Thomas Hubbard, bivši američki ambasador u Južnoj Koreji od 2001. do 2004., rekao je za VOA Korean telefonom u srijedu da su Carterove intervencije u Sjevernoj Koreji značajno smanjile tenzije, uprkos donekle negativnim reakcijama administracije predsjednika Billa Clintona.
„Njegovo prvo učešće početkom 1990-ih, kada je otišao u Sjevernu Koreju, sastao se s Kim Il Sungom, otvorilo je priliku koja je smanjila šanse za rat i dovelo do Dogovorenog okvira“, rekao je Hubbard, misleći na Carterov sastanak u junu 1994. s pokojnim osnivačem Sjeverne Koreje Kim Il Sung-om.
Hubbard je bio glavni pregovarač o Dogovorenom okviru koji su SAD i Sjeverna Koreja potpisale u Ženevi u oktobru 1994., čiji je cilj bio okončanje sjevernokorejskog programa nuklearnog oružja.
VOA Korean tražila je komentar od stalne misije Sjeverne Koreje pri Ujedinjenim nacijama, ali nije dobila odgovor.
Carter, koji je bio 39. predsjednik SAD-a i služio je od 1977. do 1981., posjetio je Pjongjang jer je izjava Sjeverne Koreje o povlačenju iz Međunarodne agencije za atomsku energiju stvorila prvu veliku krizu oko sjevernokorejskog programa nuklearnog oružja.
Prešao je međukorejsku granicu u demilitarizovanoj zoni (DMZ) sa južnokorejske strane sa suprugom Rosalynn i dva dana razgovarao u Pjongjangu sa sjevernokorejskim liderom.
Carter je bio prvi bivši američki predsjednik koji je posjetio izolovanu zemlju i sastao se sa šefom države Sjeverne Koreje.
Kontroverzna misija
U to vrijeme, Sjeverna Koreja je zaprijetila da će protjerati inspektore IAEA, pokazujući svoju namjeru da razvije nuklearno oružje, a Sjedinjene Države su se zalagale za sankcije UN-a Sjevernoj Koreji. Spekulisalo se da je Clinton planirao preventivni napad na Sjevernu Koreju.
Nakon razgovora između Cartera i Kima, Sjeverna Koreja je pristala da zamrzne svoj nuklearni program u zamjenu za nastavak dijaloga sa SAD-om. Proboj je doveo do prvog nuklearnog sporazuma između SAD-a i Sjeverne Koreje u posljednjih 40 godina, iako je sporazum propao u 2003.
Daniel Russel, bivši pomoćnik državnog sekretara za pitanja istočne Azije i Pacifika, rekao je u e-poruci za VOA Korean u ponedjeljak: „Nije hiperbola reći da je to izgledalo kao ivica rata. Bili smo na ivici litice.”
Kao mladi diplomata, Rasel i tadašnji SAD Ambasador u Južnoj Koreji James Laney pomogao je u pripremi Cartera za njegovo putovanje preko DMZ-a.
Sjeverna Koreja je upozorila da će sankcije biti tretirane kao "čin rata" i započela je proces povlačenja iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, rekao je Russel.
“Neposredna kriza je izbjegnuta. Bili smo zaista blizu rata, a Jimmy Carter nas je spasio od toga”, rekao je.
Gary Samore, bivši koordinator Bijele kuće za kontrolu naoružanja i oružja za masovno uništenje za vrijeme Obamine administracije, rekao je da je Carterova misija bila “na kraju krajeva uspješna, ali je Clintonova administracija bila nezadovoljna jer Carter nije pokušao postići bilo kakvo ograničenje nuklearnog programa Sjeverne Koreje kao dijela rješenja tog neposrednog sukoba.”
Hubbard je ponudio sličan stav.
Mislim da je ono što je učinilo kontroverznim to što je Carter prihvatio neke stavove koji su prevazilazili stavove Clintonove administracije prema Sjevernoj Koreji, a zatim ih je javno objavio na CNN-u prije nego što nas je uopće obavijestio, rekao je Hubbard. “To je bio pravi šok.”
CNN, koji je pomno pratio Carterovu posjetu Pjongjangu, prvo je izvijestio da je Carter rekao Sjevernokorejcima da su SAD prestale s međunarodnim sankcijama protiv Sjeverne Koreje, što je Clinton ubrzo odlučno demantirao.
Carter je posjetio Sjevernu Koreju još dva puta 2010. i 2011. u privatnim humanitarnim misijama. Dok je njegova posjeta 2010. godine osigurala oslobađanje američkog učitelja Aijalona Mahlija Gomesa, koji je bio u zatvoru u Sjevernoj Koreji sedam mjeseci, on se nije uspio sastati s Kim Jong Ilom, koji je naslijedio svog oca Kim Il Sunga, ni na jednom putovanju.
Dok su njegovi postpredsjednički napori na Korejskom poluotoku šire poznati, Carterovo predsjedništvo je imalo još jedan trenutak kontroverze, jer je njegov pritisak na povlačenje američkih kopnenih trupa iz Južne Koreje uzdrmao savez između SAD-a i Južne Koreje.
Guranje ljudskih prava
Kada je preuzeo predsjedništvo, Carter je bio odlučan da ne previdi kršenje ljudskih prava američkih saveznika. Smatrao je problematičnim da Sjedinjene Države podržavaju zemlju pod represivnom vladom. Za njega je Južna Koreja tada bila takva zemlja.
“Jedna od velikih stvari za koje je Carter vodio kampanju bila su ljudska prava”, rekao je Samore. “U to vrijeme, Južnom Korejom je vladala vojna vlada, a on je želio da smanji odnose sa zemljama koje nisu bile demokratske.”
Bivši predsjednik, koji je obećao da će povući američke trupe iz Južne Koreje tokom svoje predsjedničke kampanje, vodio je rat riječi s tadašnjim predsjednikom Južne Koreje Park Chung-heeom oko tog pitanja tokom njegove posjete Južnoj Koreji 1979. godine, prema diplomatskim dokumentima obje zemlje.
Prema dokumentu Bijele kuće s kojeg je skinuta tajnost, Park je kritizirao planirano povlačenje američkih snaga Koreje, tvrdeći da je sama ideja ohrabrila Sjevernu Koreju. Na to je Carter sugerirao da bi Južna Koreja trebala povećati troškove odbrane.
Joseph DeTrani, bivši specijalni izaslanik za šestostrane pregovore sa Sjevernom Korejom od 2003. do 2006., rekao je u ponedjeljak telefonom za VOA Korean da je jedan od faktora iza Carterove odluke rastući odnosi SAD-a s Kinom, koja se borila protiv SAD-a tokom 1950-53 u Korejskom ratu za podršku Sjevernoj Koreji.
“Mi smo normalizovali odnose sa Narodnom Republikom Kinom. Postojao je osjećaj da rat neće izbiti na Korejskom poluostrvu”, rekao je DeTrani, koji je također bio direktor operacija u istočnoj Aziji u Centralnoj obavještajnoj agenciji.
"Oni ljudi koji prate dešavanja na Korejskom poluostrvu smatrali su da to nije ispravna odluka", rekao je on.
Povlačenje američkih trupa iz istočnoazijskog saveznika na kraju nije realizovano, uglavnom zbog protivljenja američkog Kongresa i vojske.
“Predsjednik Carter je bio zainteresiran za uspostavljanje mira svuda, gdje god postoji sukob. Nije vjerovao da postoji neophodna potreba da Amerikanci stacioniraju toliko vojnika na toliko mjesta”, rekao je Yawei Liu, viši savjetnik za Kinu u Carter centru, za VOA Korean telefonom u ponedjeljak.
Carter je preminuo u nedjelju u svom domu u Džordžiji u 100. godini. Zvanična sahrana sa državnim počastima za Cartera biće održana 9. januara u Washingtonu.
Ministarstvo vanjskih poslova Južne Koreje izrazilo je saučešće zbog Carterove smrti.
"Bio je posebno zainteresiran za promoviranje mira na Korejskom poluotoku i aktivno je radio na tome", navodi se u saopštenju objavljenom u ponedjeljak.
