Američka Obalna straža pokrenula je kontrolirani požar ogromne naftne mrlje u Meksičkom zaljevu kako bi spriječila moguću tešku ekološku štetu na obali Louisiane. Curenje nafte posljedica je prošlotjedne eksplozije i potonuća jedne platforme sedamdesetak kilometara od obale Louisiane. Iz bušotine te platforme curi dnevno oko 158 tisuća litara nafte. U ranijim slučajevima uspješnih paleža naftnih izljeva pokazalo se da se tako može ukloniti od 50 do 90 posto nafte na površini mora.
Prošlotjedna eksplozija i potonuće jedne naftne platforme blizu obale Louisiane pokrenula je niz događaja koji bi mogli imati dugoročne ekonomske i ekološke posljedice po nekoliko južnih američkih saveznih država, a mogla bi se odraziti i na planove predsjednika Obame da poveća broj naftnih bušotina u Meksičkom zaljevu.
Naftna platforma Deepwater Horizon nalazila se u Meksičkom zaljevu, 70 kilometara daleko od obale Louisiane. Iz još uvijek nerazjašnjenih razloga, platforma je eksplodirala i potonula. Većina radnika je uspjela pobjeći, ali je 11 nestalo i smatra ih se poginulima. Otada, iz bušotine curi nafta, koja je dosad prekrila oko 75 tisuća četvornih kilometara površine mora. Vlasnik potonule platforme - Transocean Ltd. iz Ženeve -, kao i njezin operator, londonski BP, pokušavaju zaustaviti izlijevanje kako ne bi došlo do šteta po ribarstvo i obale oko Meksičkog zaljeva.
Ron Rybarczyk, glasnogovornik ovih kompanija, kaže da ekipe čistača koriste robote na daljinsko upravljanje kako bi aktivirale poseban uređaj za sprečavanje curenja iz bušotine na dubini od 1500 metara: "Robotsko vozilo pokušava aktivirati taj uređaj. Zasad ne znamo je li djelomično aktiviran ili još uopće nije djelotvoran. No, pokušavamo ga u potpunosti uključiti kako bi spriječili daljnje izlijevanje nafte iz te bušotine."
Uređaj za zatvaranje vrela ustvari je vrlo složen kapak s ventilom koji se može otvoriti i zatvoriti. Smatra ga se ključnim za sigurnost platforme i njezine posade. Zasad, na mjestu eksplodirane platforme Deepwater Horizon, nafta još uvijek curi.
Čistači također rade s posebnim kemikalijama koje pomažu u razbijanju i bržem isparavanju naftne mrlje, ali vremenske prilike tijekom vikenda nisu im ište na ruku; grmljavinske oluje otjerale su čistačke brodove u luku.
Olakotna okolnost je - kako kaže Rybarczyk - specifična težina iscurjele nafte - ona je, umjesto uobičajene teške sirove nafte, znatno laganija, nalik diesel gorivu, tako da stvara vrlo tanki sloj na površini mora. Procjenjuje se da je 97 posto naftne mrlje te lakše težine.
Izljev nafte u Meksičkom zaljevu mogao bi imati razorne posljedice po ribarstvo i uzgoj škampa u Loisiani i susjednim državama. John Sackton, urednik i izdavač publikacije seafood-točka-com, kaže da bi naftna mrlja, ako dospije do uzgajališta škampa u Louisiani, izazvala dalekosežne ekonomske posljedice: "Kratkoročno, iz vode zagađene naftom ne mogu se vaditi škampi. Nafta se uvuče u meso škampa, a, isto tako upropasti mreže. Dakle, gdje god bude bio vidljiv izljev, ribarenje se obustavlja. Drugi je problem dugoročne prirode: postoji li išta u vodi što je toksično, što će se odraziti na preživljavanje škampa."
Zasad, čišćenje se nastavlja, a vremenske prilike, koliko god smetale ekipama čistača, ustvari pomažu u razbijanju naftne mrlje.
Za Louisianu, zaustavljanje nafte prije nego što dopre do njezine obale od kritične je važnosti: uzgoj škampa u toj je državi prošle godine donio zaradu od više od 117 milijuna dolara.
