoju gdje je malo domaćinstava samaca i nema mogućnosti samoizolacije ako se ustanovi da je jedan član bio u kontaktu sa zaraženom osobom ili je pozitivan na virus. Upravo je i u BiH takva situacija, te čak nekoliko generacija živi skupa, što predstavlja rizik za osobe treće životne dobi.

Djeca i mladi odrasli ključni u širenju virusa

Naučnici su dalje otkrili da su djeca i mladi odrasli, koji su činili jednu trećinu slučajeva COVID-19, bili posebno ključni za prenos virusa u proučavanoj populaciji. Autori u diskusiji rada sugerišu da socijalne interakcije između djece i mladih doprinose transmisiji bolesti u okruženju koje su oni proučavali.

Djeca su vrlo efikasni prenosnici u ovom okruženju, što je nešto što nije čvrsto utvrđeno u prethodnim studijama ", rekao je Ramanan Laxminarayan, jedan od autora studije iz Science. "Otkrili smo da su prijavljeni slučajevi i smrtni slučajevi koncentriraniji u mlađim skupinama nego što smo očekivali na temelju opažanja u zemljama s višim prihodima.", dodao je on.

Djeca i mladi odrasli imali su puno veću vjerovatnost da se zaraze sa SARS-CoV-2 putem kontakta sa svojim vršnjacima, pokazalo je istraživanje. U svim dobnim skupinama ljudi su imali veće šanse da se zaraze novim koronavirusom upravo od nekoga svoje dobi.

Ukupna vjerovatnost inficiranja koronavirusom kretala se od 4.7% za kontakte s niskim rizikom do 10.7% za kontakte s visokim rizikom. Visokorizični kontakti su oni koji podrazumijevaju kontakt duže vremena, kontakt bez zaštitne opreme kao što je to maska, pravilno stavljena, kontakt u kojem su prekršena pravila fizičkog distanciranja, kontakt u zatvorenom neprovjetrenom prostoru i na nekom skupu gdje je bilo više ljudi.

Omjer smrtnosti slučajeva (CFR) iznosio je 0.05% u dobi od 5 do 17 godina do čak 16.6% u dobi od 85 godina ili više. Više stope smrtnosti povezane su sa starijom dobi, popratnim bolestima (komorbiditeti poput srčanih bolesti, dijabetesa, renalne insuficijencije, visokog pritiska, onkološki pacijenti) te kod muškaraca, što je potvrda nalaza nekih drugih studija o ovom problemu.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG