Izdvojeno
Svjetska banka: BiH će zahvatiti najveća recesija od rata
Očekuje se da će Bosnu i Hercegovinu (BiH) u 2020. zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina, navodi se u saopćenju Svjetske banke na osnovu rezultata Redovnog ekonomskog izvještaja.
Za 2020. projicira se smanjenje realnog BDP-a za 3,2 procenta zbog usporavanja u većini proizvodnih sektora, slabije potražnje iz okruženja i političke neizvjesnosti.
Nepovoljne demografske karakteristike BiH, povećanje broja zaraženih i teško političko okruženje mogu takođe pogoršati uticaje pandemije i uzrokovati čak i veći pad BDP-a, nego što se trenutno procjenjuje, navodi se.
"Ova kriza je imala ogroman utjecaj na ekonomiju i živote ljudi u Bosni i Hercegovini", kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
"BiH se suočavala s brojnim izazovima i prije pandemije, a sada je rješavanje mnogih od njih postalo još urgentnije. To uključuje stvaranje prostora za snažniji privatni sektor, povećanje efikasnosti javnog sektora, bolju zaštitu ljudskog kapitala u zemlji (kroz bolje obrazovanje i zdravstvo) i stvaranje boljih prilika za mlade."
Drugi val odgađa oporavak u regiji
Pandemija COVID-19 uzrokovala je duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, uz smanjenje i domaće i vanjske potražnje, praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja, dovodeći do negativnog rasta u svih šest zemalja regije u 2020, saopćili su iz Svjetske banke.
Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke, prognozira se smanjenje ekonomskog rasta za 4,8 procenata u 2020., što je za 1,7 procentnih poena manje od prognoza iz aprila.
Drugi, snažan val pandemije od sredine juna, odgađa ekonomski oporavak u regiji.
Ograničenja putovanja i mjere socijalnog distanciranja, također umanjuju rast u zemljama koje više zavise od turizma, navedeno je u saopćenju.
Pandemija dovodi do novih izazova na tržištima rada u regiji i prijeti da ugrozi napredak koji su zemlje ostvarile u oblasti dobrostanja.
Do juna je nezaposlenost u regiji porasla za pola procentnog poena, uz gašenje 139.000 radnih mjesta.
Procjenjuje se da je dodatnih 300.000 ljudi postalo siromašno u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji – ali je više nego dvostruko manji nego da mjere odgovora na pandemiju nisu uvedene, navodi se u izvještaju.
"Kao i u većem dijelu svijeta, pandemija COVID-19 i dalje teško pogađa ljude na Zapadnom Balkanu, ugrožavajući i zdravlje i ekonomsko dobrostanje ljudi u svih šest zemalja regije", kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.
"Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak."
Prema izvještaju, svih šest zemalja regije je brzo donijelo politike za zaštitu života i egzistencije.
Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, je pomoglo na sprečavanju nekih od najtežih utjecaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u regiji u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja.
Međutim, uprkos tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, je sada anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva.
Na ove izazove se nadovezuje povećanje fiskalnih deficita u regiji, s obzirom na to da vlade, u situaciji pada prihoda, nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. Uz neizvjestan kraj ekonomske krize, vjerovatno je da će pritisak na tržišta rada i prihod potrajati još nekoliko narednih mjeseci.
"Pored poboljšanja zdravstvenih sistema i jačanja mehanizama socijalne zaštite, kreatori politika u regiji bi trebalo da uvode mjere za jačanje ljudskog kapitala, izgradnju snažnijih institucija i jačanje vladavine prava.
Ova nesretna okolnost da se mora trošiti više u vrijeme smanjenja prihoda, nameće dodatni pritisak na vlade u regiji da prioritet stave na fiskalnu stabilnost, uključujući i putem unapređenja javne potrošnje i jačanja pridržavanja poreskih obaveza", kaže Linda Van Gelder.
Izvještaj ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine, što bi omogućilo normalizaciju ekonomske aktivnost, te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije – Europske unije (EU).
See all News Updates of the Day
State Department: Presudom Stanišiću i Simatoviću zatvoreno poglavlje međunarodne pravde
Prošlonedeljna konačna presuda Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu u slučaju Jovice Stanišića i Franka Simatovića bila je dugo čekana, i označava zavšetak posljednjeg slučaja koji je proistekao iz rada Haškog tribunala, čime se zatvara važno poglavlje međunarodne pravde za bivšu Jugoslaviju, saopšteno je u ponedeljak iz State Departmenta.
Suđenje Stanišiću i Simatović trajalo je dvije decenije i bilo najduži postupak vođen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Pravosnažnim presudama Međunarodnog rezidualnog mehanizma, dvojica nekadašnjih čelnika resora Službe državne bezbjednosti Srbije osuđeni su na po 15 godina zatvora zbog ratnih zločina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
"Zahvalni smo sudijama, pravnicima i drugom osoblju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i njegovog nasljednika - Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, u Hagu, na decenijama rada i ogromnom doprinosu vladavini prava i borbi protiv nekažnjivosti", navodi se u saopštenju koje je potpisao portparol State Departmenta Metju Miler.
Sjedinjene Države takođe su odale priznanje "hrabrosti i istrajnosti žrtava, preživelih i njihovih najbližih, koji su nastavili borbu za zvanično priznanje tih zločina".
"Svjesni smo hrabrosti hiljada svjedoka koji su učestvovali u ovom i drugim suđenjima i bez kojih pravda ne bi bila zadovoljena. Presude za zvjerstva ističu individualnu odgovornost i ne odražavaju se na cijeli narod" , ističe se u saopštenju, u kome se dodaje da će SAD nastaviti da se zalažu za pravdu, međusobno povjerenje i pomirenje kao temelje mira i stabilnosti.
Presudama koje je izrekao mehanizam, Stanišiću je u kaznu zatvora uručunato sedam godina i četiri mjeseca koje je proveo u pritvoru, dok se Simatoviću računa osam godina i četiri mjeseca.
Oni ostaju u pritvoru mehanizma do prebacivanja u državu u kojoj će izdržavati kazne.
Stanišić i Simatović su, uz zločine u Bosanskom Šamcu, proglašeni krivim i za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Trnovu i Sanskom Mostu u Bosni i Hercegovini.
Transparency: Novi zakon u Sarajevu nastavak udara na slobodu izražavanja
Transparency International BiH (TI BiH) kritikovao je namjeru vlasti sarajevskog kantona da u novom zakonu o javnom redu i miru internet definiraju kao "javno mjesto". To može uzrokovati ograničavanje prava na slobodu mišljenja i govora kao i policijske zloupotrebe, tvrde u TI BiH.
"Transparency International u BiH upozorava da novi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira na području Kantona Sarajevo može dovesti do ozbiljnih kršenja ljudskih prava jer se pod krinkom borbe protiv lažnih vijesti otvara prostor za ograničenje slobode govora i cenzuru.
Ovim zakonom proširuje se definicija javnog mjesta na internet i društvene mreže i uvode kazne za iznošenje ili širenje lažnih vijesti kao i za “omalovažavanje državnih organa” što bi uslijed proizvoljnih tumačenja moglo dovesti do suzbijanja slobode govora i vršenja pritisaka na građane, medije i civilno društvo koji kritički govore o radu javnog sektora.", navodi TI BiH.
"TI BIH je uputio komentare na predloženi nacrt ovog zakona u kojima je jasno upozoreno da bi uvođenje visokih kazni za “širenje lažnih vijesti “ koje mogu ići do 15.000 za pravna lica i 2.100 KM za odgovorna lica, moglo dovesti do cenzure i autocenzure medija koji se izlažu riziku od pokretanja brojnih prekršajnih postupaka.
Pored toga postoji opasnost od proizvoljnog tumačenja ovih odredbi od strane policije koja će dobiti nadležnost da utvrđuje koje vijesti su lažne i “izazivaju paniku među građanima”.
Posebno je sporna odredba koja predviđa kazne za one koji širenjem lažnih vijesti “ometaju sprovođenje odluka i mjera nadležnih organa i institucija koji vrše javna ovlaštenja” jer u situaciji u kojoj policijski službenici utvrđuju istinitost određenih vijesti i informacija, svaki oblik javne kritike odluka nadležnih organa može potencijalno biti tumačen kao ometanje.
Ista opasnost postoji i kod primjene odredbe koja se odnosi na zabranu “omalovažavanja državnih organa” jer bi se pod tim moglo smatrati i iznošenje negativnog ili kritičkog stava o radu javnog sektora a svakako treba napomenuti da opasnost ne prijeti samo medijima nego svim građanima koji bilo koji oblik kritike iznose na društvenim mrežama. Novi zakon takođe predviđa i mogućnost izricanja zabrane javnog istupanja u trajanju od šest mjeseci čime se direktno ugrožavaju Ustavom zagarantovana ljudska prava na slobodu izražavanja koja su zaštićena i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
TI BiH smatra da je ovaj Zakon nastavak negativnih tendencija i pokušaja vlasti širom Bosne i Hercegovine da suzbije kritiku i ućutkaju građane, medije, opoziciju i nevladine organizacije koje ukazuju na korupciju i druge negativne društvene pojave. Posebno je simptomatično da se ovaj zakon donosi u trenutku kada vlasti u Republici Srpskoj pokušavaju ponovo kriminalizovati klevetu i koje su usvajanjem spornog zakona u formi nacrta već “testirale” reakcije međunarodne zajednice.
Treba podsjetiti i da preporuke Savjeta Evrope podstiču i pozivaju države da unaprjeđuju slobodu izražavanja na internetu, na način da donose zakone i praktične mjere koje bi spriječile svaki oblik državne i privatne cenzure. Evropska komisija je u aprilu 2018. predložila sveevropski pristup za borbu protiv dezinformacija na Internetu koji obuhvata nezavisnu evropsku mrežu za provjeravanje činjenica, poboljšanje medijske pismenosti i druge mjere borbe protiv zloupotreba online prostora koje idu u pravcu prevencije kroz edukaciju i druge oblike regulacije, a ne prema ograničavanju slobode izražavanja.
Zbog toga TI BiH pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo da ovaj zakon vrati na doradu kako bi se kroz konsultovanje svih zainteresovanih strana izradilo kvalitetnije zakonsko rješenje. ", navode iz Transparency Internationala BiH.
JPMorgan: Uprkos znacima dedolarizacije, USD i dalje glavna valuta
Postoje neki znakovi dedolarizacije koji se upravo pojavljuju, ali bi dolar trebao zadržati svoj "veliki otisak" u doglednoj budućnosti, rekli su valutni stratezi JPMorgana u saopćenju u ponedjeljak.
"Skupljajući različite mjere, ukupna potrošnja USD ostaje unutar svog istorijskog raspona s dolarom na vrhu paketa, ali korištenje je podijeljeno "ispod haube", napisali su stratezi Meera Chandan i Octavia Popescu iz banke Wall Street.
Udio dolara u obimu trgovane valute je "zazidan" na rekordno visokih 88%, dok se udio eura smanjio za 8 procentnih poena u posljednjoj deceniji na rekordno niskih 31%. Udio kineskog juana je u međuvremenu porastao na rekordnih 7%.
"Dedolarizacija je evidentna u deviznim rezervama gdje je udio (dolara) opao na rekord kako je udio u izvozu opao, ali se i dalje javlja u robi", kažu stratezi.
BiH: Kriminalizacija klevete značajno će ograničiti medijske slobode
Ionako ograničene medijske slobode u BiH bi mogle biti pogoršane ukoliko se u RS usvoje najavljene izmjene zakonske regulative kojima se kriminalizuje kleveta. Upozorili su na ovo predstavnici međunarodnih organizacija na konferenciji o medijskim slobodama u Banjaluci.
Walker: Kosovski potezi su nepromišljeni
Bivši američki diplomata i nekadašnji ambasador pri NATO Kurt Walker analizirao je napetosti i trenutne odnose Kosova i Srbije nakon posljednjih tenzija na sjeveru Kosova čija su kulminacija bili sukobi KFOR-a i demonstranata pred zgradom opštine Zvečan - kada je ukupno povrijeđeno više od 80 ljudi.
