Linkovi

Najnovije

Blinken upozorio Lavrova na "ozbiljne posljedice" u slučaju ruske invazije Ukrajine

Američki državni sekretar Antony Blinken, lijevo, i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sastaju se na marginama konferencije Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u Stockholmu, Švedska, 2. decembra 2021.
Američki državni sekretar Antony Blinken, lijevo, i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sastaju se na marginama konferencije Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u Stockholmu, Švedska, 2. decembra 2021.

Američki državni sekretar Antony Blinken upozorio je u četvrtak ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova na "ozbiljne posljedice" ako Rusija izvrši invaziju na susjednu Ukrajinu i pozvao ga da se založi za diplomatsko rješenje konflikta.

Blinken se sastao sa Lavrovim na marginama samita OSCE-a Stockholmu, dan nakon što je poručio da će Sjedinjene Države "odlučno odgovoriti" na ruski napad na Ukrajinu "između ostalog i nizom ekonomskih mjera sa velikim posljedicama od kojih smo se ustezali u prošlosti".

"Mislim da Moskva dobro zna šta je moguće. Detaljno smo razgovarali, ukljućujući i o onome u pogledu čega smo zabrinuti. I to obuhvata mogućnost obnovljene agresije, sa vojnim snagama, kao i napore Rusije da destabilizuje Ukrajinu iznutra", rekao je Blinken.

Blinken je uoči sastanka rekao da će SAD pomoći Rusiji i Ukrajini da ispune svoje obaveze iz mirovnog sporazuma iz 2014. godine čiji cilj je okončanje konflikta između proruskih separatista i ukrajinskih vladinih snaga u istočnom dijelu Ukrajine.

"Međutim, ako se Rusija odluči za konflikt, biće ozbiljnih posljedica", upozorio je Blinken.

Lavrov je rekao novinarima u Moskvi da je Rusija spremna na razgovore sa Ukrajinom: "Mi, kao što je predsjednik Putin rekao, ne želimo nikakve konflikte".

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u Moskvi da "agresivni i sve provokativniji potezi Ukrajine duž granice sa Rusijom izazivaju zabrinutost u pogledu moguće eskalacije neprijateljstava".

"Vjerovatnoća neprijateljstava u Ukrajini i dalje je velika", rekao je Peskov.

Poslije Blinkenovog sastanka sa Lavrovom, portparol State Departmenta Ned Price rekao je da je američki državni sekretar "ponovio poziv SAD Rusiji da povuče snage i poštuje sporazume iz Minska i primirje u Donbasu".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je poslanicima u srijedu da su direktni pregovori sa Rusijom jedini put za rješavanje sukoba na istoku Ukrajine.

Rusija i Ukrajina optužuju jedna drugu za gomilanje trupa u oblasti duž njihove zajedničke granice.

Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. i podržala je separatističke borce na istoku Ukrajine.

Govoreći u srijedu u Moskvi, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će njegova vlada tražiti garancije protiv daljeg širenja NATO na istok i sprječavanja razmještanja sistema naoružanja u blizini ruskih granica.

Visoki zvaničnik američke odbrane kaže da Washington neće biti sam ako treba da preduzme akciju kao odgovor na masovno gomilanje ruskih trupa duž granice sa Ukrajinom.

Sekretar odbrane Lloyd Austin, u Seulu na sastancima sa južnokorejskim zvaničnicima, rekao je u četvrtak da, iako neće spekulisati o tome kako će Washington odgovoriti na ruske provokacije protiv Ukrajine, Moskva treba da zna da SAD neće biti same.

"Šta god da uradimo biće urađeno kao dio međunarodne zajednice", rekao je Austin na konferenciji za novinare sa svojim južnokorejskim kolegom, dodatno pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da "snizi temperaturu u regionu".

"Najbolji slučaj je, međutim, da nećemo vidjeti upad", dodao je američki sekretar odbrane, napominjući da je "značajno" prisustvo ruskih trupa u pograničnim oblastima samo dio problema.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP i Reuters.

See all News Updates of the Day

Da li će Čović popustiti u vezi novog preduzeća za Južnu interkonekciju?

Da li će Čović popustiti u vezi preduzeća za Južnu interkonekciju?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Dragan Čović, nosilac evropskih vrijednosti kako to za sebe voli reći, prema mišljenju američkih diplomata, jača ruske interese u Bosni i Hercegovini opstrukcijom plinovoda Južna interkonekcija.

Koalicioni partneri spremni su na neke ustupke za ovaj strateški projekat, ali Čović, za sada, nije javno pokazao da odustaje od osnivanja nove kompanije za upravljanje Južnom interkonekcijom.

Vlada Federacije planira ovog mjeseca u parlamentarnu proceduru uputiti sasvim novi Zakon o u južnoj interkonekciji. Detalji Zakona nisu poznati.

HDZ, predvođen Čovićem, drži pod kontrolom struju, poštu i telekom. A nastoji i da kontroliše plin koji bi u Bosnu i Hercegovinu ulazio sa juga, kroz osnivanje novog javnog preduzeća.

„Taj plinski energent je za Hercegovinu strateško pitanje”, rekao je Čović prošlog mjeseca. „Radi se o strateškom projektu koji će realizirati u narednih možda desetak godina.”

Razvojni projekti prirodnog gasa u BiH
Razvojni projekti prirodnog gasa u BiH

Bosna i Hercegovina je stoprocentno vezana za ruski plin koji dolazi preko Turskog toka. Za entitet Republika Srpska, koji gaji dobre odnose sa Kremljom, ruski gas je jedina prihvatljiva opcija. Ali, Federacija ima šansu da se plinski poveže hrvatskim plinovodom i LNG terminalom na Krku, kao i budućim Jadransko-jonskim plinovodom, te tako otkloni ovisnost od ruskog gasa.

Južna interkonekcija u Bosni i Hercegovini realizirala bi se na pravcu Imotski – Posušje – Tomislavgrad - Zenica sa odvajanjem za Mostar. Trasa plinovoda u Bosni i Hercegovini bila bi duga oko 170 kilometara.

„Značaj Južne interkonekcije, prije svega, pitanje je sigurnosti, da Bosna i Hercegovina ima druge rute, pravce snabdijevanja, pogotovo Federacija, Kanton Sarajevo, gdje se troši 75 posto uvezenog gasa”, kaže Nihad Harbaš, direktor kompanije direktor nLogic Advisory direktor nLogic Advisory, platforme koja okuplja stručnjake energetike i energije.

Nihad Harbaš, direktor nLogic Advisory
Nihad Harbaš, direktor nLogic Advisory

Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa, kaže da je ruska invazija na Ukrajinu samo ubrzala realizaciju Južne interkonekcije. Radi se o višegodišnjoj ideji koja nikad nije realizirana.

„I faktički američku stranu opredijelila da nam pomogne upravo u ovom da tako kažem razvoju projekta”, kaže on.

Ali, Čović ima prepreku – Sjedinjene Američke Države. Američke diplomate, uključujući i državnog sekretara Sjedinjenih Država Antonyja Blinkena odbacuju Čovićevu ideju za osnivanjem preduzeća koje bi bilo nadležno za Južnu interkonekciju, već da projektom treba upravljati BH Gas, što je sasvim dovoljno.

Američki državni sekretar Antony Blinken je poslao pismu ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konaković u kojem navodi kako Čovićevi zahtjevi za novim preduzećem ugrožava kompletan projekat Južne interkonekcije.
Američki državni sekretar Antony Blinken je poslao pismu ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konaković u kojem navodi kako Čovićevi zahtjevi za novim preduzećem ugrožava kompletan projekat Južne interkonekcije.

Harbaš također podsjeća da je i Evropska unija mišljenja kako je jedan operator transportnog sitema (BH Gas) dovoljan za Bosnu i Hercegovinu.

„Ukoliko bi se napravilo evo i novo preduzeće, to znači tri ili četiri miliona godišnje za funkcionisanje tog preduzeća, što bi automatski značilo i povećanje cijena samog gasa krajnjim korisnicima”, kaže Harbaš.

Vlada Hrvatske sufinansirala je studiju u kojoj se tvrdi da bi se osnivanjem nove kompanije otklonili ruski i drugi utjecaji zbog poslovne povezanosti BH Gasa sa ruskim i srpskim interesima.

„Pa čekajte, idemo onda logikom jednom drugom. Pa onda mi možemo reći, nama će neko u Hrvatskoj zatvoriti. Mislim, besmislene stvari”, kaže Bečarević.

Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa
Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa

Čovićeva briga oko BH Gasa je ta što u toj kompaniji, kako kaže, nema ni jednog Hrvata i strahovanja da „neko sutra zbog političke krize iz Sarajeva zavrne plin onima u Posušju”.

„ Jednostavno možete samo da se smijete ili da plačete od tuge kada slušate te takve stvari. A mi kao firma, tad sam i ja bio direktor BH Gasa, mi smo prvi pokrenuli, mi se prvi opredijelili da idemo prema jugu, da idemo prema Hrvatskoj”, kaže Bečarević.

Harbaš kaže kako je „vrlo je rijetka činjenica i vrlo rijetko se može susresti da je analiziran nečiji uticaj kod osnivanja nekog preduzeća”.

Ovog mjeseca, federalni premijer Nermin Nikšić najavio je i sasvim novi Zakon o južnoj interkonekciji. Ne vidi problem o uspostavljanu podružnice u Mostaru i, kako je rekao, „mješovitoj upravi”.

Američki ambasador u Bosni i Hercegovinu Michael Murphy je prošle sedmice u podcastu Oslobođenja poručio Čoviću da opstrukcijom Južne interkonekcije jača ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini.

Biden poručio Netanjahuu da bi izraelska ofanziva na Rafah bila greška

Arhiv - Susret Bidena i Netanjahua u Tel Avivu 18. oktobra 2023.
Arhiv - Susret Bidena i Netanjahua u Tel Avivu 18. oktobra 2023.

Američki predsjednik Joe Biden i izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarali su telefonom u ponedjeljak, prvi put poslije više od mjesec dana, dok se produbljuju podjele između saveznika zbog krize u Gazi i izraelskih postupaka u ratu.

"Predsjednik Biden razgovarao je sa premijerom Netanjahuom o najnovijem razvoju događaja u Izraelu i Gazi, uključujući situaciju u Rafi i napore da se poveća humanitarna pomoć Gazi", saopšteno je iz Bijele kuće.

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan rekao je da je Biden prenio izraelskom premijeru da je duboko zabrinut zbog planova za kopnenu operaciju u Gazi i da bi ofanziva bila greška.

"Anarhija vlada u područjima koja je izraaelska vojska raščistila, ali nije stabilizovala" i humanitarna kriza bi se pogoršala ako bi Izrael izvršio ofanzivu u Rafahu, rekao je Sullivan sumirajući Bidenovu poruku Netanjahuu.

Netanjahu se saglasio sa Bidenovim zahtjevom da pošalje delegaciju visokih zvaničnika u Washington na razgovore o planovima i mogućem "alternativnom pristupu", rekao je Sullivan.

Razgovor dvojice lidera je opisao kao "poslovan" i dodao da nije naprasno prekinut. Istakao je i da je Bajden podržao izraelske napore da uništi Hamas koji je napao izraelsku teritoriju 7. oktobra.

Netanjahu je u saopštenju naveo da je sa Bidenom razgovarao o riješenosti Izraela da dostigne sve ciljeve u ratu: eliminiše Hamas, oslobodi sve taoce i osigura da Gaza više ne predstavlja prijetnju po Izrael.

To će biti urađeno "dok se obezbjeđuje neophodna humanitarna pomoć koja doprinosi postizanju tih ciljeva", naveo je izraelski premijer.

Bajden i Netanjahu su razgovarali nakon što su republikanci u Washingtonu i izraelski zvaničnici osudili govor lidera demokrata u Senatu Chucka Schumera koji je oštro kritikovao poteze izraelskog premijera u ratu u Gazi i pozvao na održavanje izbora u Izraelu. Schumer je optužen da je prekršio nepisano pravilo da se ne miješa u unutrašnju politiku bliskog saveznika.

Biden nije podržao Schumerov poziv na izbore, ali ga je pohvalio zbog "dobrog govora" koji odražava zabrinutost mnogih Amerikanaca.

Bijela kuća je skeptična u pogledu Netanjahuovih planova da izvede operaciju u južnom gradu Rafah, gdje se sklonilo više od milion raseljenih Palestinaca, dok Izrael pokušava da eliminiše Hamas poslije smrtonosnog napada na izraelsku teritoriju 7. oktobra.

Bidenova administracija upozorila je Izrael da neće podržati tu operaciju bez kredibilnog plana da se osigura bezbjednost nevinih palestinskih civila.

Izrael, kako navode zvaničnici Bijele kuće, nije još iznio taj plan.

Dvojica lidera razgovarala su u trenutku kada je Svjetski program za hranu upozorio na humanitarnu katastrofu u Gazi.

Naveo je da je u sjevernoj Gazi "gladovanje neminovno" i da bi dodatna eskalacija u ratu mogla da dovede polovinu populacije u enklavi do ivice izgladnjivanja.

Netanjahu je u nedjelju osudio kritike iz Amerike i naveo da su pozivi na nove izbore neprihvatljivi.

U intervjuu za Fox News je rekao da Izrael nikada ne bi pozvao na nove izbore u Americi poslije terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

"Nismo banana republika. Građani u Izraelu će odlučiti kada će ići na nove izbore i koga će izabrati, i to nam neće biti nametnuto", poručio je Netanjahu.

Rusija planira upostavljanje tampon zone na ukrajinskoj teritoriji

Pogled iz vazduha na kuće uništene tokom borbi protiv ruskih trupa u selu Kamenka, u regionu Harkova, Ukrajina, 17. marta 2024. Kamenka je ponovo preuzeta u jesen 2022. nakon što je bila okupirana od strane ruskih trupa.
Pogled iz vazduha na kuće uništene tokom borbi protiv ruskih trupa u selu Kamenka, u regionu Harkova, Ukrajina, 17. marta 2024. Kamenka je ponovo preuzeta u jesen 2022. nakon što je bila okupirana od strane ruskih trupa.

Vladimir Putin, koji je obezbijedio predsjednički mandat na izborima bez alternative, izjavio je da Moskva neće popustiti u invaziji na Ukrajinu.

Poručio je da Rusija planira da postavi tampon zonu na ukrajinskoj teritoriji duž granice sa tom zemljom kako bi se zaštitila od ukrajinskih udara i prekograničnih napada.

Ruska vojska napredovala je na bojnom polju dok se ukrajinske trupe suočavaju sa nedostatkom municije i iscrpljenim ljudstvom.

Linija fronta se proteže više od 1.000 kilometara preko istočne i južne Ukrajine.

Ukajinsko napredovanje je otežano, a njene trupe sve učestalije su koristile artiljeriju gađajući ciljeve poput rafinerija i skladišta goriva u Rusiji.

Također, grupacije koje tvrde da su suprostavljene Rusiji raspoređene na teritoriji Ukrajine, sprovode prekogranične upade.

Putinovi komentari uslijedili su nakon ukrajinskih napada dronovima na ruske rafinerije nafte.

Putin je izjavio u nedjelju da ruska vojska ostvaruje prednost na bojnom polju u Ukrajini. Iznio je tvrdnje da bi bilo potrebno da ruske snage stvore tampon zonu na ukrajinskoj strani granice kako bi spriječile napade na rusku teritoriju.

Putinovi komentari uslijedili su nakon ukrajinskih napada dronovima na ruske rafinerije nafte.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je "sve što Rusija radi na okupiranoj teritoriji Ukrajine zločin".

"Mora postojati pravedna odmazda za sve što su ruske ubice uradile u ovom ratu i zarad Putinove doživotne moći", rekao je Zelenski u svom noćnom obraćanju.

Ukrajina je lansirala 35 dronova širom Rusije koji su izazvali kratak požar u rafineriji nafte, gađali Moskvu i uticali na snabdijevanje električnom energijom u pograničnim oblastima, saopštila je Rusija u nedjelju.

Od dronova koje je lansirala Ukrajina, 17 je uništeno iznad južnog regiona Krasnodara, četiri iznad moskovske oblasti, a ostatak u šest drugih regiona, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane preko Telegrama u nedjelju.

"Dronovi su neutralisani, ali je izbio požar kao posljedica pada jednog od njih", saopštio je operativni štab Krasnodarskog kraja na jugu Rusije na Telegramu.

Požar je ugašen nakon nekoliko sati, a iako nije direktno doveo do smrti, prvi izvještaji su ukazivali da je najmanje jedna osoba umrla od srčanog udara, navodi se u postu.

Glas Amerike nije mogao nezavisno da provjeri te izvještaje.

Od početka rata u februaru 2022. godine, ukrajinski dronovi koje je pokrenula ukrajinska domaća bezbjednosna služba SBU pogodili su 12 ruskih rafinerija nafte, preneo je Reuters na ukrajinski obavještajni izvor.

Regionalni guverner Belgoroda rekao je da je u ukrajinskom granatiranju u regionu ubijen jedan čovjek, a 11 ranjeno. Vjačeslav Gladkov, regionalni guverner, rekao je ranije u nedjelju da je 16-godišnja djevojčica ubijena u pograničnom regionu kada se njena kuća zapalila od ukrajinske granate.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, AFP i Reuters.

Južnokorejski šef odbrane: Sjeverna Koreja isporučila Rusiji 7.000 kontejnera municije

Arhiv - Susret Kima i Putina u Rusiji u septembru 2023.
Arhiv - Susret Kima i Putina u Rusiji u septembru 2023.

Sjeverna Koreja je od prošle godine u Rusiju poslala oko 7.000 kontejnera napunjenih municijom i drugom vojnom opremom kako bi pomogla njenom ratu u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak ministar odbrane Južne Koreje.

Od početka 2022. godine, Sjeverna Koreja je koristila rusku invaziju na Ukrajinu da pojača svoje testove oružja, a također se udružila s Moskvom oko sukoba, dok lider Kim Jong Un pokušava da se izvuče iz diplomatske izolacije i pridruži se ujedinjenom frontu protiv Sjedinjenih Država.

Američki i južnokorejski zvaničnici optužili su Sjevernu Koreju da je posljednjih mjeseci snabdijevala Rusiju artiljerijskim granatama, projektilima i drugom opremom kako bi potpomogla njen rat protiv Ukrajine, rekavši da se takvi transferi oružja ubrzali nakon rijetkog samita između Kima i ruskog predsjednika Vladimira Putina u septembru.

Sjeverna Koreja je u zamjenu možda dobila prijeko potrebnu hranu i ekonomsku pomoć te vojnu pomoć usmjerenu na unapređenje Kimovih snaga, prema južnokorejskim zvaničnicima i privatnim stručnjacima.

I Moskva i Pjongjang negirali su postojanje sporazuma o oružju između ovih zemalja.

Tokom konferencije za novinare u Seulu, Shin je rekao da južnokorejska vojska vjeruje da Sjever, nakon što se u početku oslanjao na brodove, sve više koristi svoje željezničke mreže za slanje zaliha oružja Rusiji preko njihove kopnene granice.

U zamjenu za slanje možda nekoliko miliona artiljerijskih granata i drugih vojnih potrepština, Sjeverna Koreja je dobila više od 9.000 ruskih kontejnera vjerovatno napunjenih pomoći, rekao je Shin.

On je iznio sumnje da bi Rusija mogla Sjevernoj Koreji snabdijevati gorivom, vjerojatno protivno sankcijama Vijeća sigurnosti UN-a koje strogo ograničavaju uvoz nafte i naftnih derivata u zemlju.

Dok je nestašica goriva vjerovatno prisilila Sjevernu Koreju da smanji zimske obuke za svoje vojnike posljednjih godina, vojska Južne Koreje procjenjuje da je Sjever proširio takve vježbe u januaru i februaru, rekao je Shin.

Sjevernokorejski državni mediji objavili su u ponedjeljak da je Kim poslao poruku čestitke Putinu zbog njegovog ponovnog izbora za predsjednika Rusije.

U subotu je Kimova sestra objavila saopštenje preko državnih medija u kojem se navodi da je njen brat koristio rusku luksuznu limuzinu koju je nedavno poklonio Putin i pohvalila "posebnu funkciju" automobila, u još jednom nastojanju da poveća vidljivost bilateralnih veza zemalja.

Kushner o detaljima investicije na mjestu Generalštaba i ulozi Trumpa i Grenella u sklapanju posla

Nacrt kompleksa na lokaciji Generalštaba u centru Beograda koji je objavio Jared Kushner. (screenshot/Instagam)
Nacrt kompleksa na lokaciji Generalštaba u centru Beograda koji je objavio Jared Kushner. (screenshot/Instagam)

Plan Jareda Kushnera, zeta Donalda Trumpa, da gradi luksuzni kompleks na lokaciji Generalštaba u Beogradu, odraz je Trumpovih interesa od prije 10 godina da investira na toj lokaciji, piše New York Times.

Plan Jareda Kushnera, zeta Donalda Trumpa, da gradi luksuzni kompleks na lokaciji Generalštaba u Beogradu, odraz je Trumpovih interesa od prije 10 godina da investira na toj lokaciji, piše New York Times.

List je objavio neke od detalja investicije, kao i navode o vezama nekadašnjeg izaslanika Bijele kuće za dijalog Srbije i Kosova, Richarda Grenella sa projektom u Beogradu.

New York Times potvrđuje ono što su ranije iznijeli članovi opozicionog Ekološkog ustanka - da Kushnerova firma dobija zemljište na 99 godina bez naknade kako bi na lokaciji Generalštaba, uništenog u NATO bombardovanju 1999, gradila luksuzni hotel i stanove. Također je predviđena opcija da Kushnerova firma postane vlasnik zemljišta pošto kompleks bude izgrađen.

Kushner u intervjuu Timesu nije osporio instinitost dokumenta. On je rekao da će, prema dogovoru, Vlada Srbije dobiti 22 odsto profita od projekta koji je vredan pola milijarde dolara. Kushner kaže da ugovor još nije potpisan, ali da se daleko odmaklo u pregovorima i da se nada da će posao biti zaključen. Negirao je da njegova firma dobija specijalan tretman zbog toga što je Trumpov zet.

New York Times s nije dobio komentar iz Vlade Srbije. Ministar građevinarstva, infrastrukture i saobraćaja Goran Vesić je ranije potvrdio da ga je Vlada Srbije u decembru 2022. ovlastila da potpiše ugovor o revitalizaciji lokacije Generalštaba, ali da ugovor još nije potpisan.

U dokumentu koji je objavio Ekološki ustanak pominju se dvije firme koje će raditi na revitalizaciji Generalštaba: Atlantic Incubation Partners LLC, osnovana aprila 2023. i registrovana u Delawarey poznatom po off-shore firmama, i Kushner Realty LLC, osnovana marta 2022. i registrovana u Marylandu. Nijedna kompanija, formalno, nije povezana sa firmom Affinity u vlasništvu Kushnera, koja će investirati u projekte u Srbiji i Albaniji.

Bloomberg je ranije objavio da je Affinity kompanija vrijedna 3,1 milijardu dolara, i da su je održali investitori sa Bliskog istoka uključujući i Fond za javna ulaganja Saudijske Arabije koji je uložio 2 milijarde dolara.

Kakva je uloga Richarda Grenella u projektu?

Dvije godine prije nego što se kandidovao za predsednika SAD, Donald Trump je srpskim zvaničnicima prenio da je zainteresovan da gradi luksuzni hotel na mjestu Generalštaba, a njegovi saradnici su čak išli u obilazak lokacije, piše Times. Projekat, međutim, nije zaključen od 2016. godine kada je Trump postao predsjednik i nije mogao da zaključuje poslove oko stranih investicija.

Ali, krug njegovih saradnika je i dalje ostao uključen u taj posao.

Grenell, koga je Trump postavio za specijalnog izaslanika za dijalog Srbije i Kosova, je tokom 2020. godine dok je još bio na funkciji zagovarao da američki investitori ulože u transformaciju lokacije Generalštaba, pokazuju transkripti sa nekoliko konferencija za novinare.

Kushner je u intervjuu Timesu rekao da o poslu u Beogradu nikada nije razgovarao sa Trumpom i da nije svjestan da je njegov tast bio zainteresovan za ulaganje.

"Nisam znao da je moj tast zainteresovan za ulaganje u tom regionu i sumnjam da je znao za dogovore na kojima radimo", kazao je Kushner. Trumpovi saradnici nisu odgovorili na Timesov upit za komentar.

Grenell je kazao da ni on nije znao da je Trump bio zainteresovan za ulaganje u centru Beograda prije nego što je posatao predsjednik. Ali, sada radi sa Trumpovim zetom.

Kushner je rekao da ga je Grenell ohrabrio da investira u projekat.

Grenellova uloga u ovom poslu dok je bio na zvaničnoj funkciji u Bijeloj kući ukazuje na mogući sukob interesa, piše New York Times i podsjeća na poslove bivšeg sekretara za finansije SAD Stevena Mnuchina i Kushnera, koji su bili aktivni na Bliskom istoku, i onda nedugo pošto su napustili administraciju osnovali firme koje su dobile milijarde dolara od Saudijske Arabije i drugih bliskoistočnih zemalja.

Kushner je jedno vrijeme obavljao funkciju Trumpovog savjetnika u Bijeloj kući, ali sada kaže da neće biti dio administracije ako Trump pobijedi na izborima u novembru.

Grenell, koji se bavio pitanjem normalizacije odnosa Srbije i Kosova i često je viđen kao neko favorizuje Srbiju, potvrdio je za New York Times da su tokom Trumpove administracije ojačane ekonomske veze Srbije i SAD.

Tokom mandata, Grenell je razvio prijateljstvo sa srpskim zvaničnicima, među kojima su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar finansija Siniša Mali - za kojeg Times piše da je navodno igrao ulogu u dogovoru oko Kushnerovog hotela.

Grenell je često na društvenim mrežama objavljivao fotografije iz Beograda sa srpskim zvaničnicima, među kojima je i Mali.

New York Times citira profesoricu prava sa univerziteta Washington u Saint Louisu koja ukazuje na mogući sukob interesa u slučaju investicije u Beogradu, ako Trump bude reizabran.

"Postoji zabrinutost da bi Vlada Srbije željela da utiče na predsednika Trumpa time što omogućava bogaćenje njegovoj porodici. Spoljna politika prema Srbiji treba da bude vođena interesima SAD, a ne finansijskim uslugama koje srpske vlasti čine adminitraciji", piše u tekstu.

Iz Vlade Srbije nije stigao nikakav zvaničan odgovor.

Vučić "oduševljen"

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je "djelimično upoznat sa idejom koja ga oduševljava" - da se na mjestu Generalštaba izgradi kompleks sa hotelom i stanovima, i da će to promovisati sa radošću, piše N1.

Vučić je rekao da je "umro od smijeha" zbog komentara nekih medija da on prihvatanjem Kushnerove ideje "dobija politički uticaj" na Trumpa.

Dodao je da je "vrlo sretan što će se riješiti problem u centru grada".

"Beogradu je potrebno da se razvija i potrebne su velike investicije o kojoj je razgovarao ministar finansija Siniša Mali", navodi predsjednik Srbije.

Vučić je rekao da ga ta ideja "oduševljava" ako se pogleda šta je sada na mjestu bombardovanih zgrada. Po njegovim riječima, tu će biti i "neka vrsta muzeja žrtava" jer "nećemo da krijemo šta se sve dešavalo".

Najavio je da će "sve biti transparentno" i da se nada da će biti vremena da se presele Generalštab i Ministarstvo odbrane.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG