Naučnici iz ove institucije i institucija koje imaju usku saradnju s CERN-om gostuju kao predavači studentima iz regije. Tom prilikom je u Sarajevo došao i dr. Christoph Schaefer, viši savjetnik CERN-a za odnose sa zemljama koje nisu članice CERN kolaboracije.
Jedna od bitnih uloga CERN-a, osim naučnih istraživanja kao primarne svrhe ove naučne institucije, jeste i uspostavljanje jedne posebne vrste diplomatskih odnosa, iz domene naučne diplomatije. Ovo se radi kroz pregovore s vladama, korak po korak. Bosna i Hercegovina još uvijek nije članica CERN-a, ali ova institucija strpljivo pravi male korake progresa, vodeći računa o specifičnostima naše zemlje.
„Postoji nekoliko modela kako se može sarađivati s CERN-om. Postoji institucionalna saradnja i ne-institucionalna saradnja. Šta to znači? Institucionalna saradnja znači ili da je vaša zemlja punopravni član CERN-a i plaća članstvo ili da vlade naprave jedan drugačiji ugovor s CERN i plate određenu članarinu“ objašnjava Schaefer. „Ova članarina je proporcionalna vašem bruto nacionalnom dohotku, pa manje zemlje, tačnije, zemlje s manjim dohotkom, plaćaju manje, a one s većim, više. Minimum koji jedna zemlja treba platiti za članstvo u kolaboraciji je jedan milion švicarskih franaka godišnje. Za Bosnu i Hercegovinu bi to iznosilo upravo milion švicarskih franaka godišnje.“, dodaje on.
Institucije s punopravnim članstvom imaju odgovarajući puni skup prava i obaveza unutar Kolaboracije. Konkretno, oni su zastupljeni u Odboru za saradnju, najvišem tijelu za donošenje odluka gdje se raspravlja o glavnim pitanjima i odlučuje glasanjem. Svaka institucija s punopravnim članstvom ima jednako pravo glasa. Osim toga, saradnici u institutima s redovitim članstvom imaju priliku potpisati publikacije te ispunjavaju uslove za preuzimanje uloge vodstva i koordinacije u svim aktivnostima CERN-a kao što su njegovi CMS ili ATLAS eksperimenti.
Obveze punopravnih članova uključuju finansijski doprinos operativnim troškovima i troškovima nadogradnje detektora te praktične doprinose izvođenju eksperimenta.
„Prednosti članstva su to da možete u potpunosti participirati u našem programu. Građani te zemlje mogu postati uposlenici CERN-a, možete aplicirati na tendere, dobijati industrijske ugovore. Mi u CERN-u također moramo kupovati stvari – od informacionih tehnologija, visokoih tehnolgija, alata, pa do namještaja. Samo su pune i pridružene članice podobne za ove natječaje za nabavke“, dodaje.
Prelazni tip saradnje, označen kao Status Instituta za saradnju, ima ograničeno trajanje, a omogućuje novim institucijama koje se namjeravaju pridružiti eksperimentu CMS da steknu iskustvo u analizi fizikalnih podataka dok rade na punopravnom članstvu.
Najveća stvar koju CERN daje natrag za uložena sredstva u članstvu jeste znanje. Problem Bosne i Hercegovine trenutno je to što ne možemo slati ljude iz naših naučno-obrazovnih institucija na CERN. Da tamo primjerice rade dio doktorata ili nadograđuju svoje znanje nakon dokorata. Da bi to mogli, naši građani mogu jedino preko programa razmjena studenata i stipendija za doktorske studije da postanu osoblje na nekom od instituta ili univerziteta u zemljama koje su punopravne članice CERN kolaboracije, te da onda kroz njih, uz preporuke mentora, odu na CERN istraživati. Ovaj put je iscrpljujuć, pun nepogodnosti. Kada bi BiH bila članica, perspektive za naše mlade fizičare bi bile mnogo svjetlije i lakše.
„Međutim, pored ovih načina saradnje s CERN, instucionalne saradnje i pridruženog članstva postoji još nešto. U februaru prošle godine smo potpisali saradnju između CERN-a i Bosne i Hercegovine, s Ministarstvom civilnih poslova“, ističe Schaefer.
Sporazum o međunarodnoj saradnji, koji je CERN potpisao s više od 50 zemaljama širom svijeta, omogućava i označava početak vladine saradnje između Bosne i Hercegovine i CERN-a u području nauke fizike visokih energija. Sporazum služi kao okvir unutar kojeg će daljnji protokoli i dodaci omogućiti procvat ovih odnosa.
„Ovaj sporazum znači da imamo okvir za saradnju ali ne znači da Bosna Hercegovina plaća nešto CERN-u, odnosno ne participira u budžetu CERN-a. Sredstva zapravo idu u univerzitete“, dodaje Christoph Schaefer.
Ovo jeste jedan od malih koraka i za CERN i za BiH, ali s obzirom na kompleksnost situacije u BiH, drugačije nije moguće. Stoga je potrebno konstantno podsjećati na privilegije članstva u ovoj moćnoj naučnoj instituciji, koja je istovremeno i simbol evropskog jedinstva te na perspektive koje se otvaraju mladim naučnicima članstvom. Umjesto prolaženja kroz vrlo stresne borbe za poziciju, koje u konačnici dovode do odliva mozgova i znanja iz BiH, naši naučnici, fizičari, bi sa državljanstvom Bosne i Hercegovine mogli graditi karijere u CERN, gostovati tamo na istraživanjima i prenositi znanje na generacije koje dolaze – u svojoj zemlji.
CERN studentima i nastavnicima fizike omogućava posjete i to je još jedan od vidova saradnje. Od 2013. godine, CERN je posjetilo 11 studenata iz BiH na ljetnjim školama, a od 1998. godine 36 nastavnika u okviru programa za nastavnike.
Značaj ovakvih seminara SSHEP te uspostavljanja saradnje s CERN-om ističe i dr. Azra Gazibegović-Busuladžić, jedna od organizatora SSHEP, s Odsjeka za fiziku pri Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu:
„Studenti Odsjeka za fiziku Univerziteta u Sarajevu će tokom šest dana imati priliku da razgovaraju sa eminentnim predavačima iz ove oblasti, upoznaju se sa svojim vršnjacima iz regiona i grade mreže poznanstva i istraživačke karijere“.
Ovo je već osma ovakva škola koja se održava u Sarajevu, počevši od 2010. godine, a sada nakon pauze od četiri godine zbog COVID pandemije.
„Ona je pokazatelj ustrajne želje Odsjeka za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu da svojim studentima obezbijedi odlično znanje, omogući kvalitetne kontakte, ali i da bude dio sličnih kvalitetnih dešavanja u regionu. Nakon četiri godine pauze, ovo je prva prilika sadašnjim studentima Odsjeka da učestvuju u ovakvom događaju. Zbog toga ovo izdanje znak da se vraćamo u normalu i krećemo ponovo punom parom naprijed“, dodaje Gazibegović-Busuladžić.
Sarajevsku školu fizike visokih energija su podržali Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, CERN, Ambasada Francuske i BiH, Ministarstvo obrazovanja Francuske, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, te Ambasada Švicarske u BiH.
