Poslije telefonskog razgovora predsjednika SAD Donalda Trumpa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina, u kojem je pored koronavirusa bilo riječi i o kontroli naoružanja, Bijela kuća je u saopštenju navela da je „američki predsjednik još jednom potvrdio da su Sjedinjene Države predane efikasnoj kontroli naoružanja, koja obuhvata Rusiju, ali takođe i Kinu, i da se raduje budućim razgovorima kako bi se izbjegla nova trka u naoružanju”.
Countryman pretpostavlja da je Putin u tom razgovoru ponovio svoju spremnost da bez preduslova potpiše sporazum Novi START i tim povodom ističe: „Predsjednik bi jednostavno trebalo to da učini, a to bi pozdravili i naši saveznici širom svijeta, kao i republikanci i demokrate ovdje u Americi. To bi daleko više doprinijelo da se spriječi nova trka u nuklearnom naoružanju nego pokušaj da se postigne nerealan cilj o novom sporazumu koji bi obuhvatio i Kinu”.
Glas Amerike: Koji su najhitniji zadaci u tom smislu?
Countryman: Predsjednik je postavio dva nova cilja koji sežu van istorijskih sporazuma o kontroli naoružanja: da se obuhvati i nestrateško nuklearno oružje (tzv. ‘low yield’ weapons, prim. nov) i da se uključi ne samo Rusija, već i Kina. To su dobre ideje na kojima bi SAD trebalo da se angažuju tokom narednih nekoliko godina, ali ne postoji mogućnost da se ti ciljevi ostvare tokom 2020. Kina nema interes za takav sporazum, jer njen nuklearni arsenal iznosi samo pet odsto američkog i ruskog arsenala. Takođe, Trumpova administracija nije iznijela nikakav konkretan plan, niti uvjerljiv razlog, koji bi naveo Peking da promijeni svoj stav i učestvuje u takvim pregovorima. To bi bio prvi korak, ali je administracija već više od godinu dana izbjegavala da ga preduzme.
Glas Amerike: Koliko je važno da se produži sporazum Novi START, čak i ako sporazum sa Kinom bude kasnije postignut, i šta je potrebno za to?
Countryman: Jedina stvar koja je neophodna da se produži Novi START na još pet godina (do 2026.) jesu potpisi predsjednika Trumpa i Putina. Nema nikakve potrebe da se taj sporazum vrati američkom Senatu ili ruskoj Dumi na ponovnu sertifikaciju. Kao što sam već rekao, mogućnost da se postigne trilateralni sporazum sa Kinom ove godine je ravna nuli. Produženje sporazuma Novi START bi, međutim, pružilo solidnu bazu na kojoj bi mogli da se nadgrade dodatni sporazumi sa Rusijom i kasnije sa Kinom.
Glas Amerike: Šta je alternativa i da li se rad na ovim ciljevima može smatrati samo jednom od opcija?
Countryman: Alternativa produženju Novog START-a bi bila nova trka u naoružanju, koja bi, u pogledu troškova i rizika, daleko nadmašila sličnu trku tokom Hladnog rata. Bez ograničenja broja nuklearnih bojevih glava i bilateralne transparentnosti, koju pruža sporazum Novi START, i Washington i Moskva bi bili skloni da pretpostave ono najgore u pogledu sposobnosti druge strane i samim tim povećaju sopstvene arsenale.
Glas Amerike: Koliko je važno da se u izbornoj godini započne intenzivni američko-ruski dijalog o strateškoj stabilnosti i šta bi on obuhvatio?
Countryman: Ankete javnog mnijenja ukazuju da američka javnost snažno podržava produženje sporazuma Novi START i takođe dalji američko-ruski dijalog o smanjenju rizika od nuklearnog rata. Predsjednik Trump bi mogao da ima političke koristi ukoliko preduzme nešto u tom smjeru, ali nemam razloga da očekujem da će se tako smisleni dijalog desiti ove godine. Održana su samo tri sastanka bilateralnog bezbjednosnog dijaloga od 2017. i oni su bili više fokusirani na međusobne optužbe, nego na rješavanje problema. Trenutno, Trumpova administracija nema kvalifikovano osoblje niti fokus da krene naprijed u tom pogledu.
