Najnovije
Blinken upozorio Lavrova na "ozbiljne posljedice" u slučaju ruske invazije Ukrajine
Američki državni sekretar Antony Blinken upozorio je u četvrtak ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova na "ozbiljne posljedice" ako Rusija izvrši invaziju na susjednu Ukrajinu i pozvao ga da se založi za diplomatsko rješenje konflikta.
Blinken se sastao sa Lavrovim na marginama samita OSCE-a Stockholmu, dan nakon što je poručio da će Sjedinjene Države "odlučno odgovoriti" na ruski napad na Ukrajinu "između ostalog i nizom ekonomskih mjera sa velikim posljedicama od kojih smo se ustezali u prošlosti".
"Mislim da Moskva dobro zna šta je moguće. Detaljno smo razgovarali, ukljućujući i o onome u pogledu čega smo zabrinuti. I to obuhvata mogućnost obnovljene agresije, sa vojnim snagama, kao i napore Rusije da destabilizuje Ukrajinu iznutra", rekao je Blinken.
Blinken je uoči sastanka rekao da će SAD pomoći Rusiji i Ukrajini da ispune svoje obaveze iz mirovnog sporazuma iz 2014. godine čiji cilj je okončanje konflikta između proruskih separatista i ukrajinskih vladinih snaga u istočnom dijelu Ukrajine.
"Međutim, ako se Rusija odluči za konflikt, biće ozbiljnih posljedica", upozorio je Blinken.
Lavrov je rekao novinarima u Moskvi da je Rusija spremna na razgovore sa Ukrajinom: "Mi, kao što je predsjednik Putin rekao, ne želimo nikakve konflikte".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u Moskvi da "agresivni i sve provokativniji potezi Ukrajine duž granice sa Rusijom izazivaju zabrinutost u pogledu moguće eskalacije neprijateljstava".
"Vjerovatnoća neprijateljstava u Ukrajini i dalje je velika", rekao je Peskov.
Poslije Blinkenovog sastanka sa Lavrovom, portparol State Departmenta Ned Price rekao je da je američki državni sekretar "ponovio poziv SAD Rusiji da povuče snage i poštuje sporazume iz Minska i primirje u Donbasu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je poslanicima u srijedu da su direktni pregovori sa Rusijom jedini put za rješavanje sukoba na istoku Ukrajine.
Rusija i Ukrajina optužuju jedna drugu za gomilanje trupa u oblasti duž njihove zajedničke granice.
Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. i podržala je separatističke borce na istoku Ukrajine.
Govoreći u srijedu u Moskvi, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će njegova vlada tražiti garancije protiv daljeg širenja NATO na istok i sprječavanja razmještanja sistema naoružanja u blizini ruskih granica.
Visoki zvaničnik američke odbrane kaže da Washington neće biti sam ako treba da preduzme akciju kao odgovor na masovno gomilanje ruskih trupa duž granice sa Ukrajinom.
Sekretar odbrane Lloyd Austin, u Seulu na sastancima sa južnokorejskim zvaničnicima, rekao je u četvrtak da, iako neće spekulisati o tome kako će Washington odgovoriti na ruske provokacije protiv Ukrajine, Moskva treba da zna da SAD neće biti same.
"Šta god da uradimo biće urađeno kao dio međunarodne zajednice", rekao je Austin na konferenciji za novinare sa svojim južnokorejskim kolegom, dodatno pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da "snizi temperaturu u regionu".
"Najbolji slučaj je, međutim, da nećemo vidjeti upad", dodao je američki sekretar odbrane, napominjući da je "značajno" prisustvo ruskih trupa u pograničnim oblastima samo dio problema.
U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP i Reuters.
See all News Updates of the Day
Nova visoka diplomatkinja EU obećava čvrst stav prema Kini, i savez sa SAD
Kaja Kallas, sljedeća visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku, već šalje signale da će zauzeti oštar stav prema Rusiji i Kini i biti zagovornik snažnog saveza između Evrope i Amerike.
Kallas je prvi put razgovarala u Evropskom parlamentu u svojoj novoj ulozi na saslušanju 12. novembra, gdje je naglasila da će EU biti nepokolebljiva u svojoj opredijeljenosti da podrži Ukrajinu protiv ruske agresije.
Ona 1. decembra počinje svoj petogodišnji mandat visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Bivša estonka premijerka upozorila je da Rusija, Iran, Sjeverna Koreja i — prikrivenije — Kina žele promijeniti svjetski poredak zasnovan na pravilima. Ona je pozvala EU da odgovori na ovu prijetnju zajedno sa svojim najbližim saveznicima i partnerima "a da ne izgubi ni milimetar onoga što jesmo".
Elze Pinelyte, stručnjakinja Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC) s fokusom na odnose Kine i EU, rekla je za VOA Mandarin da politika "i Kallas i dalje čvrsto podržava pobjedu Ukrajine".
Kao odgovor na zabrinutost da bi dolazeća Trumpova administracija mogla smanjiti podršku SAD Ukrajini, Kallas je naglasila da su strateški interesi Sjedinjenih Država u Kini neodvojivi od ishoda rata u Ukrajini.
"Ako su SAD zabrinute za Kinu i druge aktere, oni bi takođe trebali biti zabrinuti kako mi reagujemo na Rusiju protiv Ukrajine", rekla je Kallas tokom saslušanja 12. novembra.
Ivan U. Kłyszcz, istraživač u estonskom međunarodnom centru za odbranu i sigurnost, rekao je za Glas Amerike Mandarin da Kallas "odražava gledište da Evropa mora učiniti više za svoju odbranu i sigurnost, a to nije u suprotnosti sa NATO-om i evropsko - američkim savezom."
Što se tiče toga da li će druga Trumpova administracija promijeniti razmišljanja Brisela, rekao je, "još uvijek ima previše nepoznanica".
Oštra politika prema Kini
Oštar stav Kalls prema Kini prvi put je uočen tokom njenog mandata kao premijerka Estonije, kada je njena vlada zagovarala da se politika Estonije prema Kini promoviše u okviru odnosa EU i Kine.
Estonija je 2022. objavila da se povlači iz takozvanog mehanizma "16+1" koji vodi Peking "Saradnja Kine i zemalja srednje i istočne Evrope".
Nakon izbora za Evropski parlament ove godine, Kallas je predložena za kandidata za novog šefa vanjske politike. Potom je dala ostavku na mjesto premijerke Estonije.
Neki stručnjaci kažu da će Kallas voditi oštriju politiku prema Kini nego njen prethodnik Josep Borrell.
Pinelyte se složio i dodao da će Kallas vjerovatno "tražiti podršku da ograniči sposobnost Kine da se bori u ratu u Rusiji".
Od potpune ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., EU je osudila podršku Pekinga Moskvi. Kallas je rekla da bez podrške Kine "Rusija ne može održati rat istim intenzitetom".
Kina bi se trebala suočiti s "većom cijenom" za podršku Rusiji u ratu protiv Ukrajine, rekao je Kallas, nagovještavajući sankcije koje će biti jače.
U oktobru je Kallas pisala Evropskom parlamentu da će tokom svog mandata kao visokog predstavnika EU za spoljnu politiku biti posvećena suprotstavljanju ruskom "imperijalističkom snu" i kineskoj "nelojalnoj konkurenciji".
Trgovinski spor između EU i Kine oko proizvoda kao što su električna vozila traje više od godinu dana, a pregovori su još u toku. EU je saopštila da velike kineske subvencije za električna vozila predstavljaju nelojalnu konkurenciju.
Nepredvidiv savez
Nije jasno da li će Trumpova administracija nastaviti da pruža bezbjednosne garancije i podršku Ukrajini i da li će uvesti veće carine Evropskoj uniji.
S obzirom na veći fokus Sjedinjenih Država na Indo-pacifičku regiju i njihovu stratešku konkurenciju s Kinom, mnogi evropski lideri pozivaju EU da smanji svoju sigurnosnu ovisnost o Sjedinjenim Državama.
Pinelyte iz EESC-a je rekao da je "izgleda da je Kallas preuzeo dužnost u vrijeme kada je ideja o savezu sa Sjedinjenim Državama zastarjela."
Abigael Vasselier, direktorica politike i evropskih poslova njemačkog Mercator instituta za kineske studije, rekla je za Glas Amerike da EU mora izbjeći stanje panike u koje je zapala s prvom Trumpovom administracijom.
Umjesto toga, rekla je ona, mora nastojati da koordinira sa drugom Trumpovom administracijom, uključujući "davanje preporuka" o pitanjima Kine.
"EU mora biti spremna jer će administracije Trumpa i Bidena imati potpuno različite pristupe Kini", rekla je ona.
Ruska upotreba naprednih projektila - signal Zapadu, kažu analitičari
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je u četvrtak rusku upotrebu brze i moćne nove rakete za napad na grad Dnjepar, nazvavši to "nuklearnom avanturom" i oštrom eskalacijom rata.
Napad je izazvao strah od opasne nove faze u ratu. U obraćanju širom zemlje, ruski predsjednik Vladimir Putin kasnije je potvrdio upotrebu balističke rakete srednjeg dometa u napadu.
Zelenskyy je ukazao na napad kao na znak šire strategije Moskve, navodeći: "Očigledno je da Putin koristi Ukrajinu kao poligon za testiranje oružja koje prijeti svijetu".
Njegove izjave su naglasile rastuću uzbunu u Kijevu zbog raspoređivanja naprednih ruskih raketnih sistema protiv civilnih ciljeva.
U svom obraćanju, Putin je upotrebu nuklearnog projektila Orešnik predstavio kao rutinski test u sukobu.
"Ruska Federacija je testirala balističku raketu srednjeg dometa, poznatu kao Orešnik, tokom svoje operacije u Ukrajini", rekao je on.
Iako je ponudio nekoliko tehničkih detalja, analitičari su rekli da upotreba projektila i Putinovo priznanje izgleda imaju za cilj da prikažu vojne sposobnosti Rusije NATO-u i Sjedinjenim Državama.
Putinova objava je prvi put da je Rusija otvoreno priznala upotrebu takve rakete tokom rata.
U Washingtonu, zamjenica sekretara za štampu Pentagona Sabrina Singh rekla je da je korištena raketa zasnovana na ruskom modelu interkontinentalne balističke rakete RS 26 rubes. Što se tiče obavještenja Sjedinjenim Državama, Sjedinjene Države su bile obaviještene kratko prije lansiranja putem kanala za smanjenje nuklearnog rizika”, rekla je.
Strateška eskalacija
Valerij Čali, bivši ukrajinski ambasador u SAD, opisao je napad kao "novu fazu" u ruskoj agresiji. Govoreći za Glas Amerike, on je naglasio da napad nije bio samo izazov za Ukrajinu već i za njene zapadne saveznike.
"Ne radi se samo o Ukrajini", rekao je Chaly. “To je izazov za evropski sigurnosni sistem i Sjedinjene Države. Moskva signalizira svoju spremnost da dramatično eskalira kako bi utjecala na Zapad.”
Rekao je da odgovor na napad "mora biti jasan, jedinstven i odlučan - sve što je manje od toga riskira da ohrabri Rusiju i ugrozi globalnu sigurnost".
Zapadni lideri brzo su osudili napad. Britanski premijer Keir Starmer nazvao je to "nepromišljenim i opasnim", dok je portparol EU za vanjske poslove Peter Stano opisao to kao "kvalitativne eskalacije" ruske taktike.
Napad na Dnjepar
Projektil je gađao industrijske objekte u Dnjepru, pri čemu su dvije osobe povrijeđene i pričinjena je značajna šteta. Ukrajinski zvaničnici su prvobitno naveli upotrebu ICBM, ili interkontinentalne balističke rakete, navodeći brzinu i putanju oružja. Neki analitičari, uključujući i one u SAD-u, vjerovali su da je vjerovatnije bila balistička raketa srednjeg ili srednjeg dometa, što je u skladu s Putinovom potvrdom.
Stanovnici Dnjepra, navikli na redovne sirene za vazdušne napade i raketne napade, izvijestili su da se ovaj napad osjećao jedinstveno drugačije.
Oleksij Poltorazki, lokalni stanovnik, ispričao je: „Naučili smo da prepoznajemo zvukove različitih tipova projektila. Ovaj je bio drugačiji - udario je skoro odmah nakon sirene. Mnogi ovdje vjeruju da je to bio balistički projektil jer nije bilo uobičajenog zvuka upozorenja.”
Brzina i snaga udarca mnoge su potresle.
Poltoraški je, međutim, ostao odlučan. “Nema panike, nema apokalipse kako svi kažu. Moramo to proživjeti, odgajati našu djecu, zaštititi svoje porodice i raditi. Moramo se boriti i učiniti sve što je moguće za našu zemlju”, rekao je on za Glas Amerike.
Džordž Baros, stručnjak za ruski tim na Institutu za proučavanje rata, rekao je za Glas Amerike da Ukrajinci treba da pokušaju da ne reaguju pretjerano na napad.
"Čini se da su Rusi gađali grad sa R-26 IRBM", rekao je Barros, misleći na projektil srednjeg dometa iz sovjetske ere. „Glavna stvar je da ne paničite. Nema razloga da se misli da je vjerovatnoća da će Putin koristiti nuklearno oružje ili oružje za masovno uništenje veća nego u drugim tačkama rata.
"Ovo nije prvi put da Rusija koristi nuklearne sisteme oružja protiv Ukrajine", rekao je on. “Rusija redovno koristi nuklearno oružje Iskander, a čini se da je to signalni napor osmišljen da odvrati dalju podršku Zapada Ukrajini.”
Strateška nejasnoća
Dok je Putin potvrdio probu rakete, portparol Kremlja Dmitrij Peskov i portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova dali su ograničene detalje o napadu. Zaharova je navodno dobila instrukcije da se uopšte ne bavi napadom tokom konferencije za novinare u četvrtak.
Sračunata suzdržanost produbljuje globalnu nelagodu, jer Moskva oscilira između otvorenih upozorenja i prikrivenih prijetnji, rekli su neki analitičari, sugerirajući da je dvosmislenost dio šire strategije da zapadne nacije budu nesigurne u pogledu sljedećih poteza Rusije.
SAD uvele nove sankcije ruskoj Gazprom banci
Ministarstvo finansija SAD-a objavilo je u četvrtak novi set sankcija usmjerenih na ruski finansijski sektor i njenu sposobnost da finansira svoj rat s Ukrajinom, pogađajući Gazprom banku, kao i mnoge druge međunarodno povezane finansijske institucije, entitete i pojedince.
U saopćenju objavljenom na web stranici, Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija navodi da sankcije uvode Gazprom banci - najvećoj ruskoj preostaloj nesankcioniranoj banci - plus više od 50 drugih ruskih banaka, više od 40 ruskih registara vrijednosnih papira i 15 ruskih finansijskih zvaničnika.
Ministarstvo finansija saopštilo je da je Gazprombank kanal za Rusiju za kupovinu vojne opreme za njen rat protiv Ukrajine, a ruska vlada takođe koristi banku za plaćanje svojih vojnika.
Australija, Kanada, Novi Zeland i Britanija ranije su sankcionisale Gazprom banku.
Sankcije znače da je blokirana sva imovina i interesi institucija, subjekata ili pojedinaca koji su na meti sankcija.
U saopćenju, američki ministar financija je rekao da će sankcije „još dalje umanjiti i degradirati rusku ratnu mašinu. Ova sveobuhvatna akcija će otežati Kremlju da izbjegne američke sankcije i da finansira i opremi svoju vojsku.”
U saopćenju objavljenom na web stranici Bijele kuće, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da su nove sankcije dio obećanja koje je predsjednik Joe Biden dao u septembru da će pružiti dodatnu pomoć i akcije kako bi „pomogao Ukrajini dok se nastavlja odupirati agresiji Rusije. ”
Očekuje se da će Bidenova administracija pojačati pomoć Ukrajini prije nego što predsjednik napusti funkciju. Novoizabrani predsjednik Donald Trump i vodeći republikanci sugerirali su da će smanjiti finansiranje Ukrajine nakon što Trump preuzme dužnost 20. januara.
Policijski izvještaj otkriva detalje optužbi za seksualno napastvovanje protiv kandidata za šefa Pentagona
Jedna žena je rekla policiji da ju je kandidat za novog šefa Pentagona Pete Hegseth (Pit Hegset) seksualno napastvovao, pošto joj je oteo telefon i spriječio je da izađe iz njegove hotelske sobe, pokazuje detaljni policijski izvještaj, objavljen u srijedu uveče.
Hegseth, voditelj Fox Newsa i kandidat novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da bude sekretar za odbranu, rekao je policiji da se seksualni odnos desio uz obostranu saglasnost i negirao da je prekršio zakon, pokazuje izvještaj.
Vijesti o optužbama pojavile su se prošle nedelje kada su lokalni zvaničnici objavili kratko saopštenje u kojem se potvrđuje da je jedna žena optužila Hegsetha za seksualno napastvovanje u oktobru 2017. godine, poslije događaja koji su organizovale žene Republikanske stranke u Montereju, Kaliforniji.
Hegsethov advokat nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Hegseth je ženi platio nepoznatu svotu novca 2023. godine kako bi je spriječio da ga tuži.
Policijski izvještaj od 22 strane daje prvi detaljan uvid u iskaz žene koja tvrdi da je napadnuta i u suprotnosti je sa Hegsethovom verzijom događaja. U izvještaju se navode i dijelovi policijskog intervjua sa navodnom žrtvom, medicinskom sestrom koja ju je pregledala, zaposlenima u hotelu, još jednoj učesnici događaja u Montereju i Hegsethom.
Ime žene nije objavljeno.
Portparol Trumpovog tranzicionog tima je rekao da "izvještaj potvrđuje ono što su Hegsethovi advokati govorili sve vrijeme: da je incident u potpunosti istražen i da nije podignuta optužnica jer je policija utvrdila da su optužbe lažne".
U izvještaju se, međutim, ne navodi da je policija utvrdila da su optužbe lažne. Policija je preporučila da se izvještaj proslijedi okružnom tužiocu u Montereju na dalje postupanje.
Šta kaže navodna žrtva da se desilo te noći?
Istražitelji su obaviješteni o navodnom seksualnom napadu, piše u izvještaju, kada ih je o tome obavijestila medicinska sestra jer je pacijentkinja tražila da se utvrdi da li je seksualno napastvovana.
Ona je medicinskom osoblju rekla da vjeruje da je napadnuta pet dana ranije, ali da se ne sjeća tačno šta se dogodilo. Rekla je da joj je možda neko nešto sipao u piće prije nego što je završila u hotelskoj sobi, gdje tvrdi da se napad dogodio.
Policija je uzela njenu haljinu i donji veš koji je nosila te noći, piše u izvještaju.
Partner navodne žrtve, koji je zajedno sa njom odsjedao u hotelu, rekao je policiji da se zabrinuo kada se ona nije pojavila u zajedničkoj hotelskoj sobi. Oko 2 ujutro je otišao do hotelskog bara, ali nije bila tamo. Nekoliko sati kasnije došla je u njihovu sobu i izvinila se, uz objašnjenje da je "vjerovatno negdje zaspala". Nekoliko dana poslije mu je rekla da je seksualno napastvovana.
Jedna žena, koja je učestvovala u organizaciji Federacije republikanskih žena Kalifornije na kojoj je Hegseth govorio, rekla je policiji da je vidjela kako se on nedolično ponaša te noći i da je ženama stavljao ruke na butine. Poslala je prijateljici SMS poruku da Hegseth odaje utisak "progonitelja", navodi se u izvještaju.
Grupa ljudi, uključujući Hegsetha i tu ženu, otišla je potom u hotelski bar i tada "stvari postaju mutne", kazala je žena policiji.
Rekla je da se sjeća da je popila piće u baru sa Hegsethom i drugima, kao i da se sa njim raspravljala pored hotelskog bazena - što je potvrdio i jedan od zaposlenih u hotelu koji je poslat da smiri situaciju i dao je izjavu policiji, navodi se.
Nedugo potom, kako je žena rekla policiji, našla se u hotelskoj sobi sa Hegsethom koji joj je oduzeo telefon i blokirao vrata od sobe da ne može da izađe.
Policiji je rekla i da se sjeća da je mnogo puta rekla "ne".
Sljedeća stvar koje se seća, prema njenom iskazu, je bila da leži na kauču ili krevetu sa Hegsethom koji je iznad nje, bez majice, dok vojne pločice na njegovom lančiću udaraju o nju. Hegseth je služio u Nacionalnoj gardi i stigao je do čina majora.
Pošto je Hegseth završio, navela je žena, pitala ga je da li je ona dobro. Policiji je rekla da se ne sjeća kako se vratila u svoju hotelsku sobu, i da je od tada imala noćne more i gubitak pamćenja.
Šta kaže Hegseth?
Hegseth je u vrijeme navodnog napada prolazio kroz razvod od druge žene, sa kojom ima troje djece. Ona je podnijela zahtjev za razvod braka pošto je on dobio dijete sa producentkinjom Fox Newsa kojom je sada oženjen, pokazuju sudski dokumenti i Hegsethove objave na društvenim mrežama. Njegov prvi brak se završio 2009. godine, takođe zbog njegovog nevjerstva, pokazuju sudska dokumenta.
Kandidat za sekretara za odbranu je rekao da je bio na zabavi u Montereju i da je pio samo pivo, da je bio pripit, ali ne i pijan.
Rekao je da je ženu upoznao u baru i da ga je povela za ruku do njegove hotelske sobe, što ga je iznenadilo jer nije imao namjeru da ima seks sa njom, piše u izvještaju.
Istražiteljima je kazao da se seksualni odnos koji je uslijedio desio uz obostranu saglasnost i da je više puta ženu pitao da li joj je prijatno.
Sljedećeg jutra, kako kaže, žena je pokazala "rane znake kajanja" i on je uvjerio da nikome neće ispričati za njihov susret.
Hegsethov advokat je rekao da je navodnoj žrtvi isplaćen novac u sklopu povjerljivog vansudskog poravnanja nekoliko godina poslije policijske istrage, jer je Hegseth brinuo da se ona sprema da ga tuži i da će ta tužba dovesti do njegovog otpuštanja sa Fox Newsa. Advokat nije rekao kolika je suma novca u pitanju.
SAD: Broj prijava za nezaposlene najniži u sedam mjeseci
Broj Amerikanaca koji su podnijeli nove zahtjeve za naknadu za nezaposlene pao je na najniži nivo u sedam mjeseci prošle sedmice, što ukazuje na to da se rast broja radnih mjesta vjerovatno vratio u novembru nakon što je prošlog mjeseca naglo usporio usred uragana i štrajkova.
Međutim, nezaposlenima je potrebno više vremena da nađu novi posao.
Izvještaj Ministarstva rada u četvrtak također je pokazao da je nezaposlenost porasla na nivoe posljednji put viđene krajem 2021. Labava tržišta rada drže otvorena vrata za treće smanjenje kamatne stope Federalnih rezervi sljedećeg mjeseca, uprkos nedavnom nedostatku napretka u smanjenju inflacije na cilj od 2%.
"Nema znakova početne recesije u ovim brojkama", rekao je Carl Weinberg, glavni ekonomista u High Frequency Economics. "Tržište rada omekšava, ali ne implodira."
Početni zahtjevi za državnu naknadu za nezaposlene pali su za 6.000 na sezonski prilagođenih 213.000 za sedmicu završenu 16. novembra, što je najniže očitanje od aprila. Ekonomisti koje je anketirao Reuters prognozirali su 220.000 zahtjeva za posljednju sedmicu.
Podaci su uključivali praznik Dana veterana, što je moglo uneti određenu volatilnost. Nekorigovana potraživanja su se prošle sedmice smanjila za 17.750 na 213.035. Broj prijava u Kaliforniji pao je za 4.657, skoro preokrenuvši prošlosedmični skok od 5.906.
Također je zabilježen značajan pad prijava u New Jerseyu, Ohaju, Georgiji, Teksasu i Indijani. U New Jerseyu i Teksasu prošle sedmice broj prijava raste, a za koje se okrivljuju otpuštanja u industriji obrazovnih usluga, kao i u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne pomoći.
Iako su ukupna potraživanja porasla početkom oktobra usljed poremećaja uzrokovanih uraganima Helene i Milton, kao i štrajkovima fabričkih radnika u Boeingu i još jednoj avio-kompaniji, otpuštanja su i dalje niska. To ublažava udar na tržište rada zbog sporog zapošljavanja.
Podaci o potraživanjima pokrivali su period tokom kojeg je vlada anketirala preduzeća koja nisu u poljoprivredi u novembarskom izvještaju o zapošljavanju. Potraživanja su značajno opala između sedmica istraživanja u oktobru i novembru.
Dolar se malo promijenio u odnosu na korpu valuta.
Vladini podaci od utorka potvrdili su da su Helene, Milton i štrajkovi iz zračne luke uzrokovali veliki dio naglog usporavanja rasta radnih mjesta u oktobru.
Državni izvještaj o zapošljavanju i nezaposlenosti također je pokazao da tržište rada stalno usporava. Ekonomisti su procijenili da su štrajkovi i oluje vjerovatno oduzeli između 100.000 i 125.000 radnih mjesta sa platnih spiskova prošlog mjeseca.
Platni spiskovi koji nisu u poljoprivredi porasli su za oskudnih 12.000 radnih mjesta u oktobru, što je najmanji porast od decembra 2020. godine, nakon povećanja za 223.000 u septembru.
Štrajk Boeinga okončan je početkom ovog mjeseca nakon što su radnici prihvatili novi ugovor, dok je obnova u toku u područjima koja su razorena uraganima. To stvara bazu od najmanje 100.000 radnih mjesta za novembarske platne spiskove.
Podaci sljedeće sedmice o popisu nezaposlenih mogli bi ponuditi više jasnoće o stanju na tržištu rada u novembru.
Broj ljudi koji su primali beneficije nakon početne sedmice pomoći, zamjene za zapošljavanje, porastao je za 36.000 na sezonski prilagođenih 1.908 miliona tokom sedmice koja se završava 9. novembra, pokazuje izvještaj o potraživanjima. Takozvana kontinuirana potraživanja potaknuta su odsustvima vezanim za Boeing i uraganima.
Izvještaj o zapošljavanju za novembar mogao bi odrediti hoće li Fed ponovo smanjiti stope u decembru. Američka centralna banka je ranije ovog mjeseca snizila kamatne stope za 25 baznih poena, snizivši referentnu kamatnu stopu na raspon od 4,50%-4,75%.
Fed je započeo svoj ciklus ublažavanja politike sa neuobičajeno velikim smanjenjem stope od pola procentnog poena u septembru, svojim prvim smanjenjem troškova zaduživanja od 2020.
Povisio je stope za 525 baznih poena 2022. i 2023. kako bi obuzdao porast inflacije.
