Linkovi

Bolničar koji je zbrinjavao ranjene u Mariupolju sada je na prvoj liniji fronta


Ukrajinski bolničar Serhi Čornobrivec pozira za fotografiju, 20. avgusta 2022, u Harkovu, Ukrajina.
Ukrajinski bolničar Serhi Čornobrivec pozira za fotografiju, 20. avgusta 2022, u Harkovu, Ukrajina.

Serhij Čornobrivec je 22 dana jedva spavao i rijetko je skidao crvenu bolničku uniformu. Dan i noć jurio je oko svog rodnog grada Mariupolja, spašavajući ranjene od ruskih bombi i granata koje su padale na grad na jugu Ukrajine.

Kada je konačno pobjegao iz Mariupolja — čiji su stanovnici pretrpjeli neke od najtežih ratnih stradanja tokom skoro tromjesečne opsade — i dalje nije mirovao. Umjesto toga, pridružio se organizaciji koja šalje ljekare na prve linije fronta u istočnoj Ukrajini, gdje su trenutno koncentrisane borbe.

Ukrajinski bolničar Serhi Čornobrivec, u sredini, sa kolegama zbrinjava čovjeka ranjenog u granatiranju bolnice u Marijupolju, Ukrajina, 1. marta 2022.
Ukrajinski bolničar Serhi Čornobrivec, u sredini, sa kolegama zbrinjava čovjeka ranjenog u granatiranju bolnice u Marijupolju, Ukrajina, 1. marta 2022.

"Ja prije Mariupolja i ja poslije onoga što se desilo - to su dvije različite osobe", rekao je mršavi 24-godišnjak svježeg lica tokom nedavnog intervjua za AP u Harkovu, još jednom gradu koji je pretrpio intenzivno bombardovanje.

"Da nisam preživio Mariupolj, sada ne bih išao da radim kao bolničar. Ne bih imao dovoljno hrabrosti", objasnio je Čornobrivec, kojeg na bojnom polju jednostavno zovu "Mariupolj", a koji sada nosi na svojoj maskirnoj uniformi nosi amblem sa simbolom lučkog grada - žutim sidrom.

Stanovnici Mariupolja su bili izloženi nemilosrdnom bombardovanju, mnogi zarobljeni bez hrane, vode, grijanja ili struje.

"Bilo je kao da se vraćam u kameno doba", rekao je Čornobrivec. "Bilo je pljačke, stalnog granatiranja, aviona, bombardovanja iz vazduha. Ljudi oko nas su gubili razum, ali mi smo nastavljali sa poslom."

Arhiva - Eksplozija u stambenoj zgradi nakon što je ruski tenk otvorio vatru na nju, u Marijupolju, Ukrajina, 11. marta 2022.
Arhiva - Eksplozija u stambenoj zgradi nakon što je ruski tenk otvorio vatru na nju, u Marijupolju, Ukrajina, 11. marta 2022.

Dok su se mnogi skrivali u podrumima ili skloništima od bombi, Čornobrivets kaže da to ni jednom nije uradio. Ostajao je iznad zemlje da se brine o ranjenicima, rizikujući tako sopstveni život. Konačno je pobjegao 18. marta - na svoj rođendan - još uvijek u svom crvenom bolničarskom kombinezonu.

Njegove neumorne napore javno je pohvalio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kada je u maju primao nagradu od Atlantskog savjeta, istraživačkog centra sa sjedištem u Washingotnu, u ime ukrajinskog naroda.

Čornobrivec je rekao da se njegov novi rad na frontu i ono što je radio u Mariupolju gotovo ne razlikuju: "Iste rane (previjam), samo što nosim drugu uniformu".

Na snimku iz jula, vide se on i njegove kolege bolničari kako žure ka vojniku pogođenom ruskom vatrom. Zategnuli su mu podvez oko desne butine, a zatim pažljivo obradili zjapeće rane na ruci i nozi, gdje je kost bila otkrivena.

Ostala mu je još godina fakulteta da završi - ali se opire pravljenju planova za budućnost. Dok se rat ne dobije, zakleo se da će ostati na bojnom polju.

"Medicina je moj život, a moja dužnost je da spašavam ljude", rekao je Čornobrivec.

Sanja da se jednog dana vrati u Mariupolj, koji je u maju pao u ruke Rusa, ali se trudi da ne razmišlja previše o tome jer je previše bolno.

"Moja duša će se smiriti kada uđem u Mariupolj — a iznad njega se vijori ukrajinska zastava", rekao je on.

  • 16x9 Image

    ASSOCIATED PRESS (AP)

    Associated Press (AP) je neprofitna nezavisna globalna novinska organizacija sa uredima u preko 100 zemalja. Osnovana 1846. godine,  licencira svoje činjenično izvještavanje medijima širom svijeta.

XS
SM
MD
LG