Linkovi

Aktuelno

CIN: Tijesna koža BH Telecoma

Četiri godine nakon useljenja u novo sjedište "BH Telecom" pokušava na sudu dokazati da je dobio manju zgradu od ugovorene 

Sarajevski „BH Telecom“ je uložio najmanje 35,8 miliona maraka u poslovnu zgradu u centru grada, ali u nju nije uspio smjestiti sve radnike administracije, kako je bilo planirano. Mnogi su nastavili raditi u drugim zgradama, a za neke je ovo javno preduzeće plaćalo najam.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Najveća telekomunikacijska kompanija u Bosni i Hercegovini (BiH) je prije četiri godine preselila Generalnu direkciju u novu zgradu u centru Sarajeva. Iako je kupljena da bi svi zaposlenici radili na istom mjestu, ispostavilo se da u njoj nema dovoljno mjesta.

„BH Telecom“ je nakon useljenja u nedostatku prostora morao plaćati najam u tuđim objektima ili koristiti druge vlastite objekte u gradu kako bi smjestio stotinu službenika koji nisu stali u novu zgradu, pokazuje istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Kompanija je do sada u zgradu uložila najmanje 35,8 miliona maraka, a uz to je prodavac tuži zbog duga od 4,96 miliona KM.

Iako su dvije nezavisne revizije uočile nepravilnosti u vezi sa ovom kupovinom, sumnjajući da je prodavac zgrade - sarajevska građevinska firma OKI - favorizovan, Tužilaštvo BiH nije moglo pronaći dokaze za podizanje optužnice pa je obustavilo istragu protiv pet direktora „BH Telecoma“.

Sto radnika čeka stolicu u novoj zgradi

Istražujući ovaj slučaj, Tužilaštvo je utvrdilo da „BH Telecom“, baš kao i drugi

Mirsad Zaimović, generalni direktor "BH Telecoma" kaže da zgrada nema kapacitet za smještaj svih radnika
Mirsad Zaimović, generalni direktor "BH Telecoma" kaže da zgrada nema kapacitet za smještaj svih radnika

javni organi, pri kupovini nekretnina nije morao voditi računa o konkurenciji niti poštovati procedure Zakona o javnim nabavkama u BiH.

Iako je utvrdilo da bi ova kompanija zbog kupovine nedovoljno velike zgrade mogla snositi dugoročne posljedice, Državno tužilaštvo nije pronašlo štetu.

Bivši generalni direktor „BH Telecoma“ Nedžad Rešidbegović je 2010. godine u obrazloženju Odluke o kupovini zgrade naveo da će se ovim ostvariti dugogodišnji cilj da svi dijelovi Generalne direkcije budu na jednom mjestu. Trebalo je smjestiti 550 zaposlenika, ali, prema ocjeni aktuelnog generalnog direktora Mirsada Zaimovića, nova zgrada ima gotovo duplo manji kapacitet. Prema njegovim riječima, ova zgrada je dovoljna za nešto više od 300 zaposlenika. „Mi smo nastojali da što više zaposlenika smjestimo i trenutno je njih 470. Ostatak je smješten u još šest objekata u Sarajevu“, kaže Zaimović.

Priznaje da im je tijesno u novoj kući.

Zaimović opisuje da u kancelariji koja je predviđena za četiri službenika, radi njih šest. Prema njegovim riječima, potreba je da u Generalnoj direkciji bude smješteno još stotinjak uposlenika koji danas rade u drugim zgradama.

Primjedbe na neadekvatan novi prostor je imao „veliki broj zaposlenih“ već nakon useljenja pa su se požalili tadašnjem federalnom ministru prometa i komunikacija Enveru Bijediću. On kaže da je zbog toga naložio Nadzornom odboru „BH Telecoma“ da interna revizija provjeri te žalbe. Nalazi su pokazali da Uprava nije vodila računa o adekvatnom smještaju, nego o tome da zgradu kupi baš od firme OKI.

Ured za reviziju institucija Federacije BiH je zaključio „da je više nego izvjesno da se preseljenjem u novu poslovnu zgradu neće u potpunosti riješiti problem smještaja svih zaposlenika Generalne direkcije, radi čega će se za jednu trećinu i dalje plaćati zakup“.

Uprkos tome, bivši generalni direktor Rešidbegović za CIN tvrdi da zgrada nije mala, već da u njoj ima više prostora nego što kompaniji treba. Da BiH nema standarde potrebnog kancelarijskog prostora po zaposleniku i da arhitekti projektuju prema željama investitora potvrdilo je za CIN više stručnjaka za arhitekturu.

Prema kupoprodajnom ugovoru, „BH Telecom“ je od OKI-ja kupio nešto manje od 13 hiljada kvadrata zgrade, garaže i parkinga za što je dogovorena cijena od 35,5 miliona KM sa PDV-om. Međutim, kasnija mjerenja su pokazala drugačije površine kupljenih nekretnina.

Nalazi Tužilaštva BiH te izvještaji sarajevske Općine Centar i različitih projektantskih firmi i komisija pokazuju da je korisna površina nove zgrade „BH Telecoma“ manja od ugovorene i za 888 m2.

U izvještaju Odbora za reviziju ove kompanije je navedeno da je, prema obračunu „BH Telecoma“, zgrada preplaćena za 2,2 miliona KM, a plaćene su i veće takse za uređenje zemljišta i PDV. Također, kupovina zgrade i dovršetak gradnje kasnili su pet godina tokom kojih je „BH Telecom“ platio 5,4 miliona KM za najam prostorija u kojima je bila smještena Generalna direkcija.

Troškovi zakupa su bili i veći jer revizori nisu uzeli u obzir da su dva mjeseca nakon useljenja unajmljivana i dva sprata u sarajevskom UPI neboderu, dok je renta za prostorije u zgradi „Pošte“ u naselju Dolac Malta plaćana sve do maja prošle godine. Kompanija je nakon preuzimanja zgrade bila u problemima zbog prodiranja vode u podrum, a dodatna kašnjenja su nastala i zbog žalbi na izbor firme koja je dovršila izgradnju zgrade.

Iz „BH Telecoma“ su novinarima CIN-a odbili dati informaciju o ukupnim troškovima rente, tvrdeći da bi tako prekršili klauzule o tajnosti ugovora. Osim toga, „BH Telecom“ ne želi javnosti staviti na uvid ni svoje investicijske programe, elaborate i stenograme sa sjednica Uprave koje su prethodile nabavci zgrade. Pojedini direktori, koji su sudjelovali u nabavci, nisu željeli razgovarati o ovoj temi.

Nabavka po mjeri OKI-ja

Uprava „BH Telecoma“ je u septembru 2005. godine odlučila graditi poslovni centar. Investicijskim programom su planirali kupovinu zemljišta na kojem bi gradili zgradu od 20.000 m2. Procijenili su da će ih sve koštati oko 80 miliona KM i da će biti dovoljno za smještaj 1.000 uposlenika. Iste godine je raspisan oglas za kupovinu zemljišta, ali se to nije desilo jer su ponude bile preskupe.

Bivši generalni direktor "BH Telecoma" Nedžad Rešidbegović kaže da je kompanija mogla birati prodavca zgrade jer je ova kupovina izuzeta od Zakona o javnim nabavkama
Bivši generalni direktor "BH Telecoma" Nedžad Rešidbegović kaže da je kompanija mogla birati prodavca zgrade jer je ova kupovina izuzeta od Zakona o javnim nabavkama

Dvije godine kasnije nova uprava sa Nedžadom Rešidbegovićem na čelu mijenja kurs. Prema nalogu ove uprave direktor Izvršne direkcije za investicije „BH Telecoma“ Jasminko Akšamija bez javnog poziva prikuplja pet ponuda. Četiri su bile za zemljište, a jedna za nedovršenu zgradu preduzeća OKI koja je u vlasništvu Edhema Okerića.

Ubrzo Akšamija predstavlja Upravi OKI-jevu ponudu kao najbolju, objašnjavajući da druge ponude imaju probleme sa urbanističkim planovima i zahtjevima prodavaca za korištenje budućeg objekta.

Tužilaštvo BiH u svom izvještaju tvrdi da je „BH Telecom“ tada definitivno odlučio da, suprotno važećem investicijskom planu, umjesto zemljišta kupi nedovršenu OKI-jevu zgradu.

Pokušavali su utvrditi da li su direktori Rešidbegović i Akšamija radili po političkom diktatu ili zbog lične koristi, ali tu sumnju nisu mogli dokazati.

Naime, baš iste godine kada je postao generalni direktor, Rešidbegović postaje i član vladajuće Stranke demokratske akcije. Tada je potpredsjednik Stranke bio njen današnji lider Bakir Izetbegović, Akšamijin šura. Član ove stranke je i brat vlasnika OKI-ja Ševkija Okerić, blizak prijatelj porodice Izetbegović. Bakir Izetbegović, njegova supruga Sebija i Ševkija Okerić su suvlasnici pet duluma zemlje u prestižnom sarajevskom naselju Poljine.

Nakon odabira OKI-ja kao poželjnog prodavca stvari su se brzo rješavale.

Iako je već sredinom oktobra 2007. godine ušla u pregovore sa OKI-jem, ova kompanija raspisuje novi poziv u kojem opet traži nekretnine, ali ovaj put uz zemljište traži završen ili nezavršen objekat dvostruko manjih dimenzija u odnosu na investicijski plan.

OKI ispunjava ove uslove i komisija „BH Telecoma“ ovu firmu svrstava u uži izbor, zajedno sa ponudama firmi „Teloptic“ i „Interinvest“. Upravi je preporučeno da se opredijeli za jednu od njih i njena odluka je trebala biti spasonosno rješenje za svaku od ovih firmi koje su, poput ostalih, u to vrijeme zbog svjetske ekonomske krize teško prodavale svoje nekretnine.

Nedugo nakon što je raspisao javni poziv za prikupljanje ponuda, „BH Telecom“ je angažovao preduzeće LOK da procijeni vrijednost OKI-jeve zgrade. Za druge dvije ponude to nisu učinili.

„Mi smo samo istraživali“, kaže Rešidbegović, tvrdeći da u to vrijeme nisu znali za druge ponude. Međutim, one nisu ni kasnije procjenjivane.

Čim je procjena stigla, direktor Akšamija je predložio izmjenu Investicijskog programa kojim je planirana kupovina duplo manje zgrade.

Revizori su zato zaključili da je Uprava koristila podatke iz procjene kako bi izmijenila Investicijski program i prilagodila ga OKI-ju. Uz to, Nadzorni odbor „BH Telecoma“ je odobrio 45 miliona KM za kupovinu, što je bilo gotovo identično cijeni OKI-jeve prvobitne ponude.

Revizori su zaključili da sve aktivnosti „BH Telecoma“ u vezi sa budućim sjedištem vođene od kraja 2007. godine ukazuju da je procijenjeni objekat favorizovan.

Nakon izmjene Investicijskog plana Upravni odbor je odbacio prvo ponudu „Interinvesta“ od 77 miliona KM jer je, prema riječima Rešidbegovića, ponuđena zgrada bila prevelika i preskupa. Druga, „Telopticova“ ponuda, je bila dva miliona skuplja od OKI-jeve, ali je Uprava „BH Telecoma“ nije odbacivala ni kada je kompanija počela pregovore o cijeni sa OKI-jem. Umjesto toga, krajem 2009. godine „Teloptic“ sam odustaje, objašnjavajući da je zgradu prodao drugom kupcu.

Skoro godinu dana nakon pregovora „BH Telecom“ je kupio OKI-jevu zgradu.

Kupljeni nepostojeći kvadrati

Prema ugovoru, „BH Telecom“ je za uloženi novac dobio nedovršeni objekat od 8.485 kvadratnih metara, garažu od 2.323 i parking-prostor od 2.003 kvadratna metara. Prije nego je potpisao ugovor, „BH Telecom“ je, prema preporuci vlastite komisije, trebao izmjeriti objekat. Revizori navode da to nije urađeno. Prilikom prijema zgrade „BH Telecom“ je, ipak, potpisao da nema primjedbi na nekretnine i dokumentaciju.

Zbog ovog propusta kompanija se kasnije našla u problemima.

„BH Telecom“ je nakon preuzimanja nezavršene zgrade platio firmi OKI 30,5 miliona KM. Ostatak od ugovorene cijene od 4,96 miliona KM „BH Telecom“ je zadržao jer se dvije firme nisu mogle usaglasiti u vezi sa stepenom izgrađenosti zgrade i troškovima za završetak gradnje, objasnio je Rešidbegović. Prema tom ugovoru, „BH Telecom“ je ovaj novac trebao platiti prodavcu, ukoliko troškovi završetka izgradnje ne pređu 4,96 miliona.

Nastavak gradnje je sredinom 2013. godine povjeren građevinskoj firmi „Unioninvest“ za 5,7 miliona KM, što je bilo više od zadržane sume, a pokazalo se i da je konačna površina zgrade znatno manja od ugovorene.

Godinu dana kasnije dio Generalne direkcije se konačno seli na novu adresu, ali OKI-ju nikada nije isplaćen zadržani dio novca.

Do danas nije jasno koliku zgradu je, zapravo, ovo javno preduzeće kupilo. Tužilaštvo BiH je pronašlo devet različitih nalaza površine zgrade. Jedan od posljednjih, koji je uradila Komisija za tehnički prijem Općine Centar, utvrdio je manjak od 358 kvadratnih metara u odnosu na ugovor. To je nešto manje od ukupne površine svih kancelarija na jednom od spratova zgrade. Iako je Tužilaštvo za isti posao angažovalo vještakinju Vildanu Taso, koja je utvrdila skoro duplo veću razliku – čak 733 kvadrata, ipak su prihvatili općinsku procjenu, navodeći da se radi o zvaničnoj instituciji.

Jedan od devet nalaza napravila je i komisija „BH Telecoma“, utvrdivši manjak od 888 kvadratnih metara. OKI se pobunio, podsjetivši da „BH Telecom“ nije imao zamjerki na površinu prilikom preuzimanja zgrade.

Nakon svega OKI je 2016. godine tužio „BH Telecom“ zbog neisplaćivanja ugovorene sume. Vlasnik Edhem Okerić nije želio o ovom govoriti za CIN. Iako sudski spor još nije završen, bivši generalni direktor „BH Telecoma“ Rešidbegović je objasnio da bi OKI od ovog javnog preduzeća mogao naplatiti do 2,8 miliona KM.

See all News Updates of the Day

Počinju javna saslušanja u slučaju Trumpovog opoziva

Top U.S. diplomat in Ukraine William Taylor, arrives to testify before the House Intelligence Committee on Capitol Hill in Washington, Wednesday, Nov. 13, 2019, during the first public impeachment hearings

Nova faza procesa opoziva američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog razgovora sa ukrajinskim predsjednikom tokom kojeg je Trump tražio da Ukrajina, odnosno predsjednik Volodimir Zelenski, povede istragu o demokratskom predsjedničkom kandidatu Joe Bidenu, počinje danas sa prvim javnim saslušanjima.

Predsjedavajući Odbora za obavještajnu službu, demokrata Adam Schiff predvodi proces saslušanja.

Tokom uvodnih riječi, kongresmen Schiff rekao je kako je ukrajinski predsjednik Zelenski bio "novi u politici kada je izabran na ovu poziciju te da je težio dobrom odnosu sa Sjedinjenim Državama". Schiff je također rekao da je Trump pokušao da "iskoristi ranjivost saveznika u svoju korist".

Prvi svjedok u istrazi američkog Kongresa o tome da li je Trump tražio od lidera strane zemlje da istraži njegovog političkog rivala, bit će diplomata William Taylor koji je istražiteljima Zastupničkog doma američkog Kongresa ranije rekao da je administracija uskratila pomoć Ukrajini zbog političke istrage. Pored Taylota na pred Odborom će se danas pojaviti i zamjenik asistenta američkog državnog sekretara George Kent.

Bivša američka ambasadorica u Ukrajini, Marie Yovanovitch također će svjedočiti ove sedmice.

Oni su već ranije svjedočili pred Komitetom iza zatvorenih vrata, tako da, kako piše BBC, transkripti njihovih svjedočenja već su ranije objavljeni javno.

Ovosedmična saslušanja, tokom kojih će Amerikanci po prvi put imati priliku da čuju svjedočenja ljudi direktno uključenih u događaje koji su potaknuli istragu Kongresa, mogla bi otvoriti put Predstavničkog doma, kojeg kontrolišu demokrate, da odobre nastavak procesa opoziva.

Ovaj potez bi doveo do suđenja u Senatu gdje bi bilo odlučeno da li će Trump biti uklonjen iz predsjedničkog kabineta. Republikanci imaju većinu u Senatu i do sada nisu pokazali mnogo podrške za smjenu Trumpa.

Rpublikanski senator i Trumpov pristalica, Lindsey Graham rekao je za američku Fox News televiziju da neće gledati današnja saslušanja jer su "neamerička".

Trump tvrdi da je transkript poziva između njega i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog bio 'savršen' te odbacuje istragu označivši je kao 'lovom na vještice'.

Pored ova tri svjedoka, još osam osoba svjedočit će javno tokom naredne sedmice. Očekuje se, prenosi AP, da će republikanci tvrditi kako niko od svjedoka ne zna iz prve ruke ništa o postupcima predsjednika.

Zašto je pokrenut ovaj proces?

Put ka opozivu započeo je telefonskim pozivom 25. jula između američkog i ukrajinskog predsjednika.

Razgovor dva lidera desio se nakon što je Trump naredio zamrzavanje gotovo četiri stotine miliona dolara američke pomoći Ukrajini.

Tokom razgovora Trump je vršio pritisak na Zelenskog da pokrene istragu o njegovom političkom rivalu, vodećem demokratskom predsjedničkom kandidatu, Joe Bidenu i njegovom sinu Hunteru koji je služio u upravnom odboru ukrajinske energetske kompanije.

Informacije o telefonskom pozivu postale su javne nakon izvještaja neimenovanog zviždača u kojem se navodi da je predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump iskoristio svoj položaj kako bi zatražio miješanje strane države u predsjedničke izbore 2020. godine.

Demokratski zastupnici Kongresa, piše CNN su također prikupili dokaze koji pokazuju da je Trumpov lični advokat Rudy Giuliani pokušavao da postigne dogovor sa Ukrajinom pri čemu je zaobišao američke diplomate.

Kako funkcioniše opoziv?

Proces sa ispitivanjima svjedoka traje više od mjesec dana, no ovo je prvi put da će svjedočenja biti prikazana javno na televiziji.

Postupak opoziva se odvija u tri faze. U prvoj, jedan od odbora pokreće istragu. Predsjedavajuća zastupničkog doma, Nancy Pelosi je saopštila da će šest odbora istraživati postupke predsjednika Trumpa.

U drugoj, Predstavnički dom, nakon iznošenja dokaza, treba da većinom glasova potvrdi pokretanje opoziva. Na kraju, Senat sudi optuženom.

Demokrate se nadaju da bi veća javna podrška mogla uvjeriti pokolebane republikance da podrže smjenu aktuelnog predsjednika.

"Težina i drama prvih televizijskih saslušanja o predsjedničkom mandatu Donalda Trumpa utisnut će se u historiju i odjeknuti mnogo dalje od Washingtona", piše američki CNN.

U dosadašnjoj američkoj historiji samo su se dva predsjednika suočila sa procesom opoziva: Andrew Johnson 1868. i Bill Clinton 1998. godine. Richard Nixon dao je ostavku 1974. kako bi izbjegao opoziv.

Niti jedan od američkih predsjednika nije bio uklonjen iz kancelarije kao rezultat ovog procesa.

Džindić: Federacija ima nalazišta nafte, Vlada ide u davanje koncesija

Džindić: Federacija ima nalazišta nafte, Vlada ide u davanje koncesija
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:54 0:00

Erdoan u Bijeloj kući – gost kojem se jedino Tramp raduje

Juli 2018.

Predsjednici Turske i SAD-a, Redžep Tajip Erdoan i Donald Tramp, u Bijeloj kući će razmotriti ključna pitanja koja opterećuju odnose dvije zemlje – tursku kupovinu ruskog oružja i ofanzivu na sjeveru Sirije protiv Kurda.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan dolazi u srijedu u SAD da bi popravio odnose dvije zemlje, ali osim predsjednika Donalda Trampa (Trump), u Vašingtonu nema puno razumijevanja za turskog lidera, naročito poslije odluka kao što su kupovina naprednog ruskog oružja ili pokretanje ofanzive na Kurde na sjeveru Sirije, pišu svjetski mediji.

Crveni tepih za Erdogana

Dok američki predsjednik s nestrpljenjem očekuje susret s turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom, u Vašingtonu je teško pronaći nekog drugog ko dijeli taj enutzijazam, ukazuje CNN ističući da će Tramp, u trenutku kad je optužen za zloupotrebu vlastite moći, stajati uz stranog lidera koji je optužen za suzbijanje drugačijih mišljenja i slobode izražavanja.

Turski predsjednik je nepoželjan gost u mnogim dijelovima američke prijestolnice. Posljednji put kada je dolazio, njegov tjelohranitelj uletio je u gužvu s demonstrantima u divljačkom izlivu autoritarizma na ulicama glavnog grada SAD-a. Nadalje, navodi CNN, njegov upad na sjeveroistok Sirije izazvao je gotovo sveopšti gnjev u američkom Kongresu - kao i to što Turska, kao NATO saveznik, kupuje sofisticirano rusko naoružanje i udružuje se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Ipak, Erdogan može očekivati crveni tepih od predsjednika koji se dodvorava stranim moćnicima. Taj nastup samo će pojačati neprijateljstvo zastupnika koji već misle da je Tramp možda bio izmanipulisan kada je dao zeleno svjetlo Erdoganovom maršu na Siriju. "Nemojte biti jak momak. Nemojte biti budala", napisao je prošlog mjeseca u bizarnom pismu Erdoganu, upozoravajući ga da ne ide predaleko s operacijom.

Ali Tramp će se susresti s Erdoganom osmjehujući se jer, kako ističe američka televizija, želi pohvale zbog toga što je američke trupe sklonio od opasnosti.

Također, sastanak s Erdoganom američki predsjednik može posmatrati kao kontraprogram početka javnog saslušanja u postupku opoziva, što može rezulturati uspjehom, napisao je CNN.

Bliskost lidera, animozitet birokratija

Mnoštvo pitanja narušilo je odnose Turske i SAD-a, ali jedini razlog zašto se oni nisu u potpunosti urušili je Trampova višegodišnja naklonost prema Erdoganu, ocjenjuje Rojters (Reuters) ističući da je pak animozitet unutar vladinih agencija obje zemlje sve veći.

Vašington i Ankara su u novoj krizi od prošlog mjeseca nakon što je Erdogan započeo prekograničnu invaziju u Siriji na američke kurdske saveznike i ograničio američko prisustvo u tom dijelu svijeta. Mjesecima ranije, Sjedinjene Države su bile ljute i zbog kupovine ruskih protivraketnih odbrambenih sistema, te je Turskoj zaprijećeno sankcijama. Nakon što je počela prihvatati isporuke S-400, Vašington je uklonio Tursku iz programa borbenih aviona F-35, u kojem je Ankara bila proizvođač i kupac.

Američki Predstavnički dom prošlog je mjeseca usvojio paket sankcija kako bi kaznio Tursku zbog njene operacije u Siriji. Kongres je također izglasao neobavezujuću rezoluciju priznavši genocid na Jermenima, zločin u kojem je prije 100 godina ubijeno 1,5 miliona ljudi – što je razljutilo Ankaru.

Pitanja koja se tiču NATO saveznika protežu se i izvan Sirije i Rusije, ukazuje Rojters. Vašington uglavnom ostaje miran u odnosu na sve autoritarnijim Erdoganom jer želi da Ankara odbaci optužbe protiv američkih konzularnih radnika procesuiranih u Turskoj.

Za Ankaru je sporno pitanje i njen dugogodišnji zahtjev za izručenje Fetulaha Gulena, kojeg optužuje za orkestriranje državnog udara 2016. godine, a koji živi u SAD. Također, ističe Rojters, za regulisanje odnosa dviju država sporne su i američke optužbe za tursku državnu Halkbank zbog ukidanja sankcija Iranu.

Trampova administracija očekuje da će nakon sastanka u srijedu u Bijeloj kući, Erdogan odustati od planova za korištenje ruskog protivraketnog sistema S-400 i da će pristati na trajni prekid vatre u Siriji. Ako se Turska složi, Vašington bi na kraju mogao da dozvoli Ankari povratak u program borbenih aviona F-35 i ponudi joj da potpiše trgovinski sporazum vrijedan 100 milijardi dolara, piše Rojters, ističući da Ankara najprije treba da signalizira preokret.

Nova era o sigurnosti

Turska želi okrenuti novu stranicu u odnosima sa SAD-om dok se Erdogan priprema za razgovore s Trampom o nizu pitanja koja dijele NATO saveznike, posebno kupovini ruskog protivraketnog sistema odbrane S-400, piše Blumberg (Bloomberg).

Uoči polaska za Vašington, Erdogan je rekao da želi "započeti novu eru oko zajedničkih sigurnosnih pitanja" sa SAD-om, te da se dogovarao s Trampom kako razviti veze "uprkos maglovitom periodu odnosa dviju zemalja".

Erdogan smatra da je ovosedmični susret u Bijeloj kući ključan za oblikovanje budućih veza sa SAD-om, izjavio je šef za komunikacije turskog predsjednika, Fahretin Altun, dodajući da će "kritičan" sastanak biti onaj na kojem će se razgovarati o ruskom protivraketnom sistemu.

"Više puta smo izrazili svoje stajalište" o S-400, rekao je Altun, pozivajući se na Erdoganovo stajalište da su ruske rakete apsolutno neophodne za nacionalnu sigurnost Turske.

Pred odlazak u SAD, turski predsjednik nije spominjao spor oko ruskih projektila, ali je rekao da će nakon razgovora s Trampom razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ističe Blumberg. Također, Erdogan je inzistirao na aktiviranju ruskog protivraketnog sistema, prkoseći pozivima Vašingtona da od tog odustane.

Pismo iz Kongresa

Posjeta Erdogana Bijeloj kući dolazi u posebno burnom vremenu u američko-turskim odnosima, istakli su zastupnici Predstavničkog doma SAD-a zatraživši od Trampa da povuče poziv za posjetu turskom predsjedniku, navodi portal Politiko (Politico).

U pismu, kojeg je potpisao predsjedavajući Doma za pitanja vanjskih poslova, Eliot Engel, 15 demokrata i dva republikanca su zatražili opoziv poziva upućenog Erdoganu ističući da je invazija Turske na sjever Sirije prošlog mjeseca "imala katastrofalne posljedice za američku nacionalnu sigurnost, dovela je do dubokih podjela u NATO savezu i izazvala humanitarnu krizu na terenu".

Zastupnici su tursku kupovinu ruskog raketnog sistema S-400 i druge poteze nazvali približavanjem Ankare Moskvi, te kao Erdoganovo podrivanje domaćih demokratskih institucija.

U intervjuu u nedjelju, podsjeća Politiko, savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Robert Obrajen (O'Brien) rekao je da se Tramp planira suočiti s Erdoganom zbog kupovine S-400 upozorivši da će Turska u suprotnom "osjetiti uticaj" sankcija.

Patnje Sirije

Od početka ofanzive turske vojske na sjeveru Sirije, turski predsjednik Erdogan pokušao je odvratiti pažnju od patnji koje je njegova politika izazvala. Uprkos insistiranju turske vlade da je potrebna vojna operacija kako bi se zaustavio terorizam i osigurao mir, ona je nanijela nezamislivu štetu civilima, napisala je Margaret Huang, izvršna direktorica organizacije Amnesti Internešenal Ju-Es-Ej (Amnesty International USA), u komentaru kojeg objavljuje Vašington post (The Washinton Post).

Huang navodi kako je u proljeće ove godine boravila u Kamišliju, gradu na sjeveroistoku Sirije u blizini granice s Turskom. Bilo je to jedno od rijetkih mjesta gdje su se smjestile hiljade muslimana, hrišćana, Jazida, Arapa i Kurda koji su bježali od sirijskih barel-bombi, ruskih ratnih aviona, turske artiljerije i ponora terorističke organizacije 'Islamska država', napisala je.

Ljudi širom sjeverne Sirije imali su vrlo malo, ali su usred ratne neimaštine izgradili određenu mjeru normalnosti i tolerancije. Turska vojna ofanziva je tu normalnost brutalno prekinula - na tom području počinjeni su ratni zločini – novinari, civilni konvoji i djeca bili su među žrtvama neselektivnih napada, ističe direktorica Amnesti Internešenala, u komentaru za Vašington post.

S druge strane, Turska je nesumnjivo velikodušno ugostila 3,6 miliona sirijskih izbjeglica. Amnesti je otkrio da su vjerovatno stotine sirijskih izbjeglica širom Turske pritvorene i prevezene u Siriju između jula i septembra. Deportovanje bilo koga u aktivnu konfliktnu zonu, poput Sirije, ugrožava njihove živote i krši najosnovnije propise međunarodnog prava, podvlači Margaret Huang za Vašington post.

Tekst je u cijelosti prenijet sa sajta Radija Slobodna Evropa.

BiH: Policijska akcija zbog nezakonitog izdavanja diploma

ilustracija

Iz Tužilaštva Unsko-sanskog kantona je saopšteno da je tokom policijske akcije koju je provela Agencija za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, u srijedu prijepodne, bilo obuhvaćeno 58 fizičkih i pravnih osoba, koji se terete da su od 2014. godine do danas na području Federacije BiH, ali i dijela Republike Srpske, pronalazili osobe i nezakonito im pribavljali različite certifikate i diplome od osnovne škole do visokoškolskih ustanova.

Navodi se da su osumnjičeni stekli višemilionsku korist, a pribavili su više hiljada nezakonitih diploma.

Tim je, kako se ističe, budžet Federacije BiH oštećen za blizu 100 hiljada eura neplaćenog poreza.

Prethodno je Luka Miladinović, portparol Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) potvrdio za Radio Slobodna Evropa da pripadnici te agencije provode policijsku akciju na području nekoliko gradova u Bosni I Hercegovini, te da se aktivnosti provode po naredbama Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona i Kantonalnog suda Bihać.

“U toku su pretresi stambenih i poslovnih objekata, ostalih prostorija i pokretnih stvari na ukupno 12 lokacija na području Bihaća, Cazina, Sarajeva, Zenice, Visokog, Tuzle i Istočnog Sarajeva zbog postojanja osnova sumnje da su osobe osumnjičene u ovom predmetu počinile krivična djela organizovani kriminal, zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja, primanje dara i drugih oblika koristi i pranje novca”, izjavio je Miladinović.

Aktivnosti se provode po naredbama Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona i Kantonalnog suda Bihać.

U Tužilaštvu USK kažu da su zadnjih mjeseci dokumentovali više od 300 lažnih diploma.

Web site centra koji je meta istrage ima brojne greške, ali pruža uvid u desetine vještina i obrazovanja koje centar nudi.

Centar je registrovan odlukom kantonalnog ministarstva za obrazovanje.

Mediji su objavili da je vlasnik centra političar, bivši predsjednik kantonalne (USK) skupštine i delegat u entitetskom parlamentu (FBIH) Admir Hadžipašić (A-SDA).

Hadžipašić je i jedan od aktera ranije afere koju su otkrili novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Novinari su tada otkrili da delegati, među njima i Hadžipašić, zloupotrebljavaju javni novac za smještaj.

Vijeće za implementaciju mira u BiH odbacilo zaključke NSRS. Rusija se ne slaže sa izjavom

Fotografija sa sastanka Vijeća iz 2017.

Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira odbacuju usvajanje Zaključaka od 11. novembra 2019. od strane vladajuće koalicije u Narodnoj skupštini RS, s obzirom da se oni zasnivaju na pogrešnom tumačenju Daytonskog mirovnog sporazuma, prva je rečenica izjave ambasadora u Vijeću za implementaciju mira u BiH.

Interesima Republike Srpske se služi ne putem poništavanja suštinskih reformi, nego putem provođenja reformi okrenutih ka budućnosti kojima se podržava i jača sigurnost, stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine i smanjuje njeno oslanjanje na međunarodnu superviziju, navedeno je u izjavi.

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u izjavi je podsjetio na nekoliko činjenica:

  1. BiH je priznata kao suverena država 1992. godine, te je potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma transformirana u državu koja se sastoji od dva entiteta. Zaključci Narodne skupštine Republike Srpske su u suprotnosti sa ovim činjenicama.
  2. BiH uživa suverenitet, a Ustav BiH ne ostavlja prostor za „suverenitet“ entiteta, koji pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH. To je u više navrata potvrdio Ustavni sud BiH.
  3. Republika Srpska nema pravo na otcjepljenje; djeluje u skladu sa Daytonskim mirovnim sporazumom, koji priznaje teritorijalni integritet, političku nezavisnost i suverenitet BiH;
  4. Ustavni sud BiH je svojim odlukama uspostavio sveobuhvatnu sudsku praksu o BiH, njenim nadležnostima i statusu konstitutivnih naroda. Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće i Narodna skupština Republike Srpske nije u poziciji da bira koje odluke će provoditi, a koje neće. Prisustvo stranih sudaca u Ustavnom sudu je utvrđeno Ustavom BiH i nadležnost za odlučivanje o njihovom prisustvu pripada Parlamentarnoj skupštini BiH.
  5. Republika Srpska na osnovu Daytonskog mirovnog sporazuma ima obavezu da djeluje u skladu s odlukama institucija BiH i da „pruža svu neophodnu pomoć vlastima BiH kako bi im se omogućilo da poštuju međunarodne obaveze BiH“.

Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u potpunosti podržavaju institucije na državnom nivou koje su potrebne za uspješno funkcioniranje oba entiteta i pozivaju organe Republike Srpske da se suzdrže od podrivanja tih institucija stoji u izjavi.

Navedeno je i da "ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u potpunosti podržavaju visokog predstavnika i njegov mandat te izražavaju pohvale za napore visokog predstavnika u implementaciji Daytonskog mirovnog sporazuma. Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira također pružaju podršku svim agencijama koje su uključene u implementaciju mirovnog sporazuma. Međunarodna zajednica zadržava neophodne instrumente u svrhu očuvanja provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma."

"Ruska Federacija se ne slaže sa ovom izjavom" stoji u fusnoti medijima poslate izjave.

Vijeće za implementaciju mira je međunarodno tijelo zaduženo za provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH. Osnovano je u decembru 1995. godine na sastanku u Londonu.

Članice upravnog odbora Vijeća su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Rusija, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Predsjedništvo EU i EK i Organizacija islamske konferencije koju predstavlja Turska.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG