Linkovi

Teme SAD / SVIJET

Briselske glavobolje zbog Mađarske i Poljske

Mr Charles MICHEL, President of the European Council. Video conference of the members of the European Council Roundtable (19/11/20)

Pregovori o budžetu Evropske unije redovno prolaze kroz napeta usaglašanja među zemljama članicama, koje su nerijetko imale nesuglasice oko načina kako rasporediti sredstva od budžeta. Međutim, nikad do sada razlog za neusvajanje budžeta nisu bile upravo one vrijednosti na kojima se temelji evropska porodica, a što je razlog zbog kog su Mađarska i Poljska, koje je potom podržala i Slovenija, blokirale usvajanje budžeta dogovorenog polovinom godine.

Šta predstoji?

Veto se ne može oboriti, tako da se pregovori nastavljaju sve dok se ne postigne puna saglasnost, koja je o budžetu inače postignuta još u junu, ali je izostala formalna konačna odluka.

Blokirano je usvajanje višegodišnjeg financijskog okvira za period 2021-2027. koji se pregovara periodično i određuju se prioriteti za trošenje sredstava. Proces finansiranja EU se ne prekida, pošto je budžet za predstojeću 2021. je već usvojen.

Šta je prethodilo?

Nakon istorijskog dogovora u julu, koji je uslijedio nakon maratonskih pregovora, EU se složila o budžetu i paketu oporavka od svega 1,82 milijardi eura koji je obuhvatio preuzimanje kolektivnog duga.

Mađarska i Poljska su sada stavile veto na formalnu finalizaciju ovog paketa zato što se protive novom mehanizmu koji bi omogućio EU da presječe sredstva onim zemljama članicama za koje se utvrdi da krše principe vladavine zakona.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, čija država predsjedava Evropskom unijom do 31. decembra, je najavila nastavak pregovora sa Budimpeštom i Varšavom, ali nije dala naznake da će popustiti po pitanju mehanizma o vladavini zakona.

German Chancellor Angela Merkel attends a virtual news conference at the chancellery in Berlin, Germany, Nov. 10, 2020.
German Chancellor Angela Merkel attends a virtual news conference at the chancellery in Berlin, Germany, Nov. 10, 2020.

Naime, fokus spora među državama članicama EU je mehanizam koji bi omogućio da se obustavi finansiranje državama članicama u kojima su njene vrijednosti “potpkopane ili ugrožene”, uključujući nezavisnost pravosuđa.

Mađarska i Poljska su dvije članice EU koje su već godinama predmet rasprave u evropskim institucijama zbog stanja u demokratiji i vladavine prava, uključujući ovde nezavisnost pravosuđa, slobodu izražavanja i korupciju.

Evropski parlament je još 2018. pozvao Savjet EU da deluje kako bi spriječio poljske i mađarske vlasti da “krše temeljne vrijednosti” EU.

Kako EU štiti kršenja ljudskih prava?

Član 7. Sporazuma EU predviđa da Savjet EU može utvrditi da postoji jasan rizik od ozbiljnog kršenja vrijednosti EU u dotičnim zemljama. Prema istom članu, to bi moglo u kasnijoj fazi dovesti do sankcija, poput suspenzije glasačkih prava u Savjetu. Međutim, ne postoji mehanizam koji bi omogućio privremenu ili potpunu suspenziju članstva.

Evropska komisija je 30. septembra izašla sa izvještajem o vladavini prava u kojem se ocijenilo da Mađarska i Poljska ne ispunjavanju osnovne demokratske standarde. Zbog ovog izvještaja, mađarski premijer Viktor Orban je zatražio razrješenje Vere Jurove, evropske komesarke nadležne za evropske vrijednosti i autora izvještaja.

Viktor Orban Prime Minister of Hungary attends a news conference following talks with his counterparts from central Europe's Visegrad Group in Lublin, Poland, Sept. 11, 2020.
Viktor Orban Prime Minister of Hungary attends a news conference following talks with his counterparts from central Europe's Visegrad Group in Lublin, Poland, Sept. 11, 2020.

Poljska i Mađarska su skoro usamljene, ali ne bez potpune podrške. Na njih se oslanjaju samo one zemlje članice EU čije vlasti dijele iste “vrijednosti”. Naime Slovenija je nedavno izašla u susret prigovorima Varšave i Budimpešte.

Zašto je Janša podržao Mađarsku i Poljsku?

Slovenački premijer Janez Janša je u pismu koji je uputio predsjedniku Savjeta EU Charlesu Michelu osudio mehanizam koji vezuje davanje financijskih sredstava za poštovanje vladavine prava. Prema Janšinim navodima iz ovog pisma, “samo nezavisno sudsko tijelo može da kaže šta je vladavina prava, ne politička većina".

Blokada usvajanja budžeta koji obuhvata i paket oporavka zbog posljedica korona virusa dolazi upravo u trenutku kada se najstariji kontinent suočava sa drugim talasom pandemije COVID-19 koji je ozbiljno pogodio ekonomiju.

Janez Jansa
Janez Jansa

Kako do izlaza iz krize?

Najviši zvaničnici EU obećavaju da će nastaviti sa intenzivnim pregovorima u cilju pronalaska rješenja, međutim malo je vjerovatno da će dogovor biti postignut u nekom skorijem roku, jer je malo vjerovatno da će preostale 24 države popustiti u zahtjevima da se moraju ispoštovati suštinske vrijednosti, a još manje se može povjerovati da će Mađarska i Poljska ubrzo popraviti stanje oko vladavine prava.

Drama oko evropskog budžeta pokazuje koliko je teško postići uslove da bi postao dio EU porodice, ali da ih više ne moraš slijediti, od trenutka kad postaneš dio bloka. Postupanjem Mađarske i Poljske, upravo nedisciplinirane države sada kazne sve ostale koji nastoje da zadrže vrijednosti na kojim se temelji Evropska unija.

See all News Updates of the Day

Šef domovinske sigurnosti poziva na široki državni odgovor nakon cyber napada na američki naftovod

Homeland Security Secretary Alejandro Mayorkas, left, talks with Sen. Susan Collins, R-Maine, center, and Sen. Lisa Murkowski, R-Alaska, right, during a break of the Senate Appropriations committee hearing to examine domestic extremism, Wednesday,…

Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) predvodi vladin odgovor na cyber napad koji je prošle sedmice zatvorio najveći naftovod u Sjedinjenim Državama, što je izazvalo zabrinutost zbog nestašice benzina.

Svjedočeći pred senatskim odborom u srijedu, tajnik DHS-a Alejandro Mayorkas rekao je da administracija Bidena razmatra pozivanje na niz hitnih mjera kako bi osigurala da benzin koji prevoze brodovi dospije u regije na koje je prošlog petka negativno utjecalo zaustavljanje Colonial naftovoda.

"Radimo po uputama predsjednika na vladin način kako bismo se pozabavili prijetnjom cyber sigurnosti koju je pretrpio Colonial i na koju su ranjive druge tvrtke i institucije u cijeloj našoj zemlji", rekao je Mayorkas.

Sistem Colonial naftovoda bio je prisiljen isključiti cijelu svoju mrežu duž istočne obale SAD-a nakon napada ransomware cyber napadom koji je lansirala cyber banda poznata kao DarkSide. Colonial je u srijedu popodne rekao da ponovno započinje s radom, ali tvrtka očekuje da će "trebati nekoliko dana dok se lanac isporuke vrati u normalu".

DarkSide se prvi put pojavio prošlog avgusta, a njegovi tvorci i podružnice od tada su pokrenuli globalne cyber napade u više od 15 zemalja, prema tvrtki za kibernetsku sigurnost FireEye.

Anne Neuberger, zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost za kibernetiku i nove tehnologije, rekla je novinarima u ponedjeljak da FBI prati grupu barem od oktobra. Američke obavještajne agencije istražuju ima li banda veze s ruskom vladom ili drugim državama, rekla je Neuberger.

FBI kaže da ne savjetuje plaćanje otkupnine za cyber kriminalce, a Colonial nije rekao je li izvršio takvu uplatu.

Mayorkas je rekao da je ransomware napad na američkog operatora cjevovoda, koji premješta gotovo polovicu goriva do Istočne obale, bio tipa na koji je nedavno upozorio američke poslovne čelnike. Ova vrsta hakiranja visokih uloga, dodao je, "potaknula je, točno, našu pažnju."

U aprilu je Ministarstvo pravosuđa osnovalo radnu skupinu posvećenu borbi protiv ransomware-a, što je dio šireg napora Bidenove administracije u borbi protiv cyber prijetnji. Radna skupina koordinira napore širom vlade na identificiranju i ometanju ransomware napada.

Zamjenica državnog odvjetnika Lisa Monaco rekla je nedavnoj minhenskoj konferenciji o kibernetskoj sigurnosti da je prošla godina bila najgora ikad za napade ransomware-a, a žrtve su pretrpjele milijarde dolara gubitka. Dodala je da je naručila 120-dnevni pregled načina na koji se Ministarstvo pravosuđa bori s izazovima kibernetičke sigurnosti.

Surađujući s organizacijama zajednice i agencijama za provođenje zakona, novoosnovani centar osigurat će da su „naši napori na prevenciji utemeljeni na pristupu koji koristi alate za procjenu i upravljanje rizikom u ponašanju i rješava faktore ranog rizika koji mogu dovesti do radikalizacije ili nasilja“, rekao je Mayorkas.

Mayorkas je zajedno s državnim odvjetnikom Merrickom Garlandom svjedočio o domaćem nasilnom ekstremizmu.

SAD: Pad vrijednosti dionica na Wall Streetu zbog straha od inflacije

November 27th 2020: File Photo by: zz/STRF/STAR…

Vrijednost akcija na Njujorškoj berzi ponovo je opala pošto je neočekivan skok inflacije prošlog mjeseca povećao zabrinutost investitora da bi ekonomija mogla da se naglo "pregrije" izlazeći iz recesije izazvane pandemijom korona virusa.

Tehnološki giganti koji su prošle godine dobijali na vrijednosti zbog masovnog prelaska na online aktivnosti, od utorka bilježe oštar pad vrijednosti dionica. Jedino su akcije energetskih kompanija zabilježile mali rast, prenosi AP.

Vodeći berzanski indeksi na putu su da zabilježe najveće gubitke na nedeljnom nivou od oktobra.

Indeks Standard end Pur (S&P 500) opao je u srijedu za 2,1 odsto, čime je njegov ovonedeljni pad zasad povećan na četiri odsto. Dau Džons (Dow Jones) je završio u minusu 1,99 odsto, a Nasdak (Nasdaq) 2,7 odsto

Prinosi na obveznice su skočili pošto je vlada objavila da su maloprodajne cijene u aprilu, u poređenju s istim mjesecom lane, imale najveću stopu rasta od 2008. godine.

Investitori brinu da bi inflacija mogla da se vrati poslije više godina.

Analitičari navode da tržište ne bi trebalo da bude previše iznenađeno rastom inflacije i očekuju da će ona biti privremena, prenosi AP.

"Nervoza zbog inflacije i kamatnih stopa pogađa tržište, ali za sada je prodaja uredna i bez haosa", Klif Hodž (Cliff Hodge), direktor za investicije u Cornerstone Wealth.

„Izvjesno popuštanje nakon ovih naglih skokova vrijednosti akcija je pozitivan trend,“ smatra Hodž.

Zvaničnici Federalnih rezervi i drugi ekonomisti smatraju da bi umjerena inflacija, u stvari, mogla biti dobra za oporavak.

Tržište ne bi trebalo da bude previše iznenađeno rastom inflacije, ističe Džef Bačbinder (Jeff Buchbinder), strateg u LPL Financial. Preovlađuje mišljenje da će rast inflacije biti privremen, iako je „prerano reći da li će se ovi viši nivoi održati“, rekao je Bačbinder.

Povećana inflacija odraz je nagomilane potražnje u ekonomiji, rekao je Teri Dufrene (Terry DuFrene), specijalista za globalne investicije u JP Morgan Private Bank.

„Ovo nije ponavljanje 1980-ih, kada smo imali hiperinflaciju“, ističe Dufrene. „Ovo nije nešto trajno,“ dodao je.

Zabrinutost zbog porasta inflacije takođe pokreće pitanje da li će Federalne rezerve promijeniti stav o održavanju niskih kamatnih stopa dok se ekonomija oporavlja. Bačbinder kaže da investitori ne bi trebalo očekivati da će se to uskoro dogoditi s obzirom na to da je ekonomija, a posebno tržište rada, još uvijek daleko od potpunog oporavka.

„Fed zaista trenutno ima jedan mandat, a to je povratak pune zaposlenosti, i to će potrajati neko vrijeme“, rekao je Bačbinder.

Analitičari očekuju rast potrošačkih cijena kako se ekonomija oporavlja, ali to je skopčano sa rizikom od smanjenja potrošnje koja je neophodna ekonomiji da bi održala oporavak. Troškovi novih automobila porasli su u aprilu za 0,5 odsto, što je najveći rast od prošlog jula, zbog velike potražnje i nedostatka računarskih čipova koji su usporili proizvodnju i smanjili zalihe dilera, navodi AP.

Zbog rastuće inflacije akcije će biti skuplje, naročito u tehnološkom sektoru koje su već dostigle veliku vrijednost, što može ograničiti očekivani profit u narednim godinama. Dionice Apple-a, Microsofta i Amazona su pale za više od 2 odsto.

Istovremeno, akcije Tesle su izgubile 4,4 procenta vrijednosti, ukupno 17 procenata ovog mjeseca. Zbog toga je ovaj proizvođač električnih automobile na putu da zabilježi najgori rezultat rezultat od marta 2020. kada su njegove dionice pale za 21,6 odsto.

Istovremeno, cijene energije nastavile su da rastu nakon zatvaranja velikog gasovoda na Istočnoj obali ranije tokom nedjelje, dok pristižu izvještaji o skladištenju benzina u mjestima poput Sjeverne Karoline.

SAD: Nova jedinica fokusiraće se na domaći nasilni ekstremizam

Homeland Security Secretary Alejandro Mayorkas testifies before the Senate Appropriations committee hearing to examine domestic extremism, Wednesday, May 12, 2021 on Capitol Hill in Washington. (Photo by Bill O'Leary/The Washington Post via AP,…

Američki tajnik za nacionalnu sigurnost Alejandro Mayorkas objavio je u srijedu da je njegov odjel stvorio namjensku obavještajnu jedinicu koja će se usredotočiti na domaći nasilni ekstremizam.

Nova će podružnica "osigurati da razvijemo stručnost neophodnu za borbu protiv ove prijetnje korištenjem zdravih, pravovremenih obavještajnih podataka", rekao je Mayorkas na saslušanju u Odboru za odobravanje u Senatu.

Uz to, odjel je preimenovao zasebni ured usmjeren na borbu protiv nasilnog ekstremizma u Centar za preventivne programe i partnerstva te će pojačati svoje resurse.

Kongresno saslušanje uslijedilo je usljed zabrinutosti zbog rastuće prijetnje domaćeg terorizma, a službenici zakona upozorili da su neki domaći nasilni ekstremisti možda bili ohrabreni napadom na američki Kapitol 6. januara od strane pristaša bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Predsjednik Joe Biden stavio je borbu protiv domaćeg terorizma kao glavni prioritet svoje administracije, a u januaru je naložio Uredu ravnatelja nacionalne obavještajne službe (ODNI) da izvrši reviziju prijetnje domaćeg nasilnog ekstremizma.

U martu je ODNI objavio procjenu prijetnje obavještajne zajednice, upozoravajući da domaći nasilni ekstremisti predstavljaju "povišenu prijetnju" domovini 2021. godine.

"Novija sociopolitička zbivanja - poput narativa o prevarama na nedavnim općim izborima, osnažujući utjecaj nasilnog kršenja američkog Kapitola, uvjeti povezani s pandemijom COVID-19 i teorije zavjere koje promiču nasilje - gotovo će sigurno potaknuti neke (domaće nasilne ekstremiste) da se ove godine pokušaju uključiti u nasilje ", navodi se u izvještaju.

FBI je procijenio da je "2019. bila najsmrtonosnija godina za nasilni domaći ekstremizam" od bombardiranja Oklahoma Cityja 1995. godine, Jill Sanborn, najviši dužnosnik protuterorizma, svjedočila je pred pododborom za odobravanje Kongresa prošlog mjeseca.

Između 2015. i 2020., rasno ili etnički motivirani nasilni ekstremisti odgovorni su za većinu smrtonosnih napada u domaćem terorizmu, rekao je Sanborn. Za borbu protiv domaćeg terorizma i nasilnog ekstremizma, Ministarstvo pravosuđa zatražilo je dodatnih 100 milijuna dolara financiranja za istražitelje i tužitelje.

NBC neće emitovati dodjelu Zlatnih globusa 2022. Tom Cruise vratio svoje nagrade

ARHIVA - 77. dodjela nagrada Zlatni globus održana je na Beverli Hilsu u Kaliforniji, 5. januara 2020. (Foto: AP/Jordan Strauss/Invision)

Zbog sve većeg pritiska studija, zvijezda i velikih dijelova filmske industrije na Holivudsko udruženje stranih novinara (HFPA), TV mreža NBC saopštila je da neće prenositi dodjelu Zlatnih globusa 2022, čime je doveden u pitanje opstanak jedne od najstarijih i najgledanijih dodjela nagrada u Holivudu.

Kritike na račun Udruženja stranih novinara, koje dodjeljuje "Globuse" i često se osuđuje zbog etičkih prekršaja i nedovoljne raznovrsnosti među kandidatima, dostigle su takav nivo u ponedjeljak da je Tom Cruise vratio svoja tri Zlatna globusa sjedištu udruženja, prema upućenoj osobi koja je želela da ostane anonimna.

NBC je saopštio da vjeruje da je Holivudsko udruženje stranih novinara - koje bi mogli da bojkotuju Netfliks, Warner Bros i mnogi holivudski glumci zbog nedovoljne raznovrsnosti članova udruženja - riješeno da se reformiše. Međutim, ta promjena ne može da se odigra dovoljno brzo, do naredne dodele nagrada.

"Promjena takvog obima zahtijeva vrijeme i rad, i snažno smo uvjereni da je HFPA potrebno vrijeme da bi sprovela promjene na pravi način", saopštila je mreža. "Zbog toga, NBC neće emitovati Zlatne globuse 2022. Ukoliko organizacija sprovede svoj plan, nadamo se da ćemo moći da emitujemo ceremoniju u januaru 2023. godine".

Ova fotografija objavljena ljubaznošću HFPA-e prikazuje praznu dvoranu za vrijeme 78. dodjele Zlatnih globusa na Beverly Hillsu u Kaliforniji 28. februara 2021.
Ova fotografija objavljena ljubaznošću HFPA-e prikazuje praznu dvoranu za vrijeme 78. dodjele Zlatnih globusa na Beverly Hillsu u Kaliforniji 28. februara 2021.

Holivudsko udruženje stranih novinara odavno je predmet kritika i podsmjeha zbog nedovoljne raznovrsnosti kandidata, odnosno sklonosti da nominuje bijele kandidate, zbog čega su ga ismijavali čak i voditelji same ceremonije. Novinari Los Angeles Timesa obavili istraživanje i u februaru objavili tekst o sumnjivoj strukturi udruženja, u kojem trenutno, među 90 članova sa pravom glasa, nema nijednog crnca niti crnkinje.

HFPA je obećala da će se drastično reformisati i prošle nedjelje usvojila plan o većoj raznovrsnosti svog članstva. Međutim, to nije spriječilo nekoliko studija da zaprijete da će se povući iz takmičenja za Zlatne globuse.

Prošle nedjelje, Netfliks i Amazon studio su saopštili da će prekinuti veze sa HFPA ukoliko brzo ne sprovede još drastičnije promjene.

"Ne vjerujemo da će predložena nova politika - posebno u smislu veličine i brzine rasta članstva - riješiti sistemske probleme sa raznovrsnošću i inkluzivnošću u udruženju, niti pomanjkanje jasnih standarda rada vaših članova", napisao je u pismu grupi direktor Netfliksa Ted Sarandos.

ARHIVA - Voditeljke dodele Zlatnih globusa Tina Fej i Ejmi Poler na 71. godišnojj dodeli Zlatnih globusa na Beverli Hilsu.
ARHIVA - Voditeljke dodele Zlatnih globusa Tina Fej i Ejmi Poler na 71. godišnojj dodeli Zlatnih globusa na Beverli Hilsu.

U svom pismu, kompanija Vorner (WarnerMedia) saopštila je da će prestati da održava specijalne projekcije i druge događaje za HFPA dok ne sprovede značajnije promjene."

"Suviše dugo, zahtjevi za specijalnim uslugama i povlasticama i drugi neprofesionalni zahtjevi su iznošeni našem timu i drugima u ovoj industriji", napisali su direktori Vorner medija.

"Žao nam je što smo se, kao industrija, žalili, ali smo u velikoj mjeri tolerisali takvo ponašanje sve do sada".

Gnjev zbog ponašanja Holivudskog udruženja stranih novinara se pojačao u proteklih šest nedjelja, kako je filmska industrija, koja je dugo ignorisala problem rasne i rodne nejednakosti, sada postala netolerantna prema ponašanju ove organizacije, koju uglavnom čine malo poznati novinari, koji značajno profitiraju zbog godišnje ceremonije.

Holivud sve više napušta HFPA. Grupa od 100 kompanija koje zastupaju umjetnike saopštila je da će savjetovati svojim klijentima da ne učestvuju u događajima koje organizuje HFPA. Mark Rafalo, koji je ove godine osvojio Zlatni globus, nedavno je izjavio da više "ne može da bude ponosan i srećan što je dobitnik te nagrade". Skarlet Džohensen je izjavila da su za nju, konferencije za novinare HFPA "značile odgovaranje na seksistička pitanja i primjedbe nekih članova udruženja koje su se graničile sa seksualnim uznemiravanjem".

Replike statua Zlatnog globusa vide se na nominacijama za 77. dodjelu Zlatnih globusa na Beverly Hillsu u Kaliforniji, 9. decembra 2019.
Replike statua Zlatnog globusa vide se na nominacijama za 77. dodjelu Zlatnih globusa na Beverly Hillsu u Kaliforniji, 9. decembra 2019.

Holivudsko udruženja stranih novinara nije komentarisalo odluku NBC o dodjeli nagrada 2022, ali su članovi odbora iznijeli svoj raspored reformi - koji će do početka avgusta dovesti do obnovljenog članstva i novog sastava samog odbora, kao i brojne druge promjene politike.

"Bez obzira na sljedeći datum emitovanja dodjele Zlatnih globusa, primjena transformativnih promjena što je brže moguće - i što promišljenije - i dalje je prioritet naše organizacije", saopštila je grupa.

Dodjela Zlatnih globusa je proteklih godina imala pad gledanosti, ali i dalje važi za jednu od najgledanijih ceremonija, i obično je na trećem mjestu poslije Oskara i Gremija. 78. dodjela Zlatnih globusa, održana 28. februara, privukla je 6,9 miliona ljudi, što je pad od čak 63 odsto u odnosu na prenos iz 2020, koji je gledalo 18,4 miliona ljudi.

Ned Price za Glas Amerike: SAD će preduzimati diplomatske napore da okončaju okupaciju Krima 

Portparol State Departmenta Ned Price na jednom od brifinga u aprilu 2021. (Foto: AFP/Nicholas Kamm/Pool)

Portparol američkog State Departmenta Ned Prajs (Ned Price) govorio je za Ruski servis Glasa Amerike o ishodu posjete državnog sekretara Antony Blinkena Kijevu, “domaćim zadacima” za ukrajinsku vladu i američkim planovima za razgovore u normandijskom formatu.

Prajs je takođe izrazio podršku novinarima koji su progonjeni u Rusiji.

Glas Amerike: Kako na praktičnom nivou izgledaju rezultati posjete državnog sekretara Blinken Kijevu?

Prajs: Sekretar Blinken i, što je još važnije, predsjednik Bajden zaključili su da je veoma važno otići u Ukrajinu, u Kijev, što je prije moguće nakon što je ova američka administracija pristupila poslu. To je signal našim ukrajinskim partnerima da smo zainteresovani za naše partnerstvo. Sjedinjene Američke Države podržaće Ukrajinu, podržaće i staće rame uz rame sa Ukrajincima koji odbijaju agresiju Rusije. Rusija takođe pokušava da uništi ono što Ukrajinci rade u svojoj zemlji, da uništi osjećaj suvereniteta i nezavisnosti kojem Ukrajinci teže. Mnogo smo razgovarali o ruskoj agresiji, o zastrašivanju Moskve, razgovarali smo i o korupciji i potrebi reformi. To je neophodno da bi Ukrajinci, Kijev mogli da idu naprijed, da ostvare euroatlantske težnje kojima su posvećeni i narod i rukovodstvo zemlje.

Glas Amerike: Sekretar Blinken imao je nekoliko sastanaka u Londonu, uključujući i svoje kolege iz G7. Da li postoji signal da će format Normandije biti proširen i da će mu se pridružiti i Sjedinjene Države?

Prajs: Sreli smo se sa kolegama ne samo iz G7, već smo dva puta bili u sjedištu NATO-a. Dva puta smo bili u Briselu u posljednja 3-4 mjeseca otkako je državni sekretar stupio na dužnost i mislim da su ova putovanja važan signal samo po sebi. I osjetili smo jedinstvo svih 30 zemalja članica NATO-a u pružanju podrške Ukrajini pred ruskom agresijom i pokušajima zastrašivanja. Ovo takođe odražava ono što smo čuli od predstavnika zemalja G7. Tako su i NATO i G7 izrazili podršku ukrajinskom narodu i partnerstvu sa Kijevom. Što se tiče Sjedinjenih Država i naše uloge, mi smo duboko uključeni u proces, ulažemo i nastavićemo da činimo diplomatske napore da okončamo ilegalnu okupaciju Krima od strane Rusije, kao i da zaustavimo ilegalne akcije Rusije na teritoriji Ukrajine, koja je nezavisna država.

Glas Amerike: Da li administracija i State Department planiraju da imenuju specijalnog izaslanika za Ukrajinu?

Prajs: Nastavićemo da ulažemo u diplomatiju i to ćemo činiti zajedno sa Ukrajinom, Francuskom, Njemačkom i drugim evropskim partnerima. Učinićemo ono što je najrazumnije za postizanje našeg cilja da podržimo Ukrajinu, njen suverenitet, teritorijalni integritet na kopnu i na moru. Još jednom, uradićemo ono što ima najviše smisla i što će nas dovesti do uspjeha.

Glas Amerike: Govoreći o ulozi Rusije, stavu Sjedinjenih Država, predsjednik Bajden i državni sekretar Blinken su više puta rekli da ne žele eskalaciju, ali evo citata iz intervjua sa državnim sekretarom Blinkenom: „Ako Rusija nastavi svoje agresivne i nepromišljene akcije protiv Ukrajine ili druge države, ugrožavajući naše interese, mi ćemo odgovoriti“. Kako će izgledati taj odgovor?

Prajs: Ne bi trebalo da razgovaramo o hipotetičkim pitanjima, mislim da signal koji smo poslali po dolasku u Kijev, prisustvo državnog sekretara Blinkena, govori da ćemo i dalje nastaviti partnerstvo i podršku Ukrajini. Akcije Ruske Federacije, zastrašivanje s njene strane, pokušaji agresije nisu ništa drugo do pokušaji suprotstavljanja Sjedinjenim Državama.

Glas Amerike: Sjedinjene Države nastavljaju da vrše pritisak na Kremlj u vezi sa situacijom sa Aleksejom Navalnim, a posebno u vezi sa pritiskom na slobodu govora. Govorimo o progonu, na primjer, zaposlenih u Radiju Slobodna Evropa u Rusiji. Da li razmatrate mogućnost uvođenja dodatnih sankcija s tim u vezi?

Prajs: Državni sekretar Blinken dao je intervju za Radio Slobodna Evropa dan ranije. Odlučili smo se za ovo iz nekoliko razloga. Time je državni sekretar Blinken obilježio Svjetski dan slobode medija, koji se obilježava 3. maja. Ali takođe smo smatrali da bi bilo važno sjediti i razgovarati sa RFE/RL, s obzirom na uznemiravanje i zastrašivanje kojima je izložen u Rusiji. Ono što Ruska Federacija pokušava da uradi u odnosu na Radio Slobodna Evropa jasno pokazuje da Vladimir Putin nije siguran u snagu svoje pozicije.

Njegova administracija pokušava da pooštri pravila o slobodnom protoku informacija jer oni imaju šta da kriju. Nastavićemo da podržavamo nezavisne novinare širom svijeta. Nastavićemo da podržavamo Radio Sloboda i Radio Slobodna Evropa, stojeći rame uz rame sa nezavisnim novinarima koji pokušavaju da kažu istinu, ponekad izlažući se opasnosti i čak rizikujući sopstveni život.

Prošle nedjelje državni sekretar Blinken sastao se sa novinarima iz cijelog svijeta koji su se suočili sa uznemiravanjem, zastrašivanjem, prijetnjama samo zato što su obavljali svoju profesionalnu dužnost, jer su pokušavali da koriste svjetski priznato pravo na slobodu izražavanja i slobodu pristupa informacijama.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG