“Ova država trpi zbog slabe primjene zakona u oblasti finansija. Tokom izbora 2018. godine, pojedine političke partije i organizacije civilnog društva izrazile su zabrinutost zbog neregularnosti prilikom glasanja, zastrašivanja građana i ukazale na zloupotrebe javnih resursa i neravnopravnu zastupljenost u medijima“, navodi se u izveštaju za 2019.
Na listi od 180 zemalja Bosna i Hercegovina se nalazi na 101. mjestu koje dijeli sa Kosovom, Panamom, Peruom i Tajlandom.
Indeks koji je 2019. ostvarila BiH za dva boda manji je od prošlogodišnjeg a za šest manji od indeksa iz 2012. godine.
“BiH time spada u red država koje, zbog stalnog porasta najtežih oblika političke korupcije, nisu u stanju da svojim građanima omoguće osnovna ljudska prava”, upozorava TI, dodajući da kao posljedicu neregularnih izbora, vlasti BiH imaju vrlo upitan legitimitet, koji dodatno kompromituju imenovanjem presuđenih kriminalaca na najviše funkcije izvršne vlasti.
Prema “Transparency Internationalu”, parlamentarci su svedeni na “puke portparole partijskih lidera, bez mogućnosti da se bilo koji od antikorupcijskih zakona, kao što su zakoni o sukobu interesa, finansiranju političkih partija ili Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, nađu u iole izglednoj situaciji da budu usvojeni”.
TI navodi da su vlasti u BiH i Evropska unija ignorisale inicijativu organizacija civilnog društva za provođenje detaljnih provjera (vetting) svih nosilaca pravosudnih funkcija.
“To je ujedno i dio šireg problema izostanka implementacije EU Strategije za zapadni Balkan”, rečeno je iz TI-a.
Od prevara na najvišim nivoima vlasti do sitnog podmićivanja koje običnog građanina spriječava da na regularan način ostvari osnovna prava, poput zdravstvene zaštite ili obrazovanja, neki su od glavnih razloga zbog je ljudima dosta korumpiranih političara i institucija, navodi se izveštaju.
„Frustracije podgrijavaju rastuće nepovjerenje u vlade i vode ka daljem narušavanju povjerenja u političke lidere, izabrane zvaničnike i u demokratiju“, navodi izvještaj.
„Vlade moraju da spriječe koncentraciju moći, ograniče tokove velikog novca u politici i omoguće široko učešće u donošenju političkih odluka. Politika i javni resursi ne bi trebalo da budu podređeni finansijskim centrima moći ili političkim uticajima već raspodjela budžeta treba biti isključivo pravedna i nepristrasna“
SAD su, u odnosu na 2018., pale za jedno mjesto na 23 poziciju. Sa 69 poena od maksimalnih 100 Sjedinjene Države došle su na najnižu poziciju u posljednjih osam godina.
Hrvatska se nalazi na 63. mjestu, Crna Gora sa Senegalom dijeli 66. mjesto na listi a Srbija je za deset mjesta bolje rangirana od BiH i zauzima 91. mjesto koje dijeli sa Turskom.
Vrh liste zauzimaju Danska i Novi Zeland sa indeksom 87 a slijede ih Finska, sa bodom manje, te Švedska, Singapur i Švicarska sa 85 poena.
Najkorumpiranije zemlje na svijetu su Sudan, Venecuela, Jemen, Sirija, Južni Sudan i Somalija koje zauzimaju zadnja od 180 mjesta na listi.
