Linkovi

Analize i istraživanja

Briselske glavobolje zbog Mađarske i Poljske

Mr Charles MICHEL, President of the European Council. Video conference of the members of the European Council Roundtable (19/11/20)

Pregovori o budžetu Evropske unije redovno prolaze kroz napeta usaglašanja među zemljama članicama, koje su nerijetko imale nesuglasice oko načina kako rasporediti sredstva od budžeta. Međutim, nikad do sada razlog za neusvajanje budžeta nisu bile upravo one vrijednosti na kojima se temelji evropska porodica, a što je razlog zbog kog su Mađarska i Poljska, koje je potom podržala i Slovenija, blokirale usvajanje budžeta dogovorenog polovinom godine.

Šta predstoji?

Veto se ne može oboriti, tako da se pregovori nastavljaju sve dok se ne postigne puna saglasnost, koja je o budžetu inače postignuta još u junu, ali je izostala formalna konačna odluka.

Blokirano je usvajanje višegodišnjeg financijskog okvira za period 2021-2027. koji se pregovara periodično i određuju se prioriteti za trošenje sredstava. Proces finansiranja EU se ne prekida, pošto je budžet za predstojeću 2021. je već usvojen.

Šta je prethodilo?

Nakon istorijskog dogovora u julu, koji je uslijedio nakon maratonskih pregovora, EU se složila o budžetu i paketu oporavka od svega 1,82 milijardi eura koji je obuhvatio preuzimanje kolektivnog duga.

Mađarska i Poljska su sada stavile veto na formalnu finalizaciju ovog paketa zato što se protive novom mehanizmu koji bi omogućio EU da presječe sredstva onim zemljama članicama za koje se utvrdi da krše principe vladavine zakona.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, čija država predsjedava Evropskom unijom do 31. decembra, je najavila nastavak pregovora sa Budimpeštom i Varšavom, ali nije dala naznake da će popustiti po pitanju mehanizma o vladavini zakona.

German Chancellor Angela Merkel attends a virtual news conference at the chancellery in Berlin, Germany, Nov. 10, 2020.
German Chancellor Angela Merkel attends a virtual news conference at the chancellery in Berlin, Germany, Nov. 10, 2020.

Naime, fokus spora među državama članicama EU je mehanizam koji bi omogućio da se obustavi finansiranje državama članicama u kojima su njene vrijednosti “potpkopane ili ugrožene”, uključujući nezavisnost pravosuđa.

Mađarska i Poljska su dvije članice EU koje su već godinama predmet rasprave u evropskim institucijama zbog stanja u demokratiji i vladavine prava, uključujući ovde nezavisnost pravosuđa, slobodu izražavanja i korupciju.

Evropski parlament je još 2018. pozvao Savjet EU da deluje kako bi spriječio poljske i mađarske vlasti da “krše temeljne vrijednosti” EU.

Kako EU štiti kršenja ljudskih prava?

Član 7. Sporazuma EU predviđa da Savjet EU može utvrditi da postoji jasan rizik od ozbiljnog kršenja vrijednosti EU u dotičnim zemljama. Prema istom članu, to bi moglo u kasnijoj fazi dovesti do sankcija, poput suspenzije glasačkih prava u Savjetu. Međutim, ne postoji mehanizam koji bi omogućio privremenu ili potpunu suspenziju članstva.

Evropska komisija je 30. septembra izašla sa izvještajem o vladavini prava u kojem se ocijenilo da Mađarska i Poljska ne ispunjavanju osnovne demokratske standarde. Zbog ovog izvještaja, mađarski premijer Viktor Orban je zatražio razrješenje Vere Jurove, evropske komesarke nadležne za evropske vrijednosti i autora izvještaja.

Viktor Orban Prime Minister of Hungary attends a news conference following talks with his counterparts from central Europe's Visegrad Group in Lublin, Poland, Sept. 11, 2020.
Viktor Orban Prime Minister of Hungary attends a news conference following talks with his counterparts from central Europe's Visegrad Group in Lublin, Poland, Sept. 11, 2020.

Poljska i Mađarska su skoro usamljene, ali ne bez potpune podrške. Na njih se oslanjaju samo one zemlje članice EU čije vlasti dijele iste “vrijednosti”. Naime Slovenija je nedavno izašla u susret prigovorima Varšave i Budimpešte.

Zašto je Janša podržao Mađarsku i Poljsku?

Slovenački premijer Janez Janša je u pismu koji je uputio predsjedniku Savjeta EU Charlesu Michelu osudio mehanizam koji vezuje davanje financijskih sredstava za poštovanje vladavine prava. Prema Janšinim navodima iz ovog pisma, “samo nezavisno sudsko tijelo može da kaže šta je vladavina prava, ne politička većina".

Blokada usvajanja budžeta koji obuhvata i paket oporavka zbog posljedica korona virusa dolazi upravo u trenutku kada se najstariji kontinent suočava sa drugim talasom pandemije COVID-19 koji je ozbiljno pogodio ekonomiju.

Janez Jansa
Janez Jansa

Kako do izlaza iz krize?

Najviši zvaničnici EU obećavaju da će nastaviti sa intenzivnim pregovorima u cilju pronalaska rješenja, međutim malo je vjerovatno da će dogovor biti postignut u nekom skorijem roku, jer je malo vjerovatno da će preostale 24 države popustiti u zahtjevima da se moraju ispoštovati suštinske vrijednosti, a još manje se može povjerovati da će Mađarska i Poljska ubrzo popraviti stanje oko vladavine prava.

Drama oko evropskog budžeta pokazuje koliko je teško postići uslove da bi postao dio EU porodice, ali da ih više ne moraš slijediti, od trenutka kad postaneš dio bloka. Postupanjem Mađarske i Poljske, upravo nedisciplinirane države sada kazne sve ostale koji nastoje da zadrže vrijednosti na kojim se temelji Evropska unija.

See all News Updates of the Day

Analitičari: Odlazak Merkel predstavlja veliki gubitak za Erdogana

Analitičari: Odlazak Merkel predstavlja veliki gubitak za Erdogana
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Biden: Amerika je spremna pomoći svijetu u borbi protiv globalnih izazova

Biden: Amerika je spremna pomoći svijetu u borbi protiv globalnih izazova
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

SAD pokušavaju da poprave odnose sa Francuskom narušene zbog podmornica

Biden i Macron na NATO samitu u Belgiji, juni 2021.

Predsjednik SAD Joe Biden i francuski predsjednik Emmanuel Macron sastaće se narednog mjeseca u Rimu, dogovoreno je nakon telefonskog razgovora dvojice predsjednika.

Tenzije između dvije zemlje su povišene nakon što su SAD i Velika Britanija odlučile da prodaju Australiji najmanje osam nuklearnih podmornica, zbog čega je Australija otkazala ugovor o kupovini konvencionalnih podmornica od Francuske, vrijedan 66 milijardi dolara.

U saopštenju Bijele kuće poslije razgovora Macrona i Bidena navodi se da Amerika "žali što je došlo do ovakve situacije".

"Dvojica lidera su se saglasila da bi bio koristan otvoren dijalog o strateškim pitanjima i interesima Francuske i evropskih partnera. Predsjednik Biden je tome posvećen", saopštila je Bijela kuća.

Macron i Biden bi trebalo da se sastanu krajem oktobra na samitu G20 koji se održava u Rimu.

Francuska je ranije opozvala svog ambasadora u Washingtonu. Sada Bijela kuća navodi da je Macron saglasan da se ambasador vrati u SAD sljedeće nedjelje i "počne intenzivno da radi sa američkim zvaničnicima".

Šef diplomatije Francuske Jean-Yves Le Drian​ je dogovor SAD sa Australijom nazvao "obmanom" jednog od najvećih francuskih saveznika. Le Drian je rekao da je Amerika mjesecima radila Francuskoj iza leđa.

Australija je ušla u pakt sa nuklearnim podmornicama jer želi da se suprotstavi uticaju Kine u indo-pacifičkom regionu.

"Predsjednik Biden je potvrdio strateški značaj angažovanja Francuske i ostalih evropskih zemalja u tom regionu. SAD prepoznaju značaj jače evropske odbrane koja doprinosi transatlantskim odnosima i komplementarna je sa NATO", navodi Bijela kuća.

Kako zapadni vojni pakt i nukelarne podmornice Australije utiču na Kinu

Arhiv, ilustracija - Podmornica klase Virginia, USS Illinois (SSN 786), vraća se kući u bazu u Pearl Harbor, 13. septembra 2021.

Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija objavile su u četvrtak ono što Kraljevska australijska mornarica na svojoj web stranici opisuje kao "pojačano trilateralno bezbjednosno partnerstvo" poznato kao AUKUS (Australija, Ujednjeno Kraljevstvo i SAD).

Kaže se da će Australija dobiti najmanje osam podmornica na nuklearni pogon, koje će se graditi u Australiji uz upotrebu američke tehnologije.

Upotreba australijskih podmornica na nuklearni pogon u Indo-Pacifiku naljutila je Kinu prijetnjom da će obuzdati njeno širenje na istim vodenim putevima, kažu stručnjaci.

Bezbjednosni dogovor tri zemlje uslijedio je nakon što je Australija odustala od ranijeg sporazuma sa Francuskom o dizel-električnim podmornicama, što je naljutilo Pariz. Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Yves Le Drian​ čak je opisao odluku Australije da odustane od sporazuma kao "nož u leđa". Francuska je u petak povukla svoje ambasadore iz SAD i Australije.

Analitičari ističu partnerstvo kao posljednji pokušaj Zapada da se bori sa Kinom za kontrolu nad morima koja Peking naziva svojim, uprkos teritorijalnim sukobima sa drugim azijskim vladama, uključujući zapadne saveznike. Jedan od spornih plovnih puteva je i Južno kinesko more bogato resursima.

Podmornice na nuklearni pogon znače plovila koja su više nevidljiva i brza, dok britansko učešće sugeriše na širi program koji nije samo još jedan napor predvođen SAD usmjeren protiv Kine, kažu eksperti. Očekuje se da će podmornice biti spremne do 2035.

"Operativno, to bi Kinezima trebalo da smeta, jer ako Australija na kraju dobije nuklearne podmornice, onda može ostati na pozicijama na mjestima poput Južnog kineskog ili Istočnog kineskog mora radi manje ili više stalnog raspoređivanja", rekao je Gregory Poling​, direktor Azijske Inicijative za pomorsku transparentnost u okviru Centra za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu.

Podmornice neće odmah postati "online", rekao je on, ali u prvih pet do 10 godina važno je "ono što (partnerstvo) govori o držanju i volji Australije da se suprotstavi Kini i šta god da je promjena stava za SAD", rekao je Poling. Washington bi na kraju mogao da povećati vojne rotacije i vježbe sa Canberrom, rekao je on.

Kineski pomorski sukobi

Peking polaže pravo na oko 90 posto Južnog kineskog mora i razbjesnio je Bruneje, Maleziju, Tajvan, Vijetnam i Filipine izgradnjom vještačkih ostrvaca i prolaskom brodova kroz sporne vode. Sa Japanom se bori za suverenitet u dijelovima susjednog Istočnog kineskog mora.

Zapadne zemlje su ponovo primjetile svog bivšeg neprijatelja iz Hladnog rata jer kineska mornarica brzo raste i njeni brodovi se pojavljuju čak do Aljaske.

AUKUS poziva na dijeljenje vojne automatizacije, vještačke inteligencije i kvantne tehnologije. Kvantna tehnologija može pomoći u otkrivanju podmornica i nevidljivih aviona. Australija, Britanija i Sjedinjene Američke Države obavezale su se na "sveobuhvatan program rada" u narednih 18 mjeseci, kaže australska mornarica.

"Najgore moguće situacije"

Podmornice na nuklearni pogon sa sjedištem u Australiji mogle bi stići do Južnog kineskog mora za jedan dan i ostati tu neograničeno dugo, rekao je Malcolm Davis, viši analitičar odbrambene strategije i sposobnosti na Australijskom institutu za stratešku politiku u Canberri. Alternativno, mogli bi da uđu u Bengalski zaliv, Arapsko more ili jugozapadni Pacifik, dodao je on.

On je rekao da Australija, u oštrim političkim i trgovinskim borbama sa Kinom od 2015. godine, namjerava da pomogne Sjedinjenim Državama u odbrani svakog kineskog poteza koji je "neprijateljski" prema saveznicima Australije.

"Ove podmornice prvenstveno imaju za cilj jačanje australijske odbrane od rastuće Kine koja predstavlja izazov ne samo za SAD u regionu, već i za sve naše zemlje, uključujući Australiju, a postoji i sve veći vojni izazov iz Kine koji je vrlo stvaran, a mi se pripremamo za sve vrste najgorih mogućih nepredviđenih situacija, uključujući i izglede za veliki rat snaga između SAD i Kine oko Tajvana u ovoj deceniji", rekao je Davis.

Kina polaže pravo na suverenitet nad samoupravnim Tajvanom i redovno šalje vojne avione u njegov vazdušni prostor. Tajvanska vlada, koja se protivi ujedinjenju sa Kinom, nailazi na sve veću podršku Zapada.

"Tajvan će imati dio (svoje populacije) koja vapi: 'To je sjajno. Engleska, Amerika i Australija dolaze da uspostave ravnotežu protiv Kine'", rekao je Huang Kwei-bo, prodekan Fakulteta za međunarodne poslove u Nacionalni univerzitet Chengchi u Tajpeju.

Britanski zvaničnici pridružili su se sporazumu o razmjeni tehnologija u okviru svoje "ideje o globalnoj Britaniji" nakon njihovog odlaska iz Evropske unije, rekao je Poling. Njeno učešće kao zemlje koja nije indo-pacifička, posebno ljuti Kinu, rekao je Huang.

AUKUS prati druge napore predvođene Zapadom, poput 16-godišnjeg četvorostranog dijaloga o bezbjednosti između Indije, Japana, Australije i Sjedinjenih Država. Zemlje saveznice Zapada povremeno samostalno prolaze brodovima kroz Južnokinesko more. Kina se obično buni.

Oštre riječi, djela u Kini

Kina naziva sporazum AUKUS opasnim za indo-pacifički region. "Pokretanje saradnje Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Australije u oblasti nuklearnih podmornica, ozbiljno narušava regionalni mir i stabilnost, povećava utrku u naoružanju i uništava naporan rad na međunarodnom razoružanju", rekao je u četvrtak portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Zhao Lijian.

Azijska glavna supersila ne stoji skrštenih ruku. Kina je 1. septembra implementirala svoj Revidirani zakon o pomorskom saobraćaju za borbu protiv stranih brodova koji prolaze u blizini njenih obala. Zakon pooštrava kinesku kontrolu nad Istočnim i Južnim kineskim morem dajući Pekingu ovlaštenje da zaustavi niz stranih plovila.

"Mornarica Sjedinjenih Država, ako joj je naređeno da primjenjuje slobodu plovidbe, to samo postavlja sukob, jer kako ćete zaustaviti američki ratni brod?" rekao je Carl Thayer, emeritus profesor politike na Univerzitetu Novi Južni Vels u Australiji.

Kina bi mogla dalje da prati AUKUS ograničavanjem dodatnog australijskog uvoza, rekao je Davis. Canberra je, međutim, već pronašla nova inostrana tržišta za svoj najvažniji ugalj i vino zbog ranijih trvenja sa Kinom.

SAD: Sigurnosne agencije pod "eksplozijom" opterećenja zbog domaćeg terorizma

Direktor Federalnog istražnog biroa (FBI) Christopher Wray svjedoči pred Odborom za unutrašnju bezbjednost i vladine poslove tokom diskusije o bezbjednosnim prijetnjama 20 godina nakon terorističkog napada 11. septembra, 21. septembar 2021, na Capitol Hillu.

Nacionalne bezbjednosne agencije i agencije za sprovođenje zakona Sjedinjenih Država bore se protiv, kako opisuju, "značajnog skoka" prijetnji koje stižu od domaćih terorista, od kojih mnogi djeluju sami i motivisani rasnim animozitetom ili antivladinom ideologijom.

Zvaničnici su, svjedočeći pred zakonodavcima u utorak, ponovili upozorenja od ranije ove godine da su najsmrtonosnije pretnje Sjedinjenim Državama domaće, s ideologijom belih supremacionista i ličnim zamjerkama koje navode sve veći broj takozvanih usamljenih aktera na akciju.

"Svakako da je broj domaćih terorista eksplodirao", rekao je pred odborom Senata Christopher Wray​, direktor Federalnog istražnog biroa (FBI), nazvavši spriječavanje terorističkih napada glavnim prioritetom Biroa "sada i u doglednoj budućnosti".

"Više smo nego udvostručili broj domaćih slučajeva terorizma, sa oko 1.000 na oko 2.700 istraga", rekao je on o posljednjih 16 do 18 mjeseci. "Povećali smo broj zaposlenih da bi se udvostručio broj ljudi koji rade na toj prijetnji u odnosu na godinu dana ranije."

Dio tog skoka potiče od napada na Kongres SAD 6. januara, koji je rezultirao smrću pet ljudi i doveo do više od 600 hapšenja.

Međutim, u pripremljenom svjedočenju, Wray je upozorio da opsada Capitola "pokazuje spremnost nekih da primjene nasilje protiv vlade u cilju ostvarivanja svojih političkih i društvenih ciljeva".

Rekli su i da se mnogi usamljeni akteri, bilo motivisani domaćim primjedbama ili porukama stranih terorističkih grupa, uveliko oslanjaju na internet, pa im je teško pronaći nešto od onoga što dobijaju.

"Budući da deluju sami i brzo prelaze s radikalizacije na akciju, često koristeći lako dostupno oružje protiv ranjivih meta, ovi napadači ne ostavljaju mnogo tačaka za povezivanje", rekao je Wray zakonodavcima.

On je također upozorio da je u samo nekoliko godina FBI uspio da osujeti terorističke napade na veliki broj velikih SAD gradova, uključujući New York, Las Vegas i Miami.

Strane terorističke prijetnje

Uprkos rastućoj prijetnji od domaćih ekstremista, zvaničnici SAD upozoravaju da se prijetnja stranih terorističkih grupa, poput Islamske države (IS) i Al-Kaide, samo donekle smanjila.

Direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Christine Abizaid svjedočila je pred Odborom za unutrašnju sigurnost i vladine poslove Senata na raspravi o sigurnosnim prijetnjama, 21. septembra 2021. na Capitol Hillu.
Direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Christine Abizaid svjedočila je pred Odborom za unutrašnju sigurnost i vladine poslove Senata na raspravi o sigurnosnim prijetnjama, 21. septembra 2021. na Capitol Hillu.

"Strane terorističke grupe nastavljaju da stavljaju prioritet na napade na Sjedinjene Države", rekla je zakonodavcima Christine Abizaid​, direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, opisujući pretnju samo kao "manje akutnu" nego prije 20 godina, kada su teroristi Al Kaide izveli napade 11. septembra na njujorški Svjetski trgovinski centar i na Pentagon.

"Iako su godine (protivterorističkog) pritiska degradirale mrežu Al Kaide, grupa i njene podružnice i dalje imaju namjeru da koriste pojedince koji imaju pristup Sjedinjenim Državama za izvođenje napada", rekla je ona.

Iran

Pored grupa poput Al Kaide i IS, Abizaid je upozorila da su zvaničnici za borbu protiv terorizma zabrinuti zbog napora Irana i njemu bliskog Hezbolaha da napadnu SAD.

Konkretno, upozorila je da iranski lideri ostaju "u namjeri da se osvete u Sjedinjenim Državama" za ubistvo bivšeg komandanta jedinice Kuds Iranske revolucionarne nacionalne gardne Kasema Sulejmanija u januaru 2020.

Abizaid je dalje upozorila u pisanom svjedočenju na tekuće napore Teherana da "izgradi operativne kapacitete protiv američkih organizacija i ljudi".

Kina

Međutim, više od Irana - kako je direktor FBI-a Wray rekao zakonodavcima - ni jedna zemlja ne predstavlja ozbiljniju prijetnju po SAD kao Kina, koja je primorala Biro da otvara novu kontraobavještajnu istragu, u prosjeku, na svakih 12 sati.

"Mislim da ne postoji zemlja koja predstavlja veću prijetnju za naše inovacije, našu ekonomsku bezbjednost i naše demokratske ideje od Narodne Republike Kine, zbog čega imamo preko 2.000 aktivnih istraga u vezi sa vladom NR Kine u svih 56 kancelarija na terenu", rekao je on. "To je skoro povećanje istraga o ekonomskoj špijunaži u vezi sa Kinom od 1.300 posto u odnosu na ono od prije otprilike jedne decenije."

Zvaničnici SAD su takođe optužili Kinu da pokušava da iskoristi pandemiju koronavirusa kako bi "profitirala od proizvodnje lažne LZO (lične zaštitne opreme) i medicinskog materijala“.

Kina "nastavlja da se bavi krađom intelektualne svojine, eksploatacijom ranjivih lanaca snabdijevanja i upotrebom ekonomske prinude kako bi ugrozila našu ekonomsku bezbjednost" rekao je zakonodavcima sekretar za unutrašnju bezbjednost Alejandro Mayorkas.

Ransomware

I Wray i Mayorkas su također su naveli ransomware napade (zloćudne programe koji preotimaju kontrolu nad sistemima i datotekama i za čije uklanjanje napadači traže velike otkupnine), mnoge povezane sa Rusijom, kao stalnu prijetnju.

"Prošle godine su žrtve platile otkupnine u iznosu od 350 miliona dolara, što je povećanje od 311 posto u odnosu na prethodnu godinu, sa prosječnom isplatom većom od 300.000 dolara", rekao je Mayorkas.

"Sada istražujemo preko 100 različitih vrsta ransomwarea, od čega svaki ima mnoštvo žrtava", dodao je Wray iz FBI-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG