Linkovi

COVID-19 varijanta BA.2 izaziva porast slučajeva u svijetu


Žena koja nosi masku gleda u svoj telefon u srijedu, 16. marta 2022., u Pekingu.
Žena koja nosi masku gleda u svoj telefon u srijedu, 16. marta 2022., u Pekingu.

Globalna bitka s COVID-19 nastavlja se dok se još jedna nova varijanta nastavlja širiti. BA.2, podvarijanta omikrona, sada čini gotovo četvrtinu novih infekcija COVID-om u Sjedinjenim Državama. Također dominira novim slučajevima diljem svijeta.

Kina izvještava o prvim smrtnim slučajevima koji su povezani s COVID-19 od januara prošle godine te uvodi strože mjere u nekim gradovima, poput Hong Konga.

Broj slučajeva kovida dramatično se povećao u Ujedinjenom Kraljevstvu posljednjih sedmica, a Njemačka nastavlja bilježiti rekordno visoke dnevne infekcije s više od 250.000 – 300.000 novih slučajeva dnevno.

Francuska, Švicarska, Italija i Nizozemska također bilježe ponovni porast zaraze kovidom, što je potpomognuto i potaknuto relaksacijom mjera protiv koronavirusa i širenjem podvarijante BA.2.

WHO smatra da BA.2 treba smatrati varijantom koja izaziva zabrinutost. Predviđa se da ponovni globalni porast slučajeva COVID-19 upravo zbog širenja nove podvarijante. BA.2 je za sada naprenosivija varijanta SARS-CoV-2.

Omikron varijanta virusa SARS-CoV-2, pa i njena podvarijanta BA.2 se šire brže nego delta, i mnogi misle da će se kad-tad morati zaraziti, te da je bolje da se zaraze ovom varijantom za koju misle da izaziva „blažu bolest“. Zbog toga se neki zaražavaju čak namjerno, nazivajući infekciju „prirodnim busterom“.

Ali to nije dobro niti uputno. Ipak, treba razumjeti i to da se infekcija novim varijantama može činiti blažom jer su ljudi ili primili vakcine, ili su preboljeli, a neki su i primili vakcine i preboljeli. To znači da se organizam ljudi već sreo s ovim uzročnikom, virus nije nepoznat imunološkom sistemu. No, kod starijih osoba i hroničnih bolesnika ove infekcije i dalje mogu rezultirati komplikacijama.

Globalno je vakcinisano preko 57% stanovništva, a vakcine znatno smanjuju rizik pojave teških simptoma i hospitalizacije te smrtnih slučajeva, iako nisu sterilizirajuće, tj. ne sprječavaju u potpunosti mogućnost infekcije. Nažalost, onda kada je velik broj slučajeva, statistički možemo očekivati i porast smrtnih slučajeva, posebno među ranjivijim grupama.

Međutim, nikako nije pametna ideja namjerno se zaraziti ovim novim varijantama. Ovo podsjeća na namjerno inficiranje djece varičelama, kako bi na vrijeme stekla imunitet na ovu bolest. Na društvenim mrežama čak postoji trend podsticanja ovog namjernog zaražavanja posebno na zabavama, rođendanima i vjenčanjima, a zabilježen je slučaj djevojke koja se namjerno zarazila kako bi prebolovala COVID-19 prije dana svog vjenčanja, da bude sigurna da se neće razboljeti baš taj datum.

Češka folk pjevačica Hana Horká je umrla od COVID-19 u nakon što se namjerno zarazila virusom od svog sina. U vrijeme zaraze nije bila vakcinisana i rekla je da je dobila omikron kako bi dobila propusnicu za ulazak u muzičke događaje.

Treba stalno podsjećati kako prebolijevanje kovida nije apsolutna zaštita od budućih infekcija, kao, uostalom ni vakcine, ali su vakcine bolje kontrolisan i sigurniji način sticanja imuniteta, treniranja organizma da se suprotstavi uzročniku bolesti.

Međutim, imunolozi i ljekari upozoravaju kako ne bismo trebali da se namjerno zarazimo i to iz nekoliko razloga:

1. Ne znamo kako će nečiji organizam reagovati na infekciju, pogotovo ako smo nevakcinisani, ali ovo važi i za vakcinisane – iako vakcine znatno smanjuju rizik, 20-25% vakcinisanih ipak bude hospitalizirano zbog COVID-19;

2. Nehotično možemo prenijeti virus na nekoga ko će reaogvati ozbiljnom kliničkom slikom i tako ugroziti nečije zdravlje pa i život;

3. Infekcija kovidom nas izlaže riziku tzv. „dugog kovida“ , čitavog niza simptoma koji se vuku dugo nakon oporavka. Ovaj fenomen je zabilježen u vrlo niskoj incidenci kod vakcinisanih osoba,odnosno vakcine u znantnoj mjeri štite od dugog kovida, iako ne 100%;

4. Namjerno inficiranje povećava pritisak na zdravstveni sistem, koji već pati od nedostatka kadra i opreme.

Ova bolest može biti kobna za ljude koji već imaju neka hronična stanja i zdravstvene probleme. Većina hroničnih stanja nisu kontraindikacija za vakcinaciju – čak suprotno – postojanje zdravstvenih problema poput problema sa srcem, pritiskom, dijabetesom, ugradnja stenta ili bajpasa, problemi sa štitnjačom, multiplaskleroza, hronične bolesti jetre i bubrega su razlog više zašto se ovi ljudi trebaju vakcinisati.

Namjerno zaražavanje omikronom je poput igranja s dinamitom – jednom kada ga imate, ne možete potpuno kontrolisati situaciju.

Potrebne su mudrije i efikasnije kampanje vakcinacije protiv COVID-19 na proljeće i ljeto kako ne bi došlo do toga da situacija izmakne kontroli.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG