Njihove ispravljene procjene su niže za 37% za Njemačku i 19% više za Švedsku.
Prekomjerna smrtnost (eng. excess mortality) predstavlja porast smrtnosti iznad očekivanih razina. Ovdje su istraživači pogrešno skalirali ili prilagodili neobrađene podatke o smrtnosti, što je dovelo do očekivanih brojeva smrtnih slučajeva koji su bili pogrešno visoki ili niski.
„Uzor kako se nositi s poštenom javnom recenzijom”, tvitao je demograf Jonas Schöley.
Sada je višak smrtnosti u Njemačkoj ispod onog Ujedinjenom Kraljevstvu i Španiji. Međutim, ovo istraživanje, kao i slično istraživanje Instituta za zdravstvenu metriku (IHME) i dalje pokazuju veću smrtnost nego što je broj zabilježenih smrtnih slučajeva. Situacija s podacima i stvarnom smrtnošću se naročito pogoršala za Švedsku koja je imala prilično slobodan pristup vođenju pandemije, bez velikih restrikcija.
Nažalost, slobodno širenje COVID-19 je tako dovelo do velikog broja smrtnih slučajeva, pogotovo u staračkim domovima.
Najveći višak smrtnosti ostaje zabilježen u Peruu, Rusiji i Rumuniji.
Studija WHO procijenila je stope viška smrtnosti za 194 zemlje.
Organizacija je izvijestila da je između 13,3 i 16,6 miliona ljudi umrlo širom svijeta od januara 2020. do decembra 2021. zbog pandemije, što je preko 2,5 puta više od broja prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID-19, koji iznosi oko 6 miliona.
Procjena je bila konzervativnija od drugih analiza viška smrtnih slučajeva, poput analize IHME, koji je procijenio broj smrti usljed pandemije na oko 18 miliona. Procjene koje je iznio The Economist još su veće i kreću se iznad 20 miliona.