Autorka: Julija Petrovskaja
Rusija se polako navikava na novu "korona realnost". Pandemija COVID-19 mijenja život u zemlji gotovo svakodnevno. Još početkom marta niko ne bi ni pomislio da će brzo doći do zatvaranja kafića i državnih granica, ukidanja pozorišnih predstava i poslovnih aktivnosti, a da će sredstva dezinfekcije postati najtraženiji proizvod.
Od turbulentnih 1990-ih Rusi ne pamte prazne police u trgovinama i možda nikada nisu vidjeli zaštitno staklo na kasi. I sigurno dugo godina nisu vidjeli manju gužvu u metrou.
U Rusiji, prema zvaničnim podacima na dan 30. marta, 1.836 ljudi je zaraženo korona virusom, a devet je umrlo. To je mnogo manje nego u Evropi, ali neki stručnjaci strahuju od "eksplozije" epidemije i italijanskog scenarija (u Italiji je umrlo više od 10.000 ljudi).
Građani mogu da prate sve relevantne informacije o situaciji sa COVID-19 u Rusiji na posebnom internet-portalu. Međutim, ponavljaju se pitanja: zašto Rusija sa 140 miliona stanovnika ima broj oboljelih kao male zemlje, poput Luksemburga ili Litvanije. Na društvenim mrežama se raspravlja da li je to pitanje transparentnosti informacija ili pouzdanosti testiranja na korona virus?
Od samog početka epidemije, ruska država kontroliše sve informacije u vezi sa COVID-19 i drži monopol na testiranje na korona virus. Kao rezultat toga, građani, pa čak ni sama vlasti ne može objektivno da procijeni ovaj problem, oslanjajući se uglavnom na statistiku zabilježenih slučajeva. A prema ovim podacima, situacija uopšte nije loša, posebno ako se poredi s Evropom.
Čekajući vrhunac epidemije
Vrhunac epidemije u Moskvi se tek očekuje, zato su vlasti proglasile i narednu sedmicu neradnom. "Duži raspust" je faktički počeo 28. marta i trajaće sve do 5. aprila.
Nije teško primjetiti da se broj ljudi na ulicama Moskve i u javnom prevozu smanjio, ali slabo ko nosi zaštitne maske i rukavice. Građani često ne poštuju fizičku distancu, a dosta njih je, uprkos brojnim apelima da ostanu u svojim domovima, iskoristilo sunčane dane za porodičnu šetnju i roštilj.
Ljudi ne žele da budu izloženi rigoroznim mjerama, neki bježe iz karantina ili kriju da su stigli iz zaraženih područja. To je učinila i jedna doktorka koja je početkom marta doputovala iz Španije sa korona virusom i odmah nastavila da predaje na Stavropolskom državnom medicinskom univerzitetu.
Sada je tri stotine ljudi koji su bili u kontaktu s njom zatvoreno u karantinu, a sama doktorka će se nakon ozdravljenja suočiti sa krivičnom istragom.
Pooštrene mjere prije svega u Moskvi
U Rusiji nije došlo do masovnog karantina ili uvođenja vanrednog stanja, jer se smatra da za to nema potrebe. Međutim, posljednjih dana pooštrena su ograničenja, prvenstveno u Moskvi, kako bi se spriječilo širenje virusa.
Zatvorene su sve trgovine, osim prodavnica hrane i apoteka, zabranjen je rad ugostiteljskih objekata, parkova, frizerskih i kozmetičkih salona, ne rade predškolske i školske ustanove. Ograničeno je kretanja za osobe starije od 65 godina sve do 14. aprila. Uvedena je zabrana okupljanja.
Od 30. marta privremeno se zatvaraju državne granice. Ukinuti su svi letovi u Rusiju i iz nje. Jedino je dozvoljeno letenje ruskih aviona koji iz drugih zemalja vraćaju ruske građane. Vlada razmatra mogućnost ograničenja kretanja širom zemlje i zaustavljanja vazdušnog i željezničkog putničkog saobraćaja.
Vojska je angažovana na gradnji 16 centara za infekcije od kojih bi osam bolnica trebalo da budu gotove do kraja aprila, a ostale do polovine maja. Za gradnju ovih centara za 1.600 pacijenata, ruska vlada izdvojila je 8,8 milijardi rubalja, odnosno oko 100 miliona eura.
Uvedene porezne olakšice za biznis
Ruski premijer Mihail Mišustin osnovao je fond od 300 milijardi rubalja, što je oko 3,3 milijardi eura, za podršku ekonomije i građana za vrijeme epidemije. Predsednik Vladimir Putin najavio je niz mjera, a među njima su porezne olakšice za biznis, dodatna isplata od 56 eura mjesečno za porodice sa malom djecom, te jednokratna pomoć penzionerima u iznosu od 45 eura.
Ali, mnogi posmatrači kritikuju ove poteze kao beznačajne ili čak štetne za rusku ekonomiju koja se posljednjih godina suočava sa ozbiljnom krizom.
Ekonomska situacija se dodatno pogoršala zbog naglog pada cijena nafte u martu. U periodu od 6. do 19. marta "Brent" je pojeftinio za 41,5 odsto (cijena je pala na 26 dolara po barelu), u isto vreme ruski rubalj prema dolaru oslabio je za 15 odsto. Zbog ove krize na tržištu Rusija rizikuje da izgubi u 2020. godini gotovo 100 milijardi dolara. Nafta, naftni proizvodi i prirodni gas čine oko 60 odsto ruskog izvoza.
Udarci na ekonomiju
Još veći rizik donosi korona virus, smatraju ruski stručnjaci. Kako je priznao ministar finansija Anton Siluanov, epidemija može dovesti do zastoja u različitim sektorima ruske ekonomije, pa čak i pad cijena nafte ima na situaciju manji uticaj.
Prema procjenama stručnjaka za finansije Andreja Movčana, u Rusiji će 20 do 25 odsto građana usljed epidemije ostati bez primanja i ušteđevine, a poslovni prihodi će se smanjiti za 50 odsto, ako mali i srednji biznis uopšte preživi.
Traži se 'jasan plan'
Četrnaest uglednih ruskih ekonomista objavili su zajedničku izjavu u kojoj su zatražili od vlasti da izrade jasan plan za borbu protiv epidemije i ekonomske krize. Ovi stručnjaci, između ostalog, zahtijevaju da se uvede strogi karantin umjesto „neradne sedmice", te da se obezbijedi realna podrška preduzeća, malog biznisa i građana, koji ostaju bez posla.
Takođe je zatražena zaštita medicinskih radnika čiji je broj znatno smanjen u posljednjih nekoliko godina kao rezultat neuspjele reforme zdravstvenog sistema.
Pored toga, stručnjaci traže od vlasti da se obezbijedi dostupnost hrane i lijekova za sve. Da bi se smanjila cijena osnovnih životnih namirnica, uvozne carine treba da budu ukinute, kao i "prehrambeni embargo" (odnosno zabrana uvoza u Rusiju poljoprivrednih proizvoda i sirovina iz zemalja koje su uvele sankcije protiv ruskih pravnih lica i pojedinaca zbog pripajanja Krima 2014. godine), stoji u zajedničkoj izjavi.
Nedostatak medicinske opreme
U isto vrijeme medicinski stručnjaci navode da se Rusija suočava sa nedostatkom medicinske zaštitne opreme. Ruski ljekari (za sada uglavnom kao anonimni) žale se na nepripremljenost bolnica za znatno veći broj pacijenata, a pacijenti - na bolničke uslove i tretman.
Samo na jugu Rusije, prema zvaničnim podacima, oko 840 medicinskih ustanova su u neredu, dok je nedostatak medicinskog osoblja više od 46.000 ljudi, od kojih su 50 odsto ljekari. Ovaj podatak je prije nekoliko dana iznio sekretar Savjeta bezbjednosti Nikolaj Patrušev.
Situacija u zdravstvu je jedna od bolnih tema za rusko društvo, jer mnogi su zadnjih godina, pogotovo u provinciji, faktički izgubili pristup medicinskim uslugama. Zato nije ni čudno da se na društvenim mrežama raspravlja o nastojanju ruskih vlasti da pruže pomoć Italiji i drugim zemljama, posebno u situaciji kada ruski ljekari masovno daju otkaze zbog malih plata.
Međutim, pomoć Zapadu "koji nije u stanju da se izbori sa katastrofom " je važna tema ruske propagande. Državni mediji izvještavaju da je situacija u Rusiji pod kontrolom, za razliku od najuspješnijih zapadnih zemalja, a uz to šire priče o teorijama zavjere da je virus nastao u laboratorijama CIA-e, farmakoloških kompanija i slično.
Korona virus je najnoviji izazov za Vladimira Putina, koga protivnici optužuju zbog nastojanja da zadrži svoju "krunu" po svaku cijenu i poslije 2024. godine.
Političke posljedice
Nije sasvim jasno kakve će biti političke posljedice epidemije u slučaju produbljivanja ekonomske krize i daljeg pada rejtinga Putina i "vladajuće stranke".
Ruska politička elita je posljednjih mjeseci krenula putem prekrajanja Ustava kako bi obezbijedila doživotnu vladavinu Putina. Ali, plan Krеmlja za brzo i nesmetano produženje njegovog "mandata" preko "narodnog glasanja" o ustavnim amandmanima došao je pod znak pitanja. Epidemija COVID-19 primorala je Kremlj da odloži ovo glasanje do daljeg.
Situacija je takva da kombinacija različitih negativnih faktora, kao što su epidemija, pad životnog standarda, rast cijena i rizik gubitka posla, ugrožava rezultate "narodnog glasanja" u podršci Putinu, bez obzira na administrativne mogućosti Kremlja, smatraju kritičari ustavne reforme.
Prema nezavisnim anketama, manje od polovine Rusa podržava ideju da se Putinu dozvoli "brisanje" dosadašnjih predsjedničkih mandata kako bi mogao da ostane na vlasti. Ali, Kremlj tvrdi da se ne slaže sa ovim brojkama.
