Delegacije iz 197 zemalja pokušavaju da se dogovore o tekstu sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena i načinima da se zagrijavanje planete održi na 1,5 Celzijusovih stepeni iznad pred-industrijskog nivoa, što je cilj dogovoren u Parizu 2015. godine, i smatra se ključnim da bi se izbjegle najteže posljedice klimatskih promjena.
U petak ujutru je objavljen novi nacrt teksta sporazuma. Predsjednik COP26 Alok Šarma otkazao je niz konferencija za novinare dok su se pregovori nastavljali iako se bližio kraj samita, poslije strastvenog obraćanja delegata na popodnevnoj plenarnoj sjednici.
“Mislim da ste čuli - ljudi žele rezultat, ali i dalje postoje neka ključna neriješena pitanja. Ostalo je još puno teškog posla", rekao je Šarma na kraju sjednice.
Ostrvske države
Ranije, govor delegata države Tuvalu izazvao je dugi aplauz, nakon što je upozorio da klimatske promjene predstavljaju egzistencijalnu prijetnju za njegovu ostrvsku državu u Pacifiku, i konstatovao da optimizam blijedi među ugroženim državama da će se u Glazgovu postići ambiciozni klimatski dogovor.
Sajmon Štil, ministar ekologije Grenade, karipskog ostrva koje je veoma izloženo efektu klimatskih promjena, rekao je da i dalje postoje ključne razlike, dok su se delegacije raspravljale povodom pojedinačnih riječi i fraza u tekstu.
"Ostaje još mnogo posla", rekao je Štil. "Nacrt teksta je minimum minimuma koji je potreban. Mi, progresivniji učesnici, moramo da ostanemo čvrsti. Dugujemo to svojoj djeci i unucima, ovo je od ključnog značaja, narednih nekoliko sati je ključno za jedan novi početak."
Najnoviji nacrt
Novi tekst je drugi nacrt sporazuma objavljen ove nedjelje. Učesnice se pozivaju da ubrzano smanje emisiju štetnih gasova tokom ove decenije.
U najnovijem tekstu navodi se da COP26 "podržava cilj Pariskog sporazuma da se rast prosječne temperature na svijetu drži znatno ispod 2 Celzijusova stepena iznad pred-industrijskog nivoa i da se ulažu napori da se povećanje temperature ograniči na 1,5 Celzijusa iznad pred-industrijskih nivoa."
Takođe se uspostavlja novi mehanizam da se hitno poveća ublažavanje posljedica klimatskih promjena.
Helen Mauntford iz Instituta za svjetske resurse kaže da su neki dijelovi teksta "ojačani" kada je riječ o terminologiji.
“Naša sveukupna ocjena je da nije loše, već smo ostvarili napredak u smislu balansa u tekstu. Potvrđuje se cilj iz Pariza o održavanju zagrijavanja znatno ispod 2 Celzijusova stepena, i kaže se da fokus treba da bude na 1,5 Celzijusovih stepeni, iako o tome ne postoji definitivni dogovor."
“Takođe u tekstu se zemlje pozivaju da se vrate sa dugoročnim strategijama do kraja 2022. Tako da neki elementi iz prvog nacrta ostaju, i važno je da su prisutni, rekla je Mauntford novinarima. Međutim, neke formulacije su oslabljene, pa je tako u prethodnoj verziji pisalo da se zemlje "hitno pozivaju" da do kraja godine razmotre svoje ciljeve za period do 2030, a sada je to promijenjeno u "od zemalja se traži".
Fosilna goriva
Jezik koji se odnosi na postepeni prestanak upotrebe fosilnih goriva je takođe oslabljen pod pritiskom nekih delegacija, a prema novoj verziji sporazuma, proizvodjači i potrošači mogu da nastave da koriste ugalj ukoliko se primjeni tehnologija "hvatanja ugljenika" da bi se spriječilo otpuštanje u atmosferu.
Dženifer Morgan, izvršna direktorka organizacije Grinpis Internešenl, odlučno je kritikovala promjene, navodeći da se "otisci prstiju specijalnih interesa koji se zalažu za fosilna goriva" i dalje vide na tekstu, te da on nije revolucionarni sporazum kome su se ljudi nadali.
Klimatsko finansiranje
U novom nacrtu se takođe "pojačava" jezik koji se odnosi na sume koje će bogate zemlje platiti siromašnim zemljama da se prilagode klimatskim promjenama i smanje emisiju ugljen-dioksida. Bogatije nacije su odgovorne za veći dio otpuštanja štetnih gasova, ali klimatske promjene ostavljaju veće posljedice na zemlje u razvoju.
U nacrtu sporazuma se "razvijene zemlje snažno pozivaju da do 2025. najmanje udvostruče svoju zajedničku finansijsku pomoć zemljama u razvoju u odgoovr na klimlatske promjene."
Cilj od 1,5 Celzijusa
Međutim, generalni sekretar UN Antonio Gutereš je upozorio da samitu COP26 prijeti opasnost neuspjeha kako ulazi u posljednje sate.
Cilj od 1,5 Celzijusovih stepeni je "još na dohvat ruke ali je na aparatima", izjavio je Gutereš za AP.
Upozorio je da vlade moraju da poboljšaju svoje planove za smanjenje emisije štetnih gasova, jer će se svijet, u protivnom, suočiti sa još većom emisijom štetnih gasova narednoj deceniji.
"Mislim da je ovo ključni trenutak. Na kraju pregovora, moramo da izbjegnemo sporazum koji bi bio zasnovan na najmanjem zajedničkom imenitelju, koji će izazvati veliku frustraciju. Ovo je trenutak da se postigne dogovor koji će povećati ambicije u svim poljima - u ublažavanju posljedica promjena, prilagođavanju na njih i izbalansiranim finansijama. Nada treba da postoji do posljednjeg momenta", rekao je Gutereš.
U izvještaju su korištene i informacije agencije AP.
