Kinezi su živjeli u Americi još od prije osnivanja Sjedinjenih Država, iako ih je do 1840. bilo veoma malo. Kao i druge etničke grupe, oni su se suočavali sa predrasudama i isključenjem iz društva, sve dok pokret za gradjanska prava 60-tih godina prošlog vijeka nije počeo da ruši rasne barijere u obrazovanju i na radnom mjestu. 1980 godine muzej posvećen njihovoj istoriji je osnovan kao istorijski projekat Chinatown u New Yorku. Muzej Kineza u Americi je otvoren ove godine u novom objektu upravo u njujorškom Chinatown-u.
Novi muzej Kineza u Americi, kojeg je projektovala arhitektica Maya Lin, je izgradjen oko osvjetljenog atrijuma od cigle, koji podsjeća na dvorišta u starim kineskim zgradama.
Druga prostorija dočarava tradicionalnu kinesku apoteku, kakva se može naći u kineskim dijelovima gradova u svijetu. Ali glavna postavka priča priču koja je malo poznata u svijetu pa i u Sjedinjenim Državama, gdje je samo 1% stanovništva kineskog porijekla.
1700 godine, jedan mali broj kineskih mornara sa trgovačkih brodova je bio prva grupa kineskih posjetitelja u Americi. Medjutim, 1840 čitav talas kineskih radnika je stigao da pomogne u izgradnji željeznice sa kraja na kraj Amerike, počevši od Kalifornije. Direktorica muzeja je S. Alis Mong.
Svi znamo o željeznici, Kinezi su dolazili i gradili željeznicu od Zapadne obale, tu su bili i evropski radnici. Irci su gradili željeznicu počevši od Istočne obale i sreli su se u mjestu Promontory point u saveznoj državi Utah. Ali čak i prije toga Kinezi su dolazili ovdje da rade u rudnicima, kaže gospođa Mong.
Ti kineski imigranti su dolazili za vrijeme zlatne groznice, kada su nalazili zlato u brdima i potocima zapadnog dijela Sjedinjenih Država i Kanade. Kada je zlatna groznica završena i željeznica izgradjena, radnici više nisu bili dobrodošli. Zakon iz 1882. godine o isključenju Kineza iz društva je bio jedini američki zakon koji je blokirao imigraciju i naturalizaciju na osnovu nacionalnog porijekla.
U Americi je vladala ekonomska recesija i od Kineza je zatraženo da se vrate kući. Rekli su im: „Pomogli ste nam da izgradimo željeznicu i sada idite kući.“ Nažalost mnogi od tih radnika nisu imali gdje da se vrate. Oni nisu mogli da dovedu svoje porodice, jer nisu bili državljani. Tako su nastali kineski dijelovi gradova, Chinatowns, širom Sjedinjenih Država, kaže Alice Mong.
Kineski imigranti nisu mogli da se postepeno asimiliraju u društvo, kao što su to činili Irci i Italijani. Oni nisu imali mnogo mogućnosti za zaradu. Počeli su da rade uglavnom u praonicama i restoranima. Muškarci koji nisu željeli da rade kao sluge u kućama često su osnivali praonice. Bio je to težak i prljav posao. U ovom muzeju je izložena tipična pegla teška gotovo 4 kilograma, koja se dizala stotine puta dnevno.
Kineski restorani, neki sa „pravom“ kineskom hranom, a drugi sa američkom verzijom za turiste, su označili drugi glavni put do nezavisnosti. Pop kultura je prikazivala Azijate kao misteriozne, prevrtljive i eventualno opasne ili kao komične. Holivudski rasni kod nije dozvoljavao Anni May Wong, prvoj američkoj filmskoj zvijezdi kineskog porijekla, da se poljubi sa glumcem bijelcem.
Umrla je slomljenog srca, jer nikada nije bila prihvaćena u Americi, svom domu, kaže Alice Mong.
Zakoni protiv imigracije i miješanih brakova se se počeli ublažavati tokom Drugog svjetskog rata, sve dok komunizam u Kini 1949 godine nije doveo do novih sumnji prema Amerikancima kineskog porijekla.
Međutim nakon 60-tih godina prošlog vijeka, Amerikanci
kineskog porekla su postali istaknuti u svakom polju.
Tu su ljudi poput Yoyo Ma, I.M. Pei-a, te modnih kreatorki Vere Wang i Anne Sui. Mnogi Kinezi su postali jako uspješni, kaže gospođa Mong.
Posjetioci muzeja, kao 14- godišnja Maciej Buko sa Floride kažu da ovaj muzej otkriva nepoznatu istoriju.
Većina djece zna o segregaciji Afro-Amerikanaca, ali niko ne čuje o segregaciji Amerikanaca kineskog porijekla, ili propagandi protiv njih, ili kako im u jednom trenutku nije bilo dopušteno da dodju u ovu zemlju, jer ljudi nisu htjeli da im dopuste da rade, kaže Maciej Buko.
Alice Mong kaže da ovaj muzej sada nastoji da postane nacionalni muzej Kineza u Americi i da privuče posjetitelje iz svih krajeva Sjedinjenih Država i svijeta.
