Linkovi

Ljudska prava tokom pandemije u fokusu Sedmog regionalnog foruma o vladavini prava


Regionalni forum o ljudskim pravima posvećen uticaju pandemije

Izvršna vlast ne smije imati završnu riječ u ograničavanju ljudskih prava tokom pandemije, jedan je od zaključaka Sedmog regionalnog foruma o vladavini prava u Jugoistočnoj Evropi, koji se ove godine održava u posebnim okolnostima i na temu “COVID-19 i prava zaštićena Evropskom konvencijom o ljudskim pravima”.

Regionalni forum koji se održava 16. i 17. oktobra okupio je predstavnike Evropskog suda za ljudska prava, Vijeća Evrope i pravosudnih institucija iz sedam zemalja Jugoistočne Evrope, a centralna konferencija se održava u regionu Strasbourga.

Robert Spano, predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, u svom uvodnom obraćanju govorio je o važnosti vladavine prava.

Ona je zvijezda vodilja Konvencije. Zajedno sa osnovnim načelima demokratije i ljudskog dostojanstva, ona predstavlja pravni i moralni temelj rada Evropskog suda”, rekao je Spano.

On je istaknuo da je parlamentarni i sudski nadzor izuzetno važan kod odluka izvršne vlasti.

U pandemiji, kada se ograničavaju ljudska prava, to nije isključivo pravo izvršne vlasti. Izvršne vlasti ne smiju imati završnu riječ. Zemlje članice moraju zaštititi demokratski poredak i čuvati vrijednost demokratskog društva. Sve odluke vlasti moraju biti ukorijenjene u zakonu”, kazao je Spano.

Naglasio je da je vladavina prava postala kliše ili fraza koja se koristi na oštar i nejasan način, čak i u pravosudnoj zajednici.

Ovo je osnovni konstitutivni element u konvencijskom slučaju. Važnost vladavine prava mora postati intregralni dio našeg pravnog sustava. Evropski sud postavlja granice vladavine prava i demokratije i one moraju ostati iako se borimo s pandemijom”, rekao je Spano.

Dunja Mijatović, komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava, kazala je da i u krizi kao što je pandemija, zemlje članice imaju obavezu osigurati poštivanje ljudskih prava.

Kriza nam je pokazala gdje sve zakazujemo i koji su problemi u Evropi i izvan Evrope. Moramo imati veću solidarnost i veće jedinstvo u Evropi”, rekla je Mijatović, istaknuvši da su neke države štitile zdravlje svoje populacije na štetu drugih.

Naglasila je da je zdravstvena kriza ogolila i produbila dugotrajne nejednakosti u uživanju ljudskih prava.

Krajnje je vrijeme da premostimo taj jaz i moć ljudskih prava iskoristimo kao djelotvorni lijek za društvo u cjelini. To podrazumijeva poštivanje transparentnosti i dostupnosti informacija, očuvanje djelotvornih zaštitnih mehanizama i prepoznavanje potrebe za jedinstvom, solidarnošću i saradnjom kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou”, kazala je Mijatović.

Istaknula je da se Vijeće zalaže za marginalizirane i manjinske skupine koje su bile pod prijetnjom i prije pandemije.

Oni koji su siromašni, u pandemiji su postali još siromašniji, a oni koji su bili u nepovoljnom polažaju, sad su u još nepovoljnijem”, rekla je Mijatović navodeći probleme s kojima se u vrijeme pandemije susreću migranti i pripadnici LGBT populacije te žene.

Naglasila je da se društvena izoliranost starijih osoba odrazila na njihovo fizičko i psihičko zdravlje.

Restriktivne mjere nisu bile posebno skrojene prema starijim osobama, osobama s posebnim potrebama i invaliditetom”, istaknula je Mijatović.

Ona je na Forumu govorila i o važnosti poštivanja prava medija, te o važnosti osiguranja zaštite i sigurnosti novinara kako bi radili u sigurnom okruženju, bez straha da će ih neko napasti.

“U BiH je donesen dokument da će svako ko izaziva paniku biti kažnjen, što se negativno odrazilo na rad medija”, kazala je Mijatović.

Na centralnoj konferenciji, bivši i sadašnji suci i sutkinje Evropskog suda za ljudska prava govorili su i o pravima iz Evropske konvencije o ljudskim pravima koja su pogođena pandemijom, njihovoj zaštiti te situaciji na Zapadnom Balkanu.

U isto vrijeme, predsjednici i sudije vrhovnih i ustavnih sudova iz sedam država Jugoistočne Evrope okupili su se u glavnim gradovima Beogradu, Podgorici, Prištini, Sarajevu, Skoplju, Tirani i Zagrebu.

Oni zajedno sa ombudsmanima, zastupnicima država pred Sudom u Strasbourgu, predstavnicima pravosudnih centara, fakulteta, nevladinih organizacija i pravnim stručnjacima učestvuju u ovom događaju putem videolinka.

Skup u Sarajevu otvorili su Mirsad Ćeman, potpredsjednik Ustavnog suda BiH, Matt Field, britanski ambasador u Bosni i Hercegovini, i Reinout Vos, holandski ambasador u Bosni i Hercegovini.

Potpredsjednik Ćeman je rekao da je obaveza pravosudnih organa, institucija i javne vlasti da osiguraju provođenje zdravstvenih mjera u ambijentu koji neće ugroziti ljudska prava i slobode garantovane Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine kroz zajedničke projekte sa AIRE centrom, u koje spada i aktivno učešće na godišnjem Regionalnom forumu, nastoji ne samo doprinijeti afirmaciji i unapređenju stručnih znanja i kulture dijaloga te unapređenju ljudskih prava i sloboda općenito nego, u konkretnom slučaju, kroz razmjenu iskustava s drugima, doprinijeti očuvanju zdravlja i života građana Bosne i Hercegovine, ali i svih drugih koji s njima po bilo kojem osnovu dolaze u dodir”, naveo je Ćeman.

Ambasador Field je istakao da je važno zalagati se za zaštitu ljudskih prava kako bismo se izborili sa izazovima koje je donijela pandemija.

Pandemija COVID-19 i mjere koje države preduzimaju u borbi protiv ove bolesti stavili su zaštitu ljudskih prava pred brojne nove izazove. Sada je važnije nego ikada da nastavimo da se zalažemo za zaštitu ljudskih prava i da prilagodimo trenutne napore kako bismo se izborili s novim izazovima koje je pandemija donijela”, kazao je Field.

Ambasador Vos je naglasio važnost uspostavljanja ravnoteže između mjera koje države poduzimaju kako bi zaštitile stanovništvo i poštivanja ljudskih prava.

Države širom svijeta i u Evropi suočavaju se sa izazovom bez presedana – pokušavaju da svoje stanovništvo zaštite od bolesti COVID-19. Neophodne mjere koje su razne države preduzele neizbježno su u sukobu s vrijednostima do kojih nam je toliko stalo. Neostvarivanje pravične ravnoteže između ovih mjera i zaštite demokratije, vladavine prava i ljudskih prava jeste nešto što ne možemo sebi da priuštimo. Jednostavno zato što je u pitanju ono što jesmo, što cijenimo i na šta kao ljudska bića imamo pravo”, rekao je ambasador Vos.

Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava, u izjavi datoj pred početak Foruma govorio je o značaju ovog skupa. Vehabović je kazao da se Forum bavi sagledavanjem problema iz ugla sudija koji počinju proces pa sve do sudija Evropskog suda koji ga završavaju.

Uloga Foruma je da taj put bude brz, efikasan i pravičan, a to se može postići samo razmjenom informacija, ideja, i samim time boljim shvatanjem različitih etapa kroz koje prolazi jedno pravno pitanje. Kroz proces razumijevanja i prikupljanje iskustava iz zemalja regiona, učimo na tuđim greškama ili drugi uče na našim, ali sa zajedničkim ciljem koji kroz Forum pokušavamo da ostvarimo – da greške ne ponavljamo. Zbog svega ovoga, Forum je multilateralni projekat koji zaslužuje posebno mjesto u godišnjem kalendaru aktivnosti svakog sudije u regiji”, izjavio je Vahabović.

Forum je pružio priliku najvećim evropskim pravnim stručnjacima da govore o prijetnjama ljudskim pravima koje su se pojavile tokom pandemije te da daju rješenja za ove izazove.

Forum o vladavini prava za Jugoistočnu Evropu jedan je od najvažnijih godišnjih događaja za predstavnike pravosuđa, pravnike i predstavnike nevladinih organizacija iz regiona. Cilj mu je da promovira sprovođenje Evropske konvencije o ljudskim pravima na državnom nivou, podstakne regionalnu saradnju u kontinuiranom razvoju vladavine prava i ljudskih prava te da pruži pomoć u procesu integracije regiona u Evropsku uniju.

Komentari

XS
SM
MD
LG