Linkovi

Teme

CNN objavio dokumente koji pokazuju propuste Kine na početku pandemije

People wearing face masks as a preventive measure against the Covid-19 coronavirus walk next to the still-closed Huanan Seafood Wholesale Market in Wuhan, in China’s central Hubei province on September 28, 2020. (Photo by Hector RETAMAL / AFP)

CNN je objavio ekskluzivne dokumente za koje navode kako pokazuju značajne propuste Kine na početku epidemije korona virusa.

Dokumenti koji su procurili iz kineske provincije Hubei pokazuju da je Kina prikazivala manje brojke zaraženih korona virusom, da su joj trebali tjedni da dijagnosticiraju nove slučajeve i da nisu javnost obavijestili o vrhuncu sezone gripe u Hubeiju u prosincu prošle godine, što se poklapa s vremenom za koje se sumnja da su se zapravo u Kini pojavili prvi slučajevi korona virusa, piše CNN.

Svijet je dobio više optimističnih podataka nego stvarnosti

U izvješću s oznakom "interni dokument, povjerljivo", lokalne zdravstvene vlasti u provinciji Hubei, u kojoj je virus prvi put otkriven, navode ukupno 5.918 novootkrivenih slučajeva 10. veljače, više nego dvostruko od službenog javnog broja potvrđenih slučajeva.

Ta veća brojka u to vrijeme nije bila javno objavljena, a čini se da je Kina prikazivala podatke tako da umanji ozbiljnost epidemije.

Ranije nepoznata brojka nalazi se u nizu otkrića sadržanih na 117 stranica procurjelih dokumenata iz provincijskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti Hubei, u čijem je posjedu i čiju je autentičnost provjerio CNN.

Kina je odlučno odbacila optužbe Sjedinjenih Država i drugih zapadnih vlada da je namjerno prikrivala informacije u vezi s virusom, tvrdeći da je bila iskrena prema svijetu od izbijanja epidemije. Međutim, iako dokumenti ne daju dokaze o namjernom pokušaju prikrivanja nalaza, otkrivaju brojne nedosljednosti u onome za što su vlasti imale saznanja i onoga što je otkriveno javnosti.

Na što sve ukazuju dokumenti

Dokumenti, koji obuhvaćaju nepotpuno razdoblje između listopada 2019. i travnja ove godine, ukazuju na nefleksibilan zdravstveni sustav ograničen birokracijom odozgo prema dolje i postupcima koji nisu bili pripremljeni za rješavanje krize koja je izbila. U nekoliko kritičnih trenutaka u ranoj fazi pandemije, dokumenti daju jasne dokaze o i ukazuju na obrazac institucionalnih propusta, piše CNN.

Jedna od najupečatljivijih točaka podataka odnosi se na sporost s kojom su dijagnosticirani lokalni pacijenti s COVIDom-19. Iako su vlasti u Hubeiju javnosti predstavile svoje postupanje s početnim izbijanjem bolesti kao učinkovito i transparentno, dokumenti pokazuju da su se lokalni zdravstveni službenici oslanjali na neispravne mehanizme testiranja i izvještavanja o novim slučajevima.

Izvještaj u dokumentima s početka ožujka pokazuje da je prosječno vrijeme između pojave simptoma do potvrđene dijagnoze bilo 23,3 dana.

CNN-u su stručnjaci rekli da je to značajno otežalo kako praćenje bolesti, tako i borbu protiv nje.

Kina sada nema komentara

Kina je, pak, odlučno branila svoje postupanje s izbijanjem epidemije. Na konferenciji za novinare 7. lipnja, kinesko državno vijeće objavilo je Bijelu knjigu rekavši da je kineska vlada uvijek objavljivala informacije u vezi s epidemijom na "pravodoban, otvoren i transparentan način".

CNN je kontaktirao kinesko Ministarstvo vanjskih poslova i Nacionalno zdravstveno povjerenstvo, kao i Hubeijevo zdravstveno povjerenstvo, koje nadzire provincijski CDC, radi komentara na otkrića otkrivena u dokumentima, ali nije dobio odgovor.

Stručnjaci: Dokumenti pokazuju što je sve Kina znala

Zdravstveni stručnjaci ustvrdili su da dokumenti jasno pokazuju što je sve Kina znala o epidemiji korona virusa u prvim mjesecima.

"Jasno je da su pogriješili, i ne govorimo samo o pogreškama koje se događaju kada imate posla s novim virusom - već i birokratske i politički motivirane pogreške u načinu na koji su postupali s epidemijom", rekao je Yanzhong Huang, stariji suradnik za globalnu zdravstva pri Vijeću za vanjske odnose, koji je opširno pisao o javnom zdravstvu u Kini.

"To je imalo globalne posljedice", dodao je.

Danas, 1. prosinca, navršava se godinu dana otkako je prvi poznati pacijent pokazao simptome bolesti u glavnom gradu provincije Hubei Wuhanu, prema ključnoj studiji u medicinskom časopisu Lancet.

U isto vrijeme epidemija gripe

U istom vremenu za koje se vjeruje da se tada zapravo pojavio u Kini, dokumenti pokazuju da se odvijala još jedna zdravstvena kriza: Hubei se suočavao sa značajnom epidemijom gripe. To je uzrokovalo porast slučajeva na 20 puta više od razine zabilježene prethodne godine, pokazuju dokumenti. Sve je to stavilo dodatan ogroman pritisak na ionako opterećeni zdravstveni sustav.

"Epidemija gripe, kako su službenici primijetili u dokumentu, nije bila prisutna samo u Wuhanu u prosincu, već je bila najveća u susjednim gradovima Yichangu i Xianningu. Ostaje nejasno kakav je utjecaj ili povezanost izbijanje gripe imalo na izbijanje epidemije korona virusa. I dok u dokumentima nema konkretnih dokaza da su dvije paralelne krize povezane, informacije o tome koliko je zapravo jak bio vrhunac sezone gripe u Hubeiju tek treba biti javno objavljen.

Otkrića koju su procurila u dokumentima koji prikazuju prve podatke o korona virusu u Kini dolaze u vrijeme kada SAD i EU jačaju pritisak na Kinu da potpuno surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u otkrivanju izvora pandemije koja se proširila u svaki kutak svijeta te zarazila više od 60 milijuna ljudi, dok je 1,46 milijuna ljudi umrlo.

Dokumente dao zviždač, provjerena autentičnost

Dokumente je CNN-u dao zviždač koji je zatražio anonimnost. Rekao je da radi u kineskom zdravstvenom sustavu i da je motiviran da razotkrije istinu koja je bila cenzurirana te oda počast kolegama koji su također progovorili.

Dokumente je provjerilo šest neovisnih stručnjaka koji su u ime CNN-a ispitali istinitost njihovog sadržaja. Jedan stručnjak s bliskim vezama s Kinom izvijestio je da je vidio neke od izvještaja tijekom povjerljivog istraživanja početkom ove godine. Europski sigurnosni dužnosnik sa znanjem kineskih internih dokumenata i postupaka također je CNN-u potvrdio da su dosjei izvorni.

Metapodaci iz datoteka koje je CNN vidio sadrže imena službenika CDC-a kao modifikatora i autora. Datumi izrade metapodataka usklađeni su sa sadržajem dokumenata. Provedena je i digitalna forenzička analiza kako bi se testirao njihov računalni kod prema navodnom podrijetlu.

Sarah Morris, iz Odjela za digitalnu forenziku na britanskom sveučilištu Cranfield, rekla je da nema dokaza da je podacima manipulirano.

Dokumenti pokazuju širok raspon podataka o dva određena dana, 10. veljače i 7. ožujka, koji su u značajnoj mjeri u suprotnosti s onim što je Kina tada govorila javno.

10. veljače, kada je Kina izvijestila o 2.478 novih potvrđenih slučajeva širom zemlje, dokumenti pokazuju kako je Hubei zapravo cirkulirao ukupno 5.918 novo prijavljenih slučajeva. Interni broj podijeljen je u potkategorije i pruža uvid u puni opseg Hubeijeve metodologije dijagnoze u to vrijeme.

"Potvrđenih slučajeva" prema tom izvještaju ima 2.345, "klinički dijagnosticirani slučajeva" 1.772 i "sumnjivih slučajeva" 1.796.

See all News Updates of the Day

Predsjednik Ukrajine: Povlačenje ruskih trupa smanjuje tenzije

Arhiv - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski

Ukrajinski predsjednik rekao je u četvrtak da smanjenje ruskih snaga u blizini ukrajinske granice ublažava tenzije između zemalja, ali upozorio je da njegova zemlja mora biti na oprezu.

Rusija je prethodno naredila desetinama hiljada vojnika da se vrate u svoje matične baze nakon velikih vježbi.

"Smanjenje trupa na našoj granici proporcionalno smanjuje napetost", objavio je na Twitteru predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. "Ukrajina je uvijek na oprezu, ali pozdravlja sve korake za smanjenje vojnog prisustva i uklanjanje eskalacije situacije u Donbasu."

Donbas je regija na jugoistoku Ukrajine u kojoj sukob između tih zemalja traje od 2014. godine, kada je Rusija zauzela Krim i počela podržavati separatiste u regiji.

SAD i NATO rekli su da je nedavno gomilanje ruskih trupa bilo najveće od ruske aneksije Krima.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu naredio je smanjenje trupa nakon što je proglasio kraj manevara na Krimu i zapadnoj Rusiji.

"Trupe su pokazale svoju sposobnost da brane zemlju i odlučio sam dovršiti vježbe u južnom i zapadnom vojnom okrugu", rekao je Šojgu.

Iako je Šojgu naredio trupama da se vrate u svoje baze do 1. maja, on je rekao da bi oružje trebalo ostaviti blizu granice na zapadu Rusije za dodatne vježbe kasnije ove godine.

Biden obećava brzi pad upotrebe fosilnih goriva u SAD

Svjetski lideri učestvuju u Klimatskom samitu Bijele kuće preko video linka, 22. aprila 2021.

Uz poruku da svijet "mora da se izbori sa egzistencijalnom krizom našeg doba", američki predsjednik Joe Biden objavio je novi cilj SAD smanjenje otpuštanja štetnih gasova za 50 do 52% do 2030. godine.

Biden je to obećanje iznio na početku virtuelnog globalnog samita o klimatskim promjenama u kome učestvuje nekoliko desetina svjetskih lidera.

"Ovo je decenija u kojoj moramo da donesemo odluke koje će izbjeći najgore posljedice klimatske krize", izjavio je Biden u četvrtak, pozivajući druge zemlje, posebno najveće svjetske ekonomije, da "pojačaju svoje napore."

Britanski premijer Boris Johnson pohvalio je Bidenovo saopštenje i nazvao ga "potpunom prekretnicom", navodeći da će proglašeni cilj "preobraziti globalnu borbu protiv klimatskih promjena".

Britanski premijer Boris Johnson sluša američkog predsjednika Joea Bidena kako govori na globalnom samitu o klimi, iz sobe za brifinge u Downing Street, 22. aprila 2021.
Britanski premijer Boris Johnson sluša američkog predsjednika Joea Bidena kako govori na globalnom samitu o klimi, iz sobe za brifinge u Downing Street, 22. aprila 2021.

Američki cilj je sličan nivoima iz 2005. godine, i Bijela kuća kaže će Amerika pokušati da dođe do tog nivoa tako što će ići u smjeru čistijih izvora energije, raditi na proizvodnji ekonomičnijih automobila i kamiona, podržavati metodu "hvatanja ugljenika" u fabrikama i smanjiti upotrebu metana.

Međutim, na razočarenje organizatora samita i ekologa, dvije najnaseljenije zemlje svijeta, Kina i Indija, u četvrtak nisu iznijele nikakva nova obećanja.

Kineski predsjednik Xi Jinping izjavio je da će njegova zemlja strogo kontrolisati potrošnju uglja u narednih nekoliko godina, i postepeno smanjivati upotrebu fosilnih goriva u periodu između 2026. i 2030. On je takođe ponovio da Kina planira da vrhunac u emisiji ugljenika u atmosferu dostigne prije 2030.

Premijer Indije Narendra Modi objavio je partnerstvo sa Sjedinjenim Državama na ostvarenju ciljeva čiste energije do 2030, kako bi se pomoglo u "mobilisanju investicija, predstavljanju nove tehnologije i omogućavanju projekata saradnje u sferi ekologije".

Generalni sekretar UN Antonio Guterres poručio je na samitu: "Treba nam zelena planeta - ali u svijetu se upalila crvena lampica. Na ivici smo provalije, moramo da budemo sigurni da ćemo sljedeći korak načiniti u pravom smjeru. Lideri u svim dijelovima svijeta moraju da preduzmu akciju."

Dvodnevni samit je dio Bidenovih napora da obnovi status Amerike kao lidera u borbi protiv klimatskih promjena, nakon što je njegov prethodnik Donald Trump povukao SAD iz pravno obavezujućeg Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama 2017. Biden je Trumpovu odluku poništio ubrzo po dolasku na položaj.

Kanadski premijer Justin Trudeau takođe je objavio cilj o smanjenju emisije štetnih gasova za 40-45% do 2030 - ispod nivoa iz 2005.

Evropa će primijeniti ograničenja za emisiju štetnih gasova u zgradama i saobraćaju, izjavla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen​, navodeći: "Ugljenik mora da ima svoju cijenu, jer priroda više ne može da plaća cijenu."

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je zadovoljstvo što Sjedinjene Države ponovo sarađuju na politici borbe protiv klimatskih promjena.

"Hvala na ovome i hvala što organizujete samit", rekla je Merkel Bidenu. "To je ogroman posao jer u suštini znači kompletnu transformaciju, kompletnu promjenu načina na koji radimo."

Ruski predsjednik Vladimir Putin za vrijeme online samita svjetskih lidera o klimatskim promjenama, 22. aprila 2021.
Ruski predsjednik Vladimir Putin za vrijeme online samita svjetskih lidera o klimatskim promjenama, 22. aprila 2021.

Online skup, u kome je učestvovalo više od 40 lidera, nije prošao bez tehničkih problema. Učesnicima je smetao eho koji se čuo za vrijeme uvodnog izlaganja potpredsjednice Kamale Harris kao i na početku Bidenovog govora.

Unaprijed snimljeni govor francuskog predshednika Emmanuela Macrona je zaustavljen usred rečenice a državni sekretar Antony Blinken je ponovo predstavio vidljivo nestrpljivog ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je sjedio u tišini skoro dvije minute.

Ruski predsjednik je izjavio da bi njegova zemlja mogla da uvede preferencijalne uslove za strane investicije u projekte čiste energije.

Poslije Putinovog govora, emitovan je ostatak Macronovog obraćanja, u kome je francuski predsjednik pozvao na uvođenje međunarodne regulative, navodeći: "Ako ne postavimo cijenu ugljenika, neće biti vremena za tranziciju.".

Presuda Chauvinu rijedak je slučaj osude policajca zbog radnji na dužnosti

Presuda Chauvinu rijedak je slučaj osude policajca zbog radnji na dužnosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:27 0:00

Srbija dala državljanstvo odbjeglom Mirku Vrućiniću pred izricanje presude za ratne zločine u BiH

Mirko Vrućinić (desno) sa advokatom. (Foto: BIRN BiH)

Srbija je Mirku Vrućiniću dala državljanstvo dva mjeseca prije nego je pobjegao iz Bosne i Hercegovine gdje mu se završavalo petogodišnje suđenje za ratne zločine u Sanskom Mostu, što je prema mišljenju svjedoka iz ovog postupka ponižavajuće za žrtve i ujedno obmana njih i pravosuđa.

Kako je potvrđeno iz Državnog suda za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Vrućinić je u evidenciju državljana Srbije upisan u septembru 2020. na osnovu rješenja Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije iz juna te godine.

Posljednjeg dana mjeseca augusta 2020. Vrućinić se nije pojavio pred Sudom BiH gdje je njegova Odbrana nakon petogodišnjeg postupka trebala iznijeti završne riječi, poručivši po advokatu Branku Gudalu da je otišao u Srbiju zbog nepoštenog suđenja.

Nakon što je Sud obaviješten o njegovom odlasku u Srbiju, utvrđeno je da je 30. augusta u 13:25 sati prešao granični prelaz “Rača”.

Vrućiniću, nekadašnjem načelniku Stanice javne bezbjednosti i članu Kriznog štaba u Sanskom Mostu, sudilo se za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu u sklopu kojeg su vršena ubistva, prisilna preseljenja, protivzakonita zatvaranja i prisilni nestanci. Suđenje mu je počelo 22. aprila 2015. godine.

Tužiteljica Eldina Biuk je na ročištu 31. augusta prošle godine navela da je Tužilaštvo BiH više puta od Srbije i putem Interpola tražilo informaciju o dvojnom državljanstvu i da li je Vrućinić podnio zahtjev za srbijansko državljanstvo, ali da iz te države nisu htjeli odgovoriti.

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, kaže da je ova institucija u više navrata, u skladu sa Memorandumom o saradnji, slala upit Tužilaštvu za ratne zločine Srbije o državljanstvu i prebivalištu optuženog na području ove države.

"Pomoć smo tražili i putem Interpola. Pomoć i koordinaciju u novembru 2020. godine pružio je Ured tužitelja u Den Haagu, te smo od Tužilaštva za ratne zločine Srbije dobili odgovor da ima državljanstvo Srbije i prijavljeno prebivalište na području te države", naveo je Grubešić u pisanom odgovoru.

Sud BiH je 4. aprila 2021. dobio odgovor od Ministarstva pravde Srbije po zamolnici poslanoj gotovo pet mjeseci ranije u kojoj je pitano da li Vrućinić ima državljanstvo te države.

BIRN je podatke o državljanstvu Vrućinića pokušao da dobije u dva navrata tokom nekoliko mjeseci od MUP-a, ali su zahtjevi odbijeni.

"Budući da postupak u BiH nije okončan, a pošto se ne vodi u Srbiji, ne možemo znati da li su sva njegova prava poštovana, a naročito pravo na fer i pošteno suđenje, imajući u vidu sve objektivne okolnosti procesuiranja pripadnika srpskog naroda za krivična dela počinjena za vreme rata u BiH, a koje su vršile institucije BiH i međunarodni sudovi", navedeno je u odgovoru MUP-a Srbije.

Iz MUP-a nisu odgovorili na dodatni zahtjev za komentar o davanju državljanstva optuženom za ratne zločine na samom kraju suđenja.

Nemogućnost suđenja u odsustvu

Interpolova potjernica za Mirkom Vrućinićem
Interpolova potjernica za Mirkom Vrućinićem

Iz Suda su ranije potvrdili da je 1. septembra 2020. doneseno rješenje o određivanju pritvora i naredba o raspisivanju potjernice za Vrućinićem, te da je odbijen zahtjev Tužilaštva BiH da se suđenje okonča i izrekne presuda bez prisustva optuženog za kojim je Interpol raspisao potjernicu.

"Rješenje je postalo pravosnažno 2. decembra 2020. godine nakon što je Apelaciono odjeljenje odbilo žalbu Tužilaštva kao neosnovanu", odgovoreno je iz Državnog suda, uz objašnjenje da se Vrućiniću, prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, ne može suditi u odsustvu.

Sudija Faris Vehabović govori da je Evropski sud za ljudska prava u više predmeta zauzeo stav da onaj kome se sudilo u odsustvu nije imao jednakost oružja, te su zbog toga mnoge zemlje napustile tu mogućnost.

Vehabović ističe da čak tamo gdje se može suditi u odsustvu, obaveza je ponovno suđenje ukoliko osoba postane dostupna organima te države.

Esad Fejzagić, advokat i bivši sudija Suda BiH, smatra da su materijalni zakoni u BiH manjkavi i da se radi o kompleksnom problemu koji se ne može nikako samo adresirati na sudije i tužioce.

"Ranije je to postojalo s tim što je postojala mogućnost čim bude dostupan taj optuženi organima pravosuđa u toj zemlji, taj postupak se stavlja van snage i počinje suđenje iznova", kaže Fejzagić.

Vehabović navodi da sudovi mogu da koriste mjere pritvora i drugih zabrana koje osiguravaju prisustvo optuženog na suđenju, dok Fejzagić smatra da su uprkos njima "granice šuplje".

"Oduzmu se svi putni dokumenti, naredi im se javljanje u policijsku upravu. Međutim, naše granice su šuplje kao švajcarski sir i može svako živ proći u svaka doba", kaže Fejzagić, dodajući da u Zakonu o krivičnom postupku postoje ograničenja o trajanju pritvora.

Obmana pravosuđa i žrtava

Adil Draganović, advokat koji bio svjedok Tužilaštva u postupku protiv Vrućinića, smatra da je njegov bijeg ponižavajući za žrtve.

"Bio je svjestan da će biti osuđen. Obmanuo je naše pravosuđe, branio se sa slobode. Ni Tužilaštvo ni Sud sigurno nisu imali informacije da bi mogao pobjeći iz BiH u Srbiju i pozivati se na državljanstvo", kaže Draganović.

Kako navode u Državnom sudu, ugovorom između BiH i Srbije o izručenju od 5. septembra 2013. godine propisano je da se odredbe o izručenju sopstvenih državljana ne primjenjuju na krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, zbog čega optuženi sa dvojnim državljanstvom Srbije napuštaju BiH.

"Vrućinić je odlaskom u Srbiju, čiji je državljanin, postao nedostupan organima gonjenja BiH, s obzirom da ni BiH ni Srbija ne izručuju vlastite državljane u predmetima genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina", navedeno je iz Suda.

Iz Suda dodaju da veliki broj optuženih koji se trenutno procesuiraju pred Sudom BiH zbog ratnih zločina posjeduju dvojno državljanstvo BiH i Srbije ili Hrvatske.

"Oni koji ne posjeduju dvojno državljanstvo prije početka glavnog pretresa isto ostvare tokom trajanja glavnog pretresa", kažu u Sudu.

Sudija Evropskog suda za ljudska prava Vehabović ističe da ukoliko saradnja nije moguća, onda postoje sredstva u zakonu koja se mogu iskoristiti da bi se osiguralo nečije prisustvo.

"To prije svega treba rješavati na bilateralnom nivou između dvije države da se naprave odgovarajući ugovori koji bi osigurali da se priznaju presude ili da se može suditi uz punu saradnju one druge države", smatra Vehabović.

Angela Stent: Kako probiti led između SAD i Rusije

Angela Stent, direktorica Centra za Evroaziju, Rusiju i Istočnu Evropu na Univerzitetu Georgetown i visoka saradnica Instituta Brookings u Washingtonu.

Pojedini analitičari smatraju eskalaciju tenzija između Rusije i Ukrajine, pokušajem Moskve da testira koliko je daleko predsjednik Joe Biden spreman da ide u odbrani američkog saveznika i suprotstavi se Rusiji, koja gomila vojsku i oružje na istočnoj granici Ukrajine. 

U međuvremenu, Biden je izazvao buru negodovanja u Kremlju pošto se nedavno složio sa opisom Putina kao "ubice" (u razgovoru sa Georgeom Stephanopoulosom, voditeljem TV političkog programa "This Week", prim. nov).

Ubrzo poslije toga američka strana zavela je nove sankcije Moskvi, da bi Biden kasnije istog dana rekao da je poželjan razgovor za istim stolom sa Putinom.

Angela Stent, jedna od vodećih američkih eksperata za Rusiju, ukazuje na uočljivu kontradiktornost Bidenovih izjava:

"Neposredno pred izbijanja nasilja u istočnoj Ukrajini i prije početka gomilanja ruske vojske i oružja na granici prema Ukrajini, Putin i Biden su u zajedničkom telefonskom razgovoru razmatrali mogućnost zakazivanja američko-ruskog samita. Međutim, agresivan stav prema Ukrajini koji je uslijedio sa ruske stane, naveo je američku administraciju da zavede dodatne sankcije protiv Moskve, takođe propraćene prilično oštrom izjavom predsjednika Bidena. Kasnije tog istog dana Biden se još jednom oglasio, ali ovog puta pomirljivo, rekavši 'želimo predvidljiv odnos sa Rusijom - bez obzira na sankcije moramo da razgovaramo'".

Odgovor Kremlja za sada je slično neprecizan, smatra Stent:

"Naša strana je prva najavila protjerivanje oko deset članova ruskog diplomatskog osoblja. Oni su potom najavili protjerivanje deset američkih diplomatskih službenika. Rekli su da će dodatno zatvoriti neke nevladine organizacije, podržane od strane SAD. Što je još zanimljivije, saopštili su američkom ambasadoru u Moskvi Johnu Sullivanu da treba da se vrati na konsultacije u Sjedinjene Države. Poslije izjave predsjednika Bidena o 'ubici', ruski ambasador Anatolij Antonov pozvan je u Moskvu na konsultacije i još je tamo. Većina ljudi nikada nije čula da jedna država stranom ambasadoru kaže da treba da se vrati kući. Izgleda kao da su ga izbacili, iako to nije zvanično rečeno''.

Američke sankcije mogle su da budu i teže i permanentnije, nastavlja naša sagovornica.

"Američke sankcije samo na prvi pogled izgledaju oštro, u stvari su prilično blage. Američkim bankama, na primjer, više nije dozvoljeno da se bave ruskim državnim obveznicama iskazanim u ruskim rubljama ili na neki drugi način. Ali veliku većinu ruskog državnog duga drže ruske ili evropske banke. Takođe, Rusi pod najnovijim sankcijama su iste osobe, koje su ionako pod američkim sankcijama".

Stent, međutim, ne isključuje zavođenje trajnijih kazni ruskoj strani u slučaju novih ruskih vojnih akcija protiv Ukrajine:

"Neke od mojih kolega koje se bave pitanjem ruskih oružanih snaga navode da se nastavlja pomjeranje dodatnih ruskih trupa i opreme u tom području. Rusi izgleda namjeravaju da presjeku Kerč, odnosno moreuz između Azovskog i Crnog mora, kako bi prekinuli komunikaciju Ukrajine sa svojim susjedima. Mislim da situacija nije stabilna. Mislim da ne znamo šta su tačno ruske namjere. Vjerujem da ruska strana to namjerno zamagljuje. Možda će po završetku manevara vojska otići ili je ovo tek uvod u nešto drugo".

Upitana šta je pravi povod ruskih neprijateljskih poteza prema Ukrajini, Stent odgovara:

"Vjerujem da su pojedini uticajni Rusi nezadovoljni što je predsjednik (Volodimir) Zelenski preduzeo akciju protiv proruskih oligarha i proruskih medija u Ukrajini. Mislim da je u pitanju i kažnjavanje same Ukrajine i vjerujem da takođe stavljaju na probu administraciju predsjednika Bidena, ali možda postoje i drugi ciljevi uključujući, ako ne pravu invaziju na Ukrajinu, nekakav potez koji bi mogao da promijeni situaciju na terenu, u Donbasu".

Na pitanje zbog čega se na spisku američkih sankcija ne nalazi i gasovod Sjeverni tok 2, koji uveliko doprinosi poslovanju Rusije - Stent podsjeća:

"Već smo uveli niz sankcija zbog tog gasovoda. Pitanje je da li preostaje ijedna stopa više za izgradnju. Takođe treba imati u vidu da bi i dodatne sankcije gotovo isključivo pogodile evropske kompanije koje ga grade".

Sporni gasovod finansiraju vodeće energetske kompanije Francuske, Njemačke, Holandije, Velike Britanije i Austrije. Riječ je o investicijama od više milijardi eura, koje uključuju više od 200 kompanija iz 17 zemalja u svijetu.

Ključno pitanje za Ukrajinu je ne samo da li će i dalje uživati solidarnost SAD već i ispunjavanje mirovnog sporazuma Minsk 2 iz 2015, postignutog poslije propalog prethodnog sporazuma iz Minska iz 2014. Rusija je te iste godine napala svog susjeda da bi zaustavila ukrajinsko zapadno prestrojavanje i konsolidaciju unutrašnjeg pokreta za oslobađanje od proruskih političkih snaga.

Prema riječima naše sagovornice:

"Sporazum iz Minska se ne pomjera s tačke. Trenutno vlada opšta nesloga o redoslijedu poteza - zato sve stoji u mjestu. Neki smatraju da sporazum treba odbaciti i zamijeniti ga nečim drugim. Sankcije protiv Rusije uvedene još 2014. godine, mnoge evropske države sada žele da ukinu, uključujći Italiju i Mađarsku. EU nije u mogućnosti da zavede dodatne sankcije Rusiji, zbog brojnih unutrašnjih podjela. Jedino što preostaje i što mogu da pokušaju jeste da primoraju strane da primjene sporazum Minsk 2, što je veoma teško postići u odsustvu dovoljnog uticaja na Rusiju".

Kratkoročno gledano, Stent predviđa nastavak američko-ruskih tenzija. Što duže budu trajale, kaže ona, Kremlj će sve više jačati savezništvo sa Kinom.

Dvije posljednje američke administracije proglasile su Rusiju, poslije Kine, glavnim suparnikom SAD.

"Mislim da bi bilo pametnije preispitati takav stav. To se vrlo teško može postići ukoliko se Rusiji nametne još više sankcija", zaključuje Stent.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG