Linkovi

Burmanski pitoni i druge invazivne vrste uništavaju ekosistem Floride


Arhiv: Iznošenje ženke Burmanskog pitona, dugačke više od četiri metra i teže gotovo 45 kilograna, iz staništa u Napulju, Florida. (Florida).
Arhiv: Iznošenje ženke Burmanskog pitona, dugačke više od četiri metra i teže gotovo 45 kilograna, iz staništa u Napulju, Florida. (Florida).

Više od 17.000 Burmanskih pitona je uhvaćeno na Floridi od 2000. godine, ali desetine hiljada tih životinja i dalje je nastanjeno na području Nacionalnog parka Everglades u toj saveznoj državi.

To je opasno jer kao invazivna vrsta, koja nije domaća na tom teritoriju, pitoni narušavaju ekosistem i proždiru druge životinje.

"Oni mogu da savladaju neke od naših najvećih predatora, aligatore i krokodile. A onda mogu da unište neke od drugih domaćih životinja, male sisare, neke od pacova, miševa, močvarne zečeve, a svi oni bi trebalo da budu hrana drugim životinjama", kaže Mike Hileman, direktor tematskog parka i rezervata "Zemlja krokodila". "Tako da se takmiče sa našim autohtonim životinjama, a pošto su dominantnija vrsta, pobjeđuju u tim bitkama.”

Everglades ima jedan od najunikatnijih i najosjetljivijih ekosistema na svijetu. Invazija pitona narušava balans na močvarnom području površine od šest miliona kvadratnih kilometara. Tu žive neke od rijetkih i ugroženih vrsta, poput morskih krava, floridskih pantera i američkih krokodila.

“Jednom kada se neka vrsta počne razmnožavati u divljini, a pritom imaju sistem koji im odgovara, gotovo ih je nemoguće iskorijeniti", dodaje Hileman.

Florida se suočava s najtežom krizom zbog invazivnih životinja u kontinentalnom dijelu Sjedinjenih Država. One se šire i napreduju u suptropskoj klimi ove savezne države, koju karakterišu vruća i vlažna ljeta, te vlažne, blage zime.

Na Floridi postoji više od 500 biljnih i životinjskih vrsta koje ne vode porijeklo iz tih krajeva. Neke od njih, poput pitona, preuzimaju primat u staništu i ugrožavaju okoliš.

"Oni gotovo da formiraju monokulturu invazivnih životinja, a kada vaša bioraznolikost naglo opadne, onda okolina nije u stanju izdržati poremećaje poput klimatskih promjena", kaže Kurt Foote, rendžer Službe za nacionalne parkove. "Priroda se oslanja na raznolikost. A kada nema raznolikosti, podložnija je kolapsu."

Piton dugačak 2,5 metra, kojeg je pronašao pas tragač Truman, fotografisan u okrugu Miami-Dade na Floridi, 8. decembra 2020. godine.
Piton dugačak 2,5 metra, kojeg je pronašao pas tragač Truman, fotografisan u okrugu Miami-Dade na Floridi, 8. decembra 2020. godine.

Trgovina kućnim ljubimcima reptilima cvjeta na Floridi. Problem je nastao 1992. godine, kada je uragan Andrew uništio uzgajalište Burmanskih pitona, a životinje su pobjegle u divljinu.

Uragan pete kategorije sravnio je sa zemljom i hiljade kuća, što je dovelo do toga da su brojni egzotični kućni ljubimci završili na slobodi.

Burmanski pitoni bili su u Evergladeu prisutni i ranije. Prvi je pronađen 1979. godine, više od desetljeća prije uragana Andreu, a vjeruje se da je bio kućni ljubimac koji je pobjegao ili ga je vlasnik namjerno pustio. Stanovnicima Floride sada je zabranjeno da drže Burmanske pitone kao kućne ljubimce.

Nacionalni park Everglades fotografisan iz vazduha 2006. godine.
Nacionalni park Everglades fotografisan iz vazduha 2006. godine.

"Oko životinja može biti puno posla. Papagaji su glasni i žive gotovo 80 godina. Kornjače mogu mnogo da porastu i žive 100 godina. Tako da je velika obaveza držati mnoge od ovih životinja", objašnjava Kylie Reynolds, zamjenica direktora neprofitne organizacije "Veličanstvene životinje", koja upravlja prihvatilištem bivših kućnih ljubimaca stranog porijekla.

"Nekada ljudi jednostavno kažu - pošto je tako lijepo na Floridi, tu ćemo da pustimo životinju na slobodu”, dodaje Reynolds. "Možda misle da će njihove životinje biti sretnije na slobodi, ali one bi se zapravo mogle takmičiti za resurse sa domaćim vrstama."

Osim Burmanskih pitona, među najproblematičnije invazivne životinje na Floridi spadaju "ribe-lavovi", divlje svinje, argentinski crni i bijeli Tegu gušteri, kao i kubanske žabe.

"One su prilično veće žabe od onih koje imamo ovdje, a takođe su svaštojedi pa će pojesti i domaće žabe", kaže Foote. "Kao i većina invazivnih životinja, kada dođu ovamo, nemaju vrste koje su im prethodile ili su se sa njima nadmetale u domovinama. Dođu ovamo i bez tog pritiska mogu se stvarno razmnožavati."

"Ribe-lavovi" (iz roda škripina) su predatori koji štete koralima tako što eliminišu domaće organizme koji imaju važnu ulogu u održavanju tog ekosistema, a smatra se da su jednako opasne za morski životinjski svijet, kao i pitoni za životinje na kopnu. Fotografisano u akvarijumu na Floridi, u junu 2013. godine.
"Ribe-lavovi" (iz roda škripina) su predatori koji štete koralima tako što eliminišu domaće organizme koji imaju važnu ulogu u održavanju tog ekosistema, a smatra se da su jednako opasne za morski životinjski svijet, kao i pitoni za životinje na kopnu. Fotografisano u akvarijumu na Floridi, u junu 2013. godine.

Divlje svinje su na Floridu doveli španski istraživači u 16. vijeku. One prekopavaju zemlju i ponekad uništavaju domaći biljni svijet, te svake godine nanose višemilionsku štetu usjevima. Između ostalog, uništavaju tlo na mjestima poput jezera Apopka, koje biolozi nastoje da obnove.

"Mi sadimo domaću vegetaciju, vrlo često je riječ o rijetkim ili endemskim vrstama", kaže Ben Gugliotti, menadžer rezervata "Sjeverna obala jezera Apopka".

"Svinje dođu i prekopaju tu teritoriju, praktično unište mjesta na kojima sadimo i koja pokušavamo očuvati. Takođe, one zapravo otvaraju dodatni prostor za invazivne biljne vrste, koje onda mogu da rastu na toj prekopanoj zemlji", objašnjava Guglioti.

Divlje svinje fotografisane blizu mjesta LaBelle na Floridi, 25. oktobra 2019. godine.
Divlje svinje fotografisane blizu mjesta LaBelle na Floridi, 25. oktobra 2019. godine.

Menadžericuu rezervata "Tigrov potok" Cheryl Millett najviše brinu argentinski Tegu gušteri. Njen rezervat se nalazi u Babson parku, smještenom na najstarijoj i najvišoj kopnenoj površini Floride.

“To je žarište biodiverziteta. Imamo mnogo stvari koje ne postoje na drugim mjestima. Ako ih izgubimo ovdje, ne bi ih bilo više nigdje na planeti”, objašnjava Milkett.

Tegu gušteri još nisu pronađeni u "Tigrovom potoku", ali su uočeni u blizini. Mogu porasti do 1,5 metara dužine.

"Pronalazili su ih kako koriste jazbine kornjača na jugu Floride" , kaže Millett. "U njihovim stomacima su pronalazili bebe kornjače. Veoma sam zabrinuta zbog njihovog potencijalnog uticaja ovdje."

Kornjače sa Floride su zvanično proglašene za ugrožene životinje. One su ključna vrsta, što znači da su neophodne za okolni ekosistem pošto pružaju utočište stotinama drugih životinja.

Kornjača u rezervatu "Tigrov potok" na Floridi. (Foto: Linda Fish)
Kornjača u rezervatu "Tigrov potok" na Floridi. (Foto: Linda Fish)

Millett objašnjava da te domaće kornjače prave jazbine - rupe dubine oko tri metra i dužine do deset metara - u kojima stanište pronalazi više od 300 različitih vrsta.

"Ako se broj domaćih kornjača smanjuje, a one obezbjeđuju dom za stotine drugih životinja, šta će se dogoditi sa tim drugim životinjama?”, pita se Reynolds.

Florida godišnje troši više od 500 miliona dolara pokušavajući da suzbije invazivne vrste i štetu koju one uzrokuju. Vlasti pokušavaju da se riješe invazivnih vrsta korišćenjem raznih metoda, poput lova na pitone, monitoringa, pravljenja skloništa za egzotične životinje i slično. Ali dugoročno gledajući - sve bi moglo zavisiti od obrazovanja.

"Naša generacija već ima unaprijed stvorene ideje. Izgubljeni smo. Nećemo ništa promijeniti", kaže Hileman, koji školskim grupama priča o zaštiti divljih životinja. "Moramo razgovarati sa djecom i moramo ih pridobiti u naš tim kako bi oni jednog dana mogli širiti tu poruku svojoj djeci."

XS
SM
MD
LG