Linkovi

Aktuelno

Zloupotreba javnog novca za boračke populacije: Keš predsjedniku udruženja, borcima mrvice

U Savezu demobilisanih boraca Tuzlanskog kantona zloupotrebljavan je budžetski novac skoro cijelu deceniju. Znali su to u resornom ministarstvu, ali Savezu nisu obustavili finansiranje.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Za bivšim predsjednikom Saveza demobilisanih boraca Tuzlanskog kantona (TK) Niazom Hodžićem u aprilu 2018. godine raspisana je potjernica. On je u bijegu, a optužen je za pronevjeru 136.200 KM namijenjenih Savezu.

Iako je Hodžić već jednom osuđen za zloupotrebu položaja, Skupština Saveza nikada nije donijela odluku o njegovoj smjeni niti je nadležno ministarstvo uskratilo finansiranje ovoj organizaciji.

Savez se preko općinskih organizacija brine o statusu oko 20.000 bivših boraca. Za svoj rad je za šest godina dobio oko milion maraka iz kantonalnog budžeta.

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuje da je najveći dio novca potrošen na plate, doprinose, dnevnice i reprezentaciju rukovodstva Saveza, dok su borcima ostajale mrvice.

“Nisu naši borci kao članovi opštinskih organizacija dobili ništa učlanjenjem u Savez demobilisanih boraca. Apsolutno ništa”, kaže Mirza Ahmić koji je istupio iz Saveza.

U Bosni i Hercegovini (BiH) je registrovano skoro 1.600 udruženja proisteklih iz zadnjeg rata. Prema informacijama koje je prikupio CIN, nadležne institucije su za šest godina dale boračkim organizacijama 83,2 miliona maraka.

“Običan borac od tih udruženja nema ništa”, kaže veteran Amel Pervan.

Bivši borci Armije BiH i HVO-a mjesecima traže od vlasti ispunjenje tri zahtjeva. (Foto: CIN)
Bivši borci Armije BiH i HVO-a mjesecima traže od vlasti ispunjenje tri zahtjeva. (Foto: CIN)

Pare na papiru

Savez čine organizacije demobilisanih boraca 13 općina Tuzlanskog kantona i 4 općine s područja Podrinja. Finansira ga Vlada TK-a koja mu godišnje daje oko 170.000 KM. U Kantonalnom ministarstvu za boračka pitanja kažu da je to davno naslijeđena praksa koja nije mijenjana najmanje deceniju.

Predsjednici općinskih organizacija ujedno su i članovi Predsjedništva Saveza i delegati u njegovoj Skupštini, zajedno sa još nekoliko predstavnika svake općinske organizacije. Skupština bira predsjednika Saveza, a od 2001. godine to je bio Niaz Hodžić iz Kladnja.

Hodžić je imao slobodu da samostalno odlučuje o trošenju novca. Tu slobodu je nekoliko puta zloupotrijebio.

Prema presudi Općinskog suda u Tuzli iz 2015. godine, Hodžić je od početka 2009. do kraja 2011. uzeo sa računa Saveza ukupno 92.390 KM u gotovini na ime akontacija koje nije u potpunosti pravdao. Nešto više od polovine tog novca je vratio, ostalo je zadržao.

U presudi je navedeno i da je Hodžić 2010. godine sa Izetom Đulićem, članom Predsjedništva Saveza i predsjednikom Organizacije demobilisanih boraca „Lukavac“, potpisao ugovor o pozajmici 2.500 KM ovoj organizaciji iako to nije bilo regulisano pravilnicima. Đulić je novac zadržao za sebe.

Kantonalno tužilaštvo ih je optužilo za zloupotrebu položaja. Obojica su priznala i dobila uslovne kazne. Đulić je dobio šest mjeseci zatvora uz uslov da kazna neće biti izvršena ako u toku godine ne počini novo krivično djelo. Uz to, Tužilaštvu je donio potvrdu da je vratio Savezu novac koji je uzeo.

Hodžić je dobio godinu dana zatvora uz uslov da će kazna biti izvršena samo ako u periodu od dvije godine počini novo krivično djelo. Također, morao je vratiti Savezu 34.545 KM jer je Tužilaštvo utvrdilo da je toliko zadržao od gotovine koju je uzeo sa računa.

Hodžić je donio Tužilaštvu dokaze o uplati novca Savezu, ali je nova istraga dvije godine kasnije utvrdila da su dokazi lažni.

Niaz Hodžić je optužen za zloupotrebu položaja predsjednika Saveza demobilisanih boraca Tuzlanskog kantona i pronevjeru 132.600 KM. Sada je u bijegu, a porodica tvrdi da je otišao na liječenje. (Foto: Facebook)
Niaz Hodžić je optužen za zloupotrebu položaja predsjednika Saveza demobilisanih boraca Tuzlanskog kantona i pronevjeru 132.600 KM. Sada je u bijegu, a porodica tvrdi da je otišao na liječenje. (Foto: Facebook)

Izvještaji Komisije Kantonalnog ministarstva za boračka pitanja pokazuju da prikazivanje lažnih podataka za Hodžića nije neuobičajena praksa. Komisija je 2015. godine uočila da je kroz dokumente prikazano da u blagajni Saveza ima 94.617 KM u gotovini, a uprkos tome za nove troškove podizana je dodatna gotovina sa računa. Komisija je istu situaciju uočavala i prethodnih godina kada im je jedne prilike Hodžić objasnio da su u pitanju fiktivni podaci i da novca u blagajni nema.

Također, Komisija je tokom kontrole evidentirala i da je Savez platio skoro 6.000 KM advokatu Faruku Balijagiću, ali nije mogla utvrditi za koje usluge. Mirza Ahmić, koji je u to vrijeme bio potpredsjednik Saveza, sumnja da je Savez platio Hodžićevu i Đulićevu odbranu na sudu jer je Balijagić bio njihov zastupnik.

„Mi nismo imali spor, Savez nije imao nijedan spor. Koje troškove advokatske?“, pita se Ahmić.

Komisija je uočila i nelogičnosti kod računa za gorivo. Računi često nisu pravdani putnim nalozima niti je postojala evidencija o pređenim kilometrima službenog auta. Bilo je i računa sa „Nestro Petrola“, sa kojim je Savez imao ugovoreno snabdijevanje, na kojima je prikazivana nekoliko puta veća količina goriva nego što može stati u rezervoar od 55 litara službenog vozila Škoda Octavia. Tako je, naprimjer, Hodžić priložio račune prema kojim je 13. aprila 2015. godine u tri navrata sipao gorivo – ukupno 248 litara – i to platio 500 KM.

Komisiji je objasnio da gorivo nije točio u rezervoar, već u kanistre iz kojih je presipao u rezervoar. Rekao je da se tako radilo zbog nerazvijene mreže pumpnih stanica njihovog dobavljača.

Komisija je svoje izvještaje predavala kantonalnim ministrima za boračka pitanja. Jedan od njih je bio i Zudin Mahmutović koji je istovremeno bio ministar i član Predsjedništva Saveza. Mahmutović nije učinio ništa da bi zaštito budžetski novac.

„To su ljudi koji su meni bili prijatelji“, rekao je i razgovor završio spuštanjem slušalice. Mahmutović je za ministra postavljen u martu 2014. godine kao član Stranke demokratske akcije. On je danas načelnik Sapne i ne želi razgovarati o ovoj temi.

Nakon njega za ministra je imenovan Fahrudin Skopljak iz iste stranke. Uz izvještaje koje je dobio od Komisije on je zatražio i inspekcijski nadzor Kantonalnog ministarstva finansija koji je potvrdio nalaz Komisije. Sve je to prošle godine proslijeđeno Tužilaštvu Tuzlanskog kantona.

Na temelju tih dokumenata je u maju ove godine podignuta nova optužnica protiv Hodžića. Optužen je da je oštetio Savez za 136.200 KM, neopravdano trošenje i keš koji je uzeo iz blagajne, a nikada ga nije vratio, iako je Sud u prethodnom postupku naredio da to učini.

U Tužilaštvu su pojasnili novinarima CIN-a da Hodžiću ponavljanje istih djela može predstavljati otežavajuću okolnost pri određivanju kazne. Međutim, trenutno se ne zna da li će do novog postupka doći jer je Hodžić u bjekstvu.

On je bio uhapšen u martu ove godine, ali nije pritvoren jer je dokazao da je teško bolestan. Morao se redovno javljati u policiju i nije smio napuštati mjesto boravka, ali naredbe Suda nije poštovao. Brzo nakon puštanja na slobodu Hodžić je pobjegao i za njim je u aprilu raspisana potjernica.

Novinari CIN-a nisu nikoga zatekli u Hodžićevoj porodičnoj kući u Kladnju. Njegova snaha u susjednoj kući tvrdi da je on na liječenju van BiH i više od toga nije htjela reći. O njemu nisu htjele pričati ni njegove kolege iz Saveza.

Mirza Ahmić iz Organizacije demobilisanih boraca Grada Tuzle kaže da Savez nije radio u korist demobilisanih boraca: „Savezi i organizacije su se ogradili od ljudi koji se bore za svoja prava“. (Foto: CIN)
Mirza Ahmić iz Organizacije demobilisanih boraca Grada Tuzle kaže da Savez nije radio u korist demobilisanih boraca: „Savezi i organizacije su se ogradili od ljudi koji se bore za svoja prava“. (Foto: CIN)

Život teče dalje

Uprkos pronevjerama Hodžić je ostao na poziciji predsjednika sve do prošle godine kada je na sjednici Predsjedništva najavio svoju ostavku. Tada se razgovaralo o zloupotrebi novca u Savezu i protestima boraca koje Savez nije podržao.

Hodžić je tada rekao da ne može raditi pod pritiskom i da ne može više biti „mašina ni za jednog borca ni za jednu politiku“, ali nije objasnio šta to tačno znači. Nakon toga je otišao na bolovanje. Za vršioca dužnosti je postavljen Mirza Ahmić, čelnik Organizacije demobilisanih boraca Grada Tuzle, a u maju ove godine za predsjednika je imenovan Muzijet Kahrimanović, raniji član Nadzornog odbora. On ne želi razgovarati o ovoj temi dok slučaj ne bude procesuiran.

Ahmić je rekao novinarima CIN-a da su svi znali šta se dešava u Savezu – i rukovodstvo Saveza i ljudi u Ministarstvu.

„Dozvolili su lopovluk da bi imali političku podršku“, kaže on.

Na jednoj od sjednica Predsjedništva Savez je nazvao „glasnogovornicima Ministarstva“. On objašnjava da se Savez nije borio za zakon koji reguliše prava boraca: „Nijedan ozbiljan zahtjev za donošenje zakona oni nisu poslali. Nijedan ultimatum vladi oni nisu poslali!“

Ahmić kaže da on i delegati iz njegove organizacije u Skupštini nisu podržavali Hodžićeve finansijske izvještaje jer se jedno planiralo, a drugo realizovalo. Na skupštinama bi uvijek bili preglasani pa su izvještaji ipak usvajani. Zbog svega, kaže Ahmić, njegova organizacija je ove godine istupila iz Saveza.

Član Predsjedništva i Skupštine kladanjske organizacije Hamzalija Rustemović tvrdi da nije znao da je Hodžić uzimao novac iz blagajne. Kaže da se jednom pojavio manjak, ali da je izvještaj na Skupštini prihvaćen i da niko nije ništa pitao o utrošku “jer mi dobijemo papire, sve ti na papirima piše gdje šta ide“.

Prema optužnici, Hodžić je u januaru 2016. godine Rustemoviću dao jednokratnu novčanu pomoć od 300 KM, a dokumenti pokazuju da su i drugi članovi Predsjedništva i Skupštine dobijali jednokratne pomoći i pozajmice od Saveza.

Svi su imali i naknade za prisustvo sjednicama. Na ime tih naknada je prošle godine članovima Predsjedništva plaćeno 22.381 KM, dok u isto vrijeme nije isplaćena nijedna marka pomoći socijalno ugroženim nezaposlenim demobilisanim borcima niti suprugama umrlih boraca, iako im je bilo namijenjeno 10.000 KM.

Uprkos prijavi slučaja Tužilaštvu bivši ministar Skopljak nije iskoristio mehanizam zaštite budžetskog novca i nije obustavio finansiranje Saveza, iako je to mogao uraditi.

„Moramo odvojiti Savez demobilisanih boraca od čovjeka koji je obavljao funkciju predsjednika. (…) Ne možete sada zbog jednog čovjeka, kojeg su oni razriješili dužnosti, kazniti Savez demobilisanih boraca“, kaže Skopljak.

Ni aktuelni ministar Enes Gegić iz Pokreta demokratske akcije nema namjeru stopirati finansiranje Saveza. “Zaustaviti ne možemo. Život teče, oni imaju svoje programe i planove.”

On smatra da je veći problem što je iz Saveza istupila Gradska organizacija “Tuzla”. Smanjenje članova Saveza moglo bi značiti i manje novca.

Boračka udruženja za koja nadležne institucije smatraju da su „od društvenog značaja“ dobila su više od 83 miliona maraka za šest godina.

„Ja sada mogu otići na 1.600 udruženja. Od njih 1.000 nema adresu, nema kontakt-telefon, nema ništa (…) mogu doći, poljubiti vrata i vratiti se“, kaže veteran Amel Pervan.

On zajedno sa drugim bivšim borcima Armije BiH i Hrvatskog vijeća odbrane mjesecima izlazi na proteste i zahtijeva usvajanje zakona koji bi omogućio isplatu boračkog dodatka, javnu objavu registra boraca i prekid finansiranja boračkih udruženja. Prva dva zahtjeva su na razmatranju u Parlamentu, a o prijedlogu da se prekine finansiranje organizacija se uopće ne razmatra.

See all News Updates of the Day

Sve više poslova u uslugama za bogate Amerikance

Klasa američkih bogataša je imućnija nego ikada, i ima više novca za luksuzne usluge, kao što su masaže, manikir i pedikir i angažovanje privatnih trenera. 

Dok broj poslova za Amerikance iz srednje klase nastavlja da se smanjuje, raste broj radnih mjesta na dnu i vrhu platne ljestvice. Radnici u novoj, nižoj klasi, koji vode računa da zadovolje sve prohtjeve dobrostojećih, ponekad se nazivaju „radnicima za bogataše”.

„Ima više ljudi na vrhu, koji mogu da kupuju usluge”, kaže Mark Muro, istraživač instituta Brookings. „Ne samo da ima više bogataša nego ima i više ljudi koji su dovoljno imućni i spremni plate te usluge - bilo da je riječ o instruktorima joge, ili šetačima pasa ili kuririma koji za njih obavljaju različite sitne poslove. A na donjem dijelu društvene ljestvice ima mnogo ljudi kojima su potrebni takvi poslovi.”

Radnici u službi bogatih su najčešće žene - i Latinoamerikanci. To su često ljudi bez fakultetske diplome, koji rade nekoliko poslova, pružajući usluge ljudima koji materijalno bolje stoje od njih.

Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji
Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji

„Ono što nam nedostaje u ovoj zemlji su prihodi srednje klase - poslovi za koje možemo reći da su tradicionalno solidniji i dostojanstveniji”, ističe Muro.

Na tržištu rada, za radnike bez višeg obrazovanja, najbrže raste broj poslova u domenu usluga i lične nege, pokazuju podaci američkog Biroa za statistiku rada. Očekuje se da će, u narednih 10 godina, broj takvih poslova porasti za 17%, što će dovesti do otvaranja milion novih radnih mjesta.

Broj radnika koji pružaju usluge manikira i pedikira udvostručio se između 2010. i 2017, prema podacima instituta Brookings. Broj fitnes trenera i šetača pasa povećao se i do tri puta više od prosječne stope zapošljavanja. Muro kaže da najmanje tri miliona ljudi u SAD trenutno živi od takvih poslova.

„Ne brine nas toliko što takvi poslovi postoje, nego to što oni nisu posebno dobri poslovi, zbog strukture rada u Americi. Oni nisu dobro plaćeni”, kaže američki analitičar.

Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.
Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.

Takve radnike lako mogu da eksploatišu njihovi poslodavci i rijetko dobijaju beneficije kao što su bolovanje, plaćeni odmor ili penziono osiguranje.

Pa opet, takvi poslovi jesu prilika za nove imigrante da počnu karijeru u Americi. Trećina američke radne snage trenutno se bavi takozvanom ekonomijom honorarnih poslova. Oko 10% njih radi puno radno vrijeme u takvim zanimanjima a ostali prihvataju povremene poslove - kao što je vožnja Ubera - da dopune svoj prihod od glavnog posla.

„Mislim da je to dobro za ekonomiju jer su to ljudi kojima je potreban posao a potražnja je najvažnija za radnike”, kaže Louis Hyman​, direktor Instituta za radne studije na Univerzitetu Cornell. „Pitanje nije kako da se otarasimo ekonomije honorarnih poslova, nego kako da radnicima pružimo veću sigurnost i zaštitu? I to nije samo pitanje za honorarne radnike već za sve radnike sa niskim primanjima u Americi.”

Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.
Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.

Hyman kaže da je jedno od rješenja - da se uspostavi jednostavni sistem beneficija. „Svaki put kada dođe do transakcije, kada vam neko dođe na vrata i nešto dostavi, jedan dolar treba da ide u njegov penzioni fond a jedan u fond za zdravstveno osiguranje”, ističe on. „Mi želimo da omogućimo honorarnim radnicima da imaju takve transakcije.”

Potražnja za uslužnim djelatnostima ove vrste će vjerovatno uvijek postojati - za poslovima koji često služe da pokažu razliku između bogatih i siromašnih.

„Ne mislim da je to posebno lijepa struktura jednog društva”, smatra analitičar Muro. „Mislim da će proizvesti mnogo nezadovoljstva i frustracije na donjoj polovini ljestvice. Ne mislim da je, u cjelini gledano, takvo stanje stvari zdravo, i zato moramo da obezbjedimo da ti poslovi budu dostojanstveni.”

Svjedočenje savjetnice Pencea: Razgovor Trumpa i Zelenskog neprikladan i neobičan

Jennifer Williams, uoči pretresa zatvorenog za javnost, održanom 7. novembra (Foto REUTERS/Tom Brenner/File Photo)

Jennifer Williams, savjetnica za spoljnu politiku američkog potpredsjednika Mikea Pencea, ocijenila je da je telefonski razgovor Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog (američkog i ukrajinskog predsjednika), bio neprikladan, navodi se u tranksriptu njenog svjedočenja koji je Odbor za obavještajna pitanja Predstavničkog doma američkog Kongresa objavio u subotu.

Williams je o telefonskom razgovoru dvojice državnika koji je u fokusu istrage o opozivu Donalda Trumpa, na sesiji zatvorenoj za javnost svjedočila 7. novembra.

Williams, koja je slušala razgovor dvojice predsjednika 25. jula tekuće godine, Trumpovo insistiranje da Ukrajina sprovede politički osjetljivu istragu, ocijenila je kao neobično i neprikladno, objavio je Reuters prenoseći detalje njenog svjedočenja.

Takođe, Predstavnički dom objavio je i tranksript ranijeg svjedočenja Timothyja Morrisona, zvaničnika Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koje je takođe održano iza zatvorenih vrata.

Kao i Williams, Morrison je posvjedočio da su ga zabrinule primjedbe koje je Trump uputio ukrajinskom predsjedniku Zelenskom.

„Neprijatno mi je zvučala bilo kakva ideja da bi predsjednik Zelenski dopustio sebi miješanje u našu politiku”, rekao je Morrison, koji je takođe slušao razgovor dvojice predsjednika.

Morrison je odbio da odgovori na pitanje smatra li razgovor Trumpa i Zelenskog nelegalnim ili nepriličnim, ističući da je mislio da će procuriti u javnost i naštetiti odnosima sa Ukrajinom.

Timothy Morrison
Timothy Morrison

Jennifer Williams i Timothy Morrison javno će svjedočiti 19. novembra.

Svjedočenje Marka Sandyja iza zatvorenih vrata

Mark Sandy, zvaničnik Bijele kuće zadužen za budžet, svjedočio je u Predstavničkom domu američkog Kongresa iza zatvorenih vrata o zadržavanju vojne pomoći Ukrajini.

Sandy, zvaničnik kancelarije, čiji je djelokrug rada raspolaganje budžetom, prvi je predstavnik te institucije koji svjedoči nakon što su tri zvaničnika odbila obavezujuće sudske pozive da se pojave na sesiji, objavila je agencija Reuters.

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen, izjavio je neimenovani zvaničnik angažovan u organizovanju svjedočenja američkih zvaničnika.

Pritisci predsjednika Donalda Trumpa na Ukrajinu, u fokusu su istrage koje predvode njegovi politički rivali demokrate, koja pokušava da utvrdi da li je republikanac Trump zloupotrijebio američku spoljnu politiku da bi podrio svoje moguće protivnike na predsjedničkim izborima 2020. godine

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata
Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata

Jamie Raskin, predstavnik demokrata i član Pravnog i Nadzornog komiteta, izjavio je da je Holmes pozvan kako bi objasnio da li je vojna pomoć stopirana iz političkih razloga.

„Riječ je o tehničkom dijelu istrage”, rekao je Raskin medijima. „Želimo da utvrdimo da li je predsjednikov politički cilj bio da uzdrma ukrajinske vlasti - kako bi mu pružile usluge zbog kojih bi ih vratio u budžetski proces”, naveo je Raskin.

Predsjednik Donald Trump je u petak objavio desetine tvitova negativne konotacije tokom svjedočenja Mari Jovanovič, bivše američke ambasadorice u Ukrajini, dok je javno svjedočila u istrazi o njegovom opozivu.

„Osjećala sam se ugroženo zbog Trumpovih riječi", odgovorila je Jovanovič tokom svjedočenja upitana kako je protumačila sve ono što je predsjednik Trump iznio o njoj u julskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Jovanovič je, drugog dana javnog svjedočenja koje je prenosila televizija, govorila o metodama borbe protiv korupcije u Ukrajini prije nego što je Trumpova administracija smijenila sa pozicije ambasadora u toj zemlji.

Dok je njeno javno izlaganje privuklo izrazitu pažnju javnosti u petak – tek poneki detalj procurio je o svjedočenju iza zatvorenih vrata Davida Holmesa, zvaničnika američke ambasade u Kijevu, navodi Reuters.

Holmes je posvjedočio da je čuo dijelove razgovora predsjednika SAD-a Trumpa i američkog ambasadora pri Evropskoj uniji Gordona Sondlanda u kom se, kako navodi Holmes, Trump interesovao za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika – centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

„Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

„Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden – predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom – u kome nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Sondland, koji je već jednom preinačio svoju izjavu, u istrazi o opozivu američkog predsjednika javno će svjedočiti 20. novembra. Istog dana u Predstavničkom domu Kongresa će javno govoriti i zamjenica ministra odbrane Laura Cooper i zamjenik državnog sekretara David Hale.

Dan prije, 19. novembra, na istom mjestu će se naći i Alexander Vindman, zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost sigurnost, Jennifer Williams, pomoćnica potpredsjednika Mikea Pencea, bivši specijalni izaslanik u Ukrajini Kurt Volker i zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Tim Morrison.

Bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Fiona Hill svoj iskaz će dati 21. novembra.

Trumpov brend u New Yorku nedovoljna garancija za uspjeh?

Više od dvije decenije, Trumpov hotel i Trumpove kule su neke od znamenitosti New Yorka, sa svojom prepoznatljivom, pozlaćenom fasadom i luksuznim enterijerima. Međutim, Trumpov brend u tom gradu više nije garancija uspeha.

Trumpovo ime je 2019. uklonjeno sa posljednje, iz kompleksa luksuznih stambenih zgrada, na bulevaru Riverside. Stanari su, takođe, tražili da se pozlata skine sa ulaza u zgrade. Bivši Trumpov hotel u Sohou takođe je morao da promijeni izgled jer se borio za opstanak na tržištu, djelimično i zbog političke konotacije koju sadrži Trumpovo ime.

“Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka", kaže Marco Soriano, investitor kuće "Soriano global holdings", aludirajući na državu New York u kojoj su u većini demokrate.

"Mislim da je raspoloženje prema njegovoj politici veoma jasno u državama koje ubjedljivo glasaju za demokrate. Zbog toga je njegov brend pretrpio štetu", kaže Soriano.

Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka
Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka

Iako nose predsjednikovo ime, ove zgrade, međutim, ne pripadaju Donaldu Trumpu – on je vlasnik samo devet zgrada na Manhattanu.

Prema internet stranici za nekretnine StreetEasy, u neboderu Trump International blizu Central parka prodaje se osamnaest stanova.

Prošle godine, dvanaest stanova je kupljeno u njegovoj drugoj zgradi – Trumpovoj kuli na Petoj aveniji, a svaki je prodat za 15 do 20 odsto manje od originalne kupovne cijene. Međutim, prema stručnjacima za investicije, to ne znači da Trumpove zgrade nisu profitabilne.

“U gradu se priča da gube novac, da se zatvaraju, da ne mogu da samostalno posluju, ali cifre govore nešto drugo. Na osnovu istraživanja i onoga što se može pročitati o njihovoj finansijskoj situaciji, oni, zapravo, sasvim dobro stoje", podvlači Marco Soriano.

Iako je kompleks kula na bulevaru Riverside promijenio izgled i izbacio predsjednikovo prezime iz svog naziva, Trumpova organizacija i dalje održava zgradu a stanari joj plaćaju te isluge kao što je bio slučaj godinama ranije.

Kompanija je, izgleda, naučila lekciju i promijenila strategiju tako što je, sasvim doslovno, minimalizovala predsjednikovo ime – kao što je slučaj sa oznakom pored slavnog klizališta u Central parku.

Marco Soriano, njujorški investitor, smatra da strategija brenda nije samo u logotipu.

“Koji svakako šalje poruku – Evo me, vidi me! Smanjivanje slova je možda pomoglo, ali to je takva turistička atrakcija da ne vjerujem da će iko prestati da dolazi tamo zbog Trumpovog imena. Ako prođete pored njegove zgrade, kule u kojoj je njegov stan, vidjećete stotine ljudi svakog dana kako se slikaju ispred. Da li je to dobar ili loš znak?", pita se Soriano.

Stručnjak za investicije Marco Soriano vjeruje da politika i ekonomija prolaze kroz cikluse razvoja, i da će i ovaj loš momenat za Trumpov brend, proći.

“To je jedan ciklus, ne vjerujem da će ga trajno pogoditi. Mislim da će njegova djeca, a svi su završili škole biznisa, smisliti korporativnu strategiju koja će mu pomoći da se izvuče. Dio strategije je to smanjivanje logotipa, manja upadljivost, i to je dobar potez. A sada se sve svodi na komunikacije – da se ljudima prenese prava poruka", zaključuje Soriano.

Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku
Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku

Međutim, za sada, i bar u New Yorku, Trumpovo ime njegovoj imperiji nekretnina ne donosi mnogo koristi.

Pucnjava u Kaliforniji, ima mrtvih i ranjenih

Policija u Kaliforniji (ilustrativna fotografija)

Policija grada Fresno u Kaliforniji istražuje masovnu pucnjavu na zabavi na kojoj je gledana utakmica, a u kojoj je najmanje devet ljudi ustrijeljeno.

Nekoliko je mrtvih, a ostali su u kritičnom stanju, naveo je portparol policije.

CNN jutros javlja da je najmanje deset ljudi je ranjeno, a četiri osobe su preminule nakon pucnjave.

Pucnjava se dogodila oko 18 sati po lokalnom vremenu na jugoistočnoj strani grada Fresnoa.

Nepoznati počinitelji ušuljali su se u dvorište kuće gdje su se ljudi okupili kako bi gledali nogometnu utakmicu i počeli pucati, rekao je policijski službenik Bill Dooley, a prenosi AP.

Napadač je u bjekstvu, a policija ispituje susjedstvo i pregleda sigurnosne kamere, prenio je Reuters.

Policija nije objavila broj mrtvih na konferenciji kasno u nedjelju, ali je saopštila da ima više mrtvih među devet koliko je ustrijeljeno u ovom mjestu, oko 300 kilometara sjeverno od Los Angelesa.

Pete Buttigieg vodi među demokratskim kandidatima u Iowi

Pete Buttigieg na predizbonom mitingu u New Hampshireu

Kandiat za predsjedničku nominaciju demokrata i gradonačelnik South Benda u Indiani Pete Buttigieg vodi među predsjedničkim kandiatima u saveznoj državi Iowi koja će prva glasati na primarnim izborima 2020., pokazuje istraživanje javnog mnijenja koji su sproveli Des Moines Register/CNN/Mediacom.

Podrška Buttigiegu se popela na 25 odsto, što je rast od 16 poena u odnosu na istraživanje u septembru, prenosi CNN.

Senatorka iz Massachusettsa​ Elizabeth Warren ima podršku od 16 odsto, a bivši potpredsjednik Joe Biden i senator Bernie Sanders imaju podršku od po 15 odsto.

Podrška Warren je od septembra pala za šest procenata, Bidenu za pet, dok je Sanders dobio četiri odsto podrške.

Buttigieg je za CNN rekao da ga ovi rezultati ohrabruju, ali da i dalje mora "mnogo da radi" na tome da ga birači prepoznaju.

Gradonačelnik South Benda se ipak ne kotira toliko dobro u anketama na nivou cijelih SAD, gdje ima prosečnu podršku od 8 odsto.

Buttigieg je završio treće tromjesečje ove godine sa 23,4 miliona dolara prikupljenih u kampanji od donacija. Elizabeth Warren je prikupila 25,7 miliona dolara, Bernie Sanders 33,7 milona, a Joe Biden 8,9 milona dolara.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG