737 MAX je prizemljen od marta, poslije dvije nesreće u Indoneziji i Etiopiji u kojima je u roku od pet mjeseci poginulo 346 ljudi. To je kompaniju do sada koštalo više od devet milijardi dolara.
Istragom je utvrđeno da su softveri za kontrolu leta imali grešku i obarali nos aviona uprkos pokušajima pilota da preuzmu kontrolu nad letjelicom. Boeing je izmijenio taj softver ali regulatori tek treba da potvrde izmjene.
Pošto nije uspjela da dobije dozvolu da se sporni model vrati u vazdušni saobraćaj, kompanija sa sjedištem u Chicagu najavila je da će prekinuti proizvodnju u svojoj fabrici sa 12.000 radnika u Rentonu, mjestu u blizini Seattlea, u državi Washington. Kako je najavljeno, "u ovom trenutku nema planova za otpuštanje radnika".
Boeing je tom odlukom, praktično, priznao da će biti potrebno mnogo više vremena nego što je kompanija očekivala, da dobije dozvolu američke Federalne uprave za avijaciju i drugih globalnih regulatora, da 737 MAX može ponovo da leti.
Ekonomske posljedice
Posljedice suspenzije proizvodnje će se vjerovatno osjetiti ne samo u Boeingu nego u velikoj mreži od 900 kompanija koje proizvode motore, trup i druge dijelove 737, a otpuštanja radnika su ipak vjerovatna. Odluka bi mogla da utiče i na trgovinski balans cijele zemlje.
“To je najveći pojedinačni izvozni proizvod ove zemlje", ističe Richard Aboulafia, analitičar avio industrije u kompaniji Teal Group.
Kompanija Southwest Airlines, koja je računala na Max da podmladi svoju flotu, sve nade da će ponovo moći da koristi 737 Max avione je pomjerila za april, a isto je prošle nedjelje uradio American Airlines. Southwestje saopštio da pokušava da minimalizuje sve poremećaje u letovima i izvinio svojim putnicima zbog svih neprijatnosti.
Deonice glavnih proizvođača koji snabdjevaju Boeing ključnim elementima za 737 Max su pale, što pokazuje široke posljedice Boeingovog saopštenja.
