Linkovi

Teme

CNN objavio dokumente koji pokazuju propuste Kine na početku pandemije

People wearing face masks as a preventive measure against the Covid-19 coronavirus walk next to the still-closed Huanan Seafood Wholesale Market in Wuhan, in China’s central Hubei province on September 28, 2020. (Photo by Hector RETAMAL / AFP)

CNN je objavio ekskluzivne dokumente za koje navode kako pokazuju značajne propuste Kine na početku epidemije korona virusa.

Dokumenti koji su procurili iz kineske provincije Hubei pokazuju da je Kina prikazivala manje brojke zaraženih korona virusom, da su joj trebali tjedni da dijagnosticiraju nove slučajeve i da nisu javnost obavijestili o vrhuncu sezone gripe u Hubeiju u prosincu prošle godine, što se poklapa s vremenom za koje se sumnja da su se zapravo u Kini pojavili prvi slučajevi korona virusa, piše CNN.

Svijet je dobio više optimističnih podataka nego stvarnosti

U izvješću s oznakom "interni dokument, povjerljivo", lokalne zdravstvene vlasti u provinciji Hubei, u kojoj je virus prvi put otkriven, navode ukupno 5.918 novootkrivenih slučajeva 10. veljače, više nego dvostruko od službenog javnog broja potvrđenih slučajeva.

Ta veća brojka u to vrijeme nije bila javno objavljena, a čini se da je Kina prikazivala podatke tako da umanji ozbiljnost epidemije.

Ranije nepoznata brojka nalazi se u nizu otkrića sadržanih na 117 stranica procurjelih dokumenata iz provincijskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti Hubei, u čijem je posjedu i čiju je autentičnost provjerio CNN.

Kina je odlučno odbacila optužbe Sjedinjenih Država i drugih zapadnih vlada da je namjerno prikrivala informacije u vezi s virusom, tvrdeći da je bila iskrena prema svijetu od izbijanja epidemije. Međutim, iako dokumenti ne daju dokaze o namjernom pokušaju prikrivanja nalaza, otkrivaju brojne nedosljednosti u onome za što su vlasti imale saznanja i onoga što je otkriveno javnosti.

Na što sve ukazuju dokumenti

Dokumenti, koji obuhvaćaju nepotpuno razdoblje između listopada 2019. i travnja ove godine, ukazuju na nefleksibilan zdravstveni sustav ograničen birokracijom odozgo prema dolje i postupcima koji nisu bili pripremljeni za rješavanje krize koja je izbila. U nekoliko kritičnih trenutaka u ranoj fazi pandemije, dokumenti daju jasne dokaze o i ukazuju na obrazac institucionalnih propusta, piše CNN.

Jedna od najupečatljivijih točaka podataka odnosi se na sporost s kojom su dijagnosticirani lokalni pacijenti s COVIDom-19. Iako su vlasti u Hubeiju javnosti predstavile svoje postupanje s početnim izbijanjem bolesti kao učinkovito i transparentno, dokumenti pokazuju da su se lokalni zdravstveni službenici oslanjali na neispravne mehanizme testiranja i izvještavanja o novim slučajevima.

Izvještaj u dokumentima s početka ožujka pokazuje da je prosječno vrijeme između pojave simptoma do potvrđene dijagnoze bilo 23,3 dana.

CNN-u su stručnjaci rekli da je to značajno otežalo kako praćenje bolesti, tako i borbu protiv nje.

Kina sada nema komentara

Kina je, pak, odlučno branila svoje postupanje s izbijanjem epidemije. Na konferenciji za novinare 7. lipnja, kinesko državno vijeće objavilo je Bijelu knjigu rekavši da je kineska vlada uvijek objavljivala informacije u vezi s epidemijom na "pravodoban, otvoren i transparentan način".

CNN je kontaktirao kinesko Ministarstvo vanjskih poslova i Nacionalno zdravstveno povjerenstvo, kao i Hubeijevo zdravstveno povjerenstvo, koje nadzire provincijski CDC, radi komentara na otkrića otkrivena u dokumentima, ali nije dobio odgovor.

Stručnjaci: Dokumenti pokazuju što je sve Kina znala

Zdravstveni stručnjaci ustvrdili su da dokumenti jasno pokazuju što je sve Kina znala o epidemiji korona virusa u prvim mjesecima.

"Jasno je da su pogriješili, i ne govorimo samo o pogreškama koje se događaju kada imate posla s novim virusom - već i birokratske i politički motivirane pogreške u načinu na koji su postupali s epidemijom", rekao je Yanzhong Huang, stariji suradnik za globalnu zdravstva pri Vijeću za vanjske odnose, koji je opširno pisao o javnom zdravstvu u Kini.

"To je imalo globalne posljedice", dodao je.

Danas, 1. prosinca, navršava se godinu dana otkako je prvi poznati pacijent pokazao simptome bolesti u glavnom gradu provincije Hubei Wuhanu, prema ključnoj studiji u medicinskom časopisu Lancet.

U isto vrijeme epidemija gripe

U istom vremenu za koje se vjeruje da se tada zapravo pojavio u Kini, dokumenti pokazuju da se odvijala još jedna zdravstvena kriza: Hubei se suočavao sa značajnom epidemijom gripe. To je uzrokovalo porast slučajeva na 20 puta više od razine zabilježene prethodne godine, pokazuju dokumenti. Sve je to stavilo dodatan ogroman pritisak na ionako opterećeni zdravstveni sustav.

"Epidemija gripe, kako su službenici primijetili u dokumentu, nije bila prisutna samo u Wuhanu u prosincu, već je bila najveća u susjednim gradovima Yichangu i Xianningu. Ostaje nejasno kakav je utjecaj ili povezanost izbijanje gripe imalo na izbijanje epidemije korona virusa. I dok u dokumentima nema konkretnih dokaza da su dvije paralelne krize povezane, informacije o tome koliko je zapravo jak bio vrhunac sezone gripe u Hubeiju tek treba biti javno objavljen.

Otkrića koju su procurila u dokumentima koji prikazuju prve podatke o korona virusu u Kini dolaze u vrijeme kada SAD i EU jačaju pritisak na Kinu da potpuno surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u otkrivanju izvora pandemije koja se proširila u svaki kutak svijeta te zarazila više od 60 milijuna ljudi, dok je 1,46 milijuna ljudi umrlo.

Dokumente dao zviždač, provjerena autentičnost

Dokumente je CNN-u dao zviždač koji je zatražio anonimnost. Rekao je da radi u kineskom zdravstvenom sustavu i da je motiviran da razotkrije istinu koja je bila cenzurirana te oda počast kolegama koji su također progovorili.

Dokumente je provjerilo šest neovisnih stručnjaka koji su u ime CNN-a ispitali istinitost njihovog sadržaja. Jedan stručnjak s bliskim vezama s Kinom izvijestio je da je vidio neke od izvještaja tijekom povjerljivog istraživanja početkom ove godine. Europski sigurnosni dužnosnik sa znanjem kineskih internih dokumenata i postupaka također je CNN-u potvrdio da su dosjei izvorni.

Metapodaci iz datoteka koje je CNN vidio sadrže imena službenika CDC-a kao modifikatora i autora. Datumi izrade metapodataka usklađeni su sa sadržajem dokumenata. Provedena je i digitalna forenzička analiza kako bi se testirao njihov računalni kod prema navodnom podrijetlu.

Sarah Morris, iz Odjela za digitalnu forenziku na britanskom sveučilištu Cranfield, rekla je da nema dokaza da je podacima manipulirano.

Dokumenti pokazuju širok raspon podataka o dva određena dana, 10. veljače i 7. ožujka, koji su u značajnoj mjeri u suprotnosti s onim što je Kina tada govorila javno.

10. veljače, kada je Kina izvijestila o 2.478 novih potvrđenih slučajeva širom zemlje, dokumenti pokazuju kako je Hubei zapravo cirkulirao ukupno 5.918 novo prijavljenih slučajeva. Interni broj podijeljen je u potkategorije i pruža uvid u puni opseg Hubeijeve metodologije dijagnoze u to vrijeme.

"Potvrđenih slučajeva" prema tom izvještaju ima 2.345, "klinički dijagnosticirani slučajeva" 1.772 i "sumnjivih slučajeva" 1.796.

See all News Updates of the Day

I saveznici i protivnici pozdravili novog predsjednika SAD

I saveznici i protivnici pozdravili novog predsjednika SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Počelo kompletiranje Bidenovog tima za nacionalnu bezbjednost

Arhiva - Alehandro Majorkas, kandidat predsjednika Džoa Bajdena za sekretara za unutrašnju bezbjednost, govori tokom procesa potvrđenja pred Odborom Senata za nacionalnu bezbjednost i vladine poslove na Kapitol hilu, u Vašingtonu, 19. januara 2021.

Kritični dio tima predsjednika SAD Joe Bidena za nacionalnu bezbjednost, došao je na svoje mjesto se u četvrtak, dok su Bijela kuća i najviši zakonodavci insistirali na brzoj potvrdi više ključnih kandidata koji će pomoći u rješavanju rastućih međunarodnih izazova.

Direktor Nacionalne obavještajne službe (DNI) Avril Haines postala je prva od predsjednikovih namještenika koja je preuzela funkciju. Prva žena na čelnoj poziciji DNI, položila je zakletvu rano u četvrtak, manje od 24 sata nakon što ju je Senat potvrdio glasovima 84-10.

Ubrzo nakon polaganja zakletve, Hajnes je učestvovala u predsjednikovom svakodnevnom obavještajnom brifingu i obratila se članovima obavještajnih agencija u zemlji, rekavši u izjavi da njihov rad "nikada nije bio vitalniji za bezbjednost ili prosperitet naše države".

President-elect Joe Biden’s pick for national intelligence director Avril Haines speaks during a confirmation hearing before the Senate intelligence committee on Tuesday, Jan. 19, 2021, in Washington. (Joe Raedle/Pool via AP)
President-elect Joe Biden’s pick for national intelligence director Avril Haines speaks during a confirmation hearing before the Senate intelligence committee on Tuesday, Jan. 19, 2021, in Washington. (Joe Raedle/Pool via AP)

Brza potvrda postavljenja Haines u Senatu izazvala je pohvale republikanaca i demokrata, koji su naglasili da zemlja nema vremena za bacanje.

"Srectan sam što su mi se kolege iz Senata pridružili i brzo potvrdili direktorku Hajnes“, rekao je Marko Rubio, najviši republikanac u Odboru Senata za obavještajne poslove, prije nego što je završen konačni rezultat glasanja. "Naši protivnici neće stajati po strani i čekati da nova administracija postavi ljude na ključne pozicije".

Vodeći demokrata u odboru, senator Marc Warner, takođe je pohvalio dvopartijske napore da potvrdi postavljenje Hajnesove, rekavši da je njena uloga najviše obavještajne zvaničnice u državi od "kritične važnosti".

"Nakon što je četiri godine namjerno podrivana, obavještajna zajednica zaslužuje snažnog lidera koji je potvrdio Senat da je vodi i oživljava", rekao je Vorner.

U četvrtak se takođe pokrenuo postupak za nominovanje penzionisanog generala Lloyda Austina, bivšeg komandanta američkih snaga na Bliskom Istoku i Južnoj Aziji (američka Centralna komanda), za Bidenovog sekretara za odbranu.

Ostin će biti prvi crni ministar odbrane.

Secretary of Defense nominee Lloyd Austin, a recently retired Army general, attends his conformation hearing before the Senate Armed Services Committee on Capitol Hill, Tuesday, Jan. 19, 2021, in Washington. (Greg Nash/Pool via AP)
Secretary of Defense nominee Lloyd Austin, a recently retired Army general, attends his conformation hearing before the Senate Armed Services Committee on Capitol Hill, Tuesday, Jan. 19, 2021, in Washington. (Greg Nash/Pool via AP)

I Predstavnički dom, i Senat, glasali su da se Austinu odobri zakonski obavezno odricanje od služenja na civilnoj poziciji manje od sedam godina nakon povlačenja iz vojske, a Senat je za rano u petak petak odredio konačno glasanje za potvrđivanje postavljenja.

"Čak i dok se vlast prenosi sa jedne adminstracije uprave na drugu, rad na održavanju naše nacije ne smije biti zaustavljen ili poremećen", rekao je u četvrtak novi lider nove većine u Senatu, demokrata Čak Šumer, pozivajući Senat da žurno krene u potvrđivanja postavljenja za najviše pozicije u odjeljenjima za nacionalnu bezbjednost, državu i trezor. "Strani protivnici će pokušati da iskoriste ovaj period tranzicije i ne možemo dozvoliti da američka vojna, obavještajna i nacionalna bezbjednosna politika budu narušene zbog odlaganja popunjenja".

Očekuje se da će Senat takođe preći na druge ključne kandidate, poput bivšeg ambasadora Vilijema Bernsa, imenovanog za vođenje Centralne obavještajne agencije (CIA), glavne špijunske agencije u Vašingtonu.

Ruske prijetnje

Bidenov tim za nacionalnu bezbjednost već se suočava sa nekim ključnim izazovima, od pandemije koronavirusa, do američkih protivnika.

Bidenova administracija objavila je u četvrtak da traži petogodišnje produženje novog START-a, jednog od posljednjih preostalih ugovora o kontroli naoružanja sa Rusijom.

Ugovor, koji ograničava Sjedinjene Države i Rusiju na razmeštanje ne više od 1.550 strateških nuklearnih bojevih glava i ograničava sisteme za isporuku raketa, ističe u februaru.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki takođe je u četvrtak potvrdila da je Biden tražio od obavještajne zajednice procjene sumnjivih ruskih akcija, uključujući cyber hakovanje SolarVinds, akciju miješanja u predsjedničke izbore u novembru, upotrebu hemijskog oružja protiv opozicionog lidera Alekseja Navalnog i navodne ucjene raspisane za ubistva američkih vojnika u Afganistanu.

Hajnes, bivši zamjenica direktora CIA i bivša pomoćnica u Bijeloj kući, rekla je zakonodavcima tokom saslušanja za potvrdu postavljenja u utorak da je posebno zabrinjavajuća ruska upotreba operacija uticaja.

"Svakako sam vidjela rusku upotrebu aktivnih mjera u raznim kampanjama za pogoršanje podjela u ovoj zemlji i promovisanje ekstremizma, u izvjesnom smislu", rekla je Hajnes.

Tokom saslušanja za svoje postavljenje u utorak, Ostin je takođe upozorio na Kremlj, rekavši da, iako je Rusija sila "u opadanju", i dalje može da nanese "veliku štetu" u cyber prostoru.

Pogled unutra

I Hajnes, i Ostin, rekli su zakonodavcima da će im veći dio pažnje biti usmjeren ka tome da nastoje da pomognu povratku povjerenja u obavještajnu zajednicu i vojsku.

"Da bi bila efikasna, DNI nikada ne smije da zazire od toga da govori istinu vlastima. Nikada. Naročito kada može biti nezgodno ili teško da se to čini", rekla je Hajnes.

Sa svoje strane, Ostin je rekao da bi mu prioritet bio uklanjanje ekstremizma i ilegalnog ponašanja u vojsci.

"Posao Sekretarijata za odbranu je da zaštiti Ameriku od naših neprijatelja, ali to ne možemo da učinimo ako neki od tih neprijatelja stoje u našim redovima", rekao je.

"Ovom (ekstremizmu) nije mjesto u Vojsci Sjedinjenih Američkih Država", dodao je Ostin, opisujući to kao dio šire bitke. "Snažno ću se boriti da eliminišem seksualne napade i da oslobodim naše redove rasista i ekstremista i da stvorim klimu u kojoj svi sposobni i spremni imaju priliku da služe", rekao je on.

* Ketrin Gipson iz Glasa Amerike doprinijela je pisanju ovog izvještaja.

Vizija politike budućeg državnog sekretara SAD: "Skromnost i samouvjerenost"

Vizija politike budućeg državnog sekretara SAD: "Skromnost i samouvjerenost"
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

SAD i Evropa: Optimizam za popravljanje narušenih odnosa starih saveznika

SAD i Evropa: Optimizam za popravljanje narušenih odnosa starih saveznika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:43 0:00

SAD: Demokrate, prvi put poslije 10 godina, imaju kontrolu nad oba doma Kongresa

Senatori Rafael Vornok, Aleks Padilja i i Džon Osof polažu zakletvu pred potpredsjednicom Kamalom Harris 20. januara 2021.

Demokrate su preuzele kontrolu nad Senatom u srijedu kada je troje novih senatora položilo zakletvu pred potpredsjednicom Kamalom Harris. Demokratska partija sada prvi put u 10 godina ima tijesnu većinu u oba doma Kongresa, i predsjednika u Bijeloj kući.  

Demokrate Rafael Vornok i Džon Osof iz Džordžije i Aleks Padilja iz Kalifornije položili su zakletvu u Senatu nekoliko sati nakon što je predsjednik Joe Biden stupio na dužnost.

Vornok i Osof su oboje pobijedili dvoje aktuelnih senatora u drugom krugu izbora u Džordžiji 5. januara, tako da je u Senatu odnos snaga 50:50, ali prema Ustavu potpredsjednica Harris, demokrata, ima odlučujući glas u situacijama kada glasanje u Senatu bude tako podijeljeno.

Padilja, prvi latinoamerički senator iz Kalifornije imenovan je da popuni mjesto Harris, koja je podnijela ostavku u ponedjeljak kako bi stupila na dužnost potpredsjednice SAD.

Trojica demokrata dala su Bidenu tijesnu prednost da bi ostvario političke ciljeve koji uključuju novi paket pomoći žrtvama pandemije koronavirusa u svjetlu dubokih političkih podela.

Demokratski senator Čak Šumer sada je lider većine dok je republikanac Mič Mekonel postao lider manjine.

Šumer i Mekonel razgovaraju o mogućem dogovoru o podjeli vlasti kako bi se obavljali svakodnevni poslovi u Senatu, slično dogovoru koji je postignut prije dvije decenije. Obojica su spremna na takav dogovor ali je Mekonel zatražio da ostane na snazi pravilo kojim se za izglasavanje većine zakona traži da postoji "super-većina" od 60 glasova.

Promjena kontrole u Senatu je iskomplikovala potvrdu Bidenovih kandidata za članove kabineta, koja već kasni. Prvi pretresi o potvrdi tih kandidata održani su tek u utorak, dan prije inauguracije. Senat je, međutim, u srijedu potvrdio Avril Hejns kao direktorku obavještajnih službi.

Novi Senat takođe treba da održi suđenje o opozivu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji je optužen za podsticanje pobune svojih pristalica i prije 7 dana opozovan u Predstavničkom domu. Demokrate imaju i većinu od 221 prema 211 glasova u Predstavničkom domu.

Vornok, 51-godišnji baptistički sveštenik koji nikada ranije nije zauzimao politički položaj, prvi je crnački senator iz Džordžije. Držao je propovjedi u crkvi u Atlanti u kojoj je nekada propovjednik bio Martin Luter King, borac za građanska prava.

33-godišnji Osof je najmlađa osoba izabrana u Senat poslije Joe Bidena, koji je postao senator 1973. kada je imao 30 godina.

Prvi jevrejski senator iz Džordžije, Osof je zakletvu položio na hebrejskoj Bibliji koja je pripadala rabinu iz Atlante Jakobu Rotišildu, bliskom saradniku Martina Lutera Kinga.

"Jedva čekam da krenem na posao i obezbijedim investicije u javno zdravlje, distribuciju vakcina i direktnu ekonomsku pomoć - ono za šta su nas ljudi poslali ovde da se borimo", rekao je Osof reporterima ranije tokom dana u Kapitolu.

47-godišnji Padilja je bio državni sekretar Kalifornije od 2015. Prethodno je služio u državnom Senatu i proveo sedam godina u gradskoj skupštini Los Anđelesa, od kojih je pet bio njen predsjednik.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG