Dokument o pregovorima koji je u četvrtak objavilo tijelo UN-a za klimatske promjene navodi podjele među nacijama, uoči sastanka u Bakuu sljedećeg mjeseca, na kojem će pregovarači pokušati unaprijediti neka od najtežih pitanja.
Dokument predlaže sedam opcija, koje odražavaju konkurentske pozicije zemalja, za mogući dogovor COP29. Novi cilj će zamijeniti trenutnu opredijeljenost bogatih zemalja da svake godine obezbijede 100 milijardi dolara za klimatsko finansiranje zemljama u razvoju.
Ranjive zemlje i zemlje u razvoju žele daleko veći cilj finansiranja od 100 milijardi dolara. Zemlje donatori poput Kanade i 27-člane Evropske unije kažu da rastegnuti nacionalni budžeti znače da je ogroman skok javnog finansiranja nerealan.
Samit COP29 biće održan u Azerbejdžanu u novembru.
Jedna opcija u dokumentu postavlja cilj za razvijene zemlje da svake godine obezbede bespovratna sredstva od 441 milijardu dolara, u kombinaciji sa ciljem da se mobiliše ukupno 1,1 bilion dolara u finansiranju iz svih izvora, uključujući privatne finansije, svake godine od 2025. do 2029. godine.
Ta opcija odražava poziciju arapskih zemalja.
Druga opcija, koja odražava pregovarački stav EU, postavlja globalni cilj finansiranja klimatskih promjena od više od 1 bilion dolara svake godine — uključujući domaća ulaganja zemalja i privatno financiranje — unutar kojeg bi bio manji iznos koji bi obezbijedile zemlje "sa visokim emisijama stakleničkih plinova i ekonomskim sposobnostima."
EU je zahtijevala da Kina — danas, najveći svjetski zagađivač i druga po veličini ekonomija — doprinese novom cilju finansiranja klimatskih promjena.
Kina je klasifikovana kao zemlja u razvoju od strane UN-a, prema sistemu razvijenom 1990-ih koji se i danas koristi. Peking odbacuje ideju da bi trebalo da bude na udaru za plaćanje klimatskih finansijskih sredstava
Pregovarači očekuju da pitanje ko treba da plati bude jedna od najvećih prepreka za sklapanje finansijskog sporazuma na COP29.
Druga opcija u dokumentu, koja odražava stav Kanade, predlaže promjenu liste zemalja koje doprinose cilju, kako bi se zasnivala na njihovim emisijama po glavi stanovnika i prihodima - mjera koja bi također mogla dodati Ujedinjene Arapske Emirate, Katar i druge na listu saradnika.
