Najnovije
Blinken upozorio Lavrova na "ozbiljne posljedice" u slučaju ruske invazije Ukrajine
Američki državni sekretar Antony Blinken upozorio je u četvrtak ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova na "ozbiljne posljedice" ako Rusija izvrši invaziju na susjednu Ukrajinu i pozvao ga da se založi za diplomatsko rješenje konflikta.
Blinken se sastao sa Lavrovim na marginama samita OSCE-a Stockholmu, dan nakon što je poručio da će Sjedinjene Države "odlučno odgovoriti" na ruski napad na Ukrajinu "između ostalog i nizom ekonomskih mjera sa velikim posljedicama od kojih smo se ustezali u prošlosti".
"Mislim da Moskva dobro zna šta je moguće. Detaljno smo razgovarali, ukljućujući i o onome u pogledu čega smo zabrinuti. I to obuhvata mogućnost obnovljene agresije, sa vojnim snagama, kao i napore Rusije da destabilizuje Ukrajinu iznutra", rekao je Blinken.
Blinken je uoči sastanka rekao da će SAD pomoći Rusiji i Ukrajini da ispune svoje obaveze iz mirovnog sporazuma iz 2014. godine čiji cilj je okončanje konflikta između proruskih separatista i ukrajinskih vladinih snaga u istočnom dijelu Ukrajine.
"Međutim, ako se Rusija odluči za konflikt, biće ozbiljnih posljedica", upozorio je Blinken.
Lavrov je rekao novinarima u Moskvi da je Rusija spremna na razgovore sa Ukrajinom: "Mi, kao što je predsjednik Putin rekao, ne želimo nikakve konflikte".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u Moskvi da "agresivni i sve provokativniji potezi Ukrajine duž granice sa Rusijom izazivaju zabrinutost u pogledu moguće eskalacije neprijateljstava".
"Vjerovatnoća neprijateljstava u Ukrajini i dalje je velika", rekao je Peskov.
Poslije Blinkenovog sastanka sa Lavrovom, portparol State Departmenta Ned Price rekao je da je američki državni sekretar "ponovio poziv SAD Rusiji da povuče snage i poštuje sporazume iz Minska i primirje u Donbasu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je poslanicima u srijedu da su direktni pregovori sa Rusijom jedini put za rješavanje sukoba na istoku Ukrajine.
Rusija i Ukrajina optužuju jedna drugu za gomilanje trupa u oblasti duž njihove zajedničke granice.
Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. i podržala je separatističke borce na istoku Ukrajine.
Govoreći u srijedu u Moskvi, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će njegova vlada tražiti garancije protiv daljeg širenja NATO na istok i sprječavanja razmještanja sistema naoružanja u blizini ruskih granica.
Visoki zvaničnik američke odbrane kaže da Washington neće biti sam ako treba da preduzme akciju kao odgovor na masovno gomilanje ruskih trupa duž granice sa Ukrajinom.
Sekretar odbrane Lloyd Austin, u Seulu na sastancima sa južnokorejskim zvaničnicima, rekao je u četvrtak da, iako neće spekulisati o tome kako će Washington odgovoriti na ruske provokacije protiv Ukrajine, Moskva treba da zna da SAD neće biti same.
"Šta god da uradimo biće urađeno kao dio međunarodne zajednice", rekao je Austin na konferenciji za novinare sa svojim južnokorejskim kolegom, dodatno pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da "snizi temperaturu u regionu".
"Najbolji slučaj je, međutim, da nećemo vidjeti upad", dodao je američki sekretar odbrane, napominjući da je "značajno" prisustvo ruskih trupa u pograničnim oblastima samo dio problema.
U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP i Reuters.
See all News Updates of the Day
Bliži li se kraju američka podjela oko marihuane?
SAD su podijeljene kada je u pitanju državna i savezna politika o marihuani, ali nedavni politički događaji mogli bi pomaknuti zemlju ka većem prihvaćanju kanabisa.
Oboje predsjedničkih kandidata su dali znak podrške promjeni federalne politike kako bi se marihuana reklasificirala kao manje opasna droga, a birači u nekoliko dodatnih država će ove jeseni dobiti izbor o legalizaciji.
Iako je još uvijek ilegalna prema saveznom zakonu, javno odobravanje marihuane je značajno poraslo - kao i broj država u kojima se legalno prodaje u trgovinama.
Šta kaže zakon?
Posjedovanje marihuane je federalni zločin za koji se kažnjava novčano i zatvorskom kaznom. Prodaja ili uzgoj marihuane teže je federalno krivično djelo, za koje je propisana kazna zatvora od pet godina do doživotnog zatvora, ovisno o količini droge.
Ali mnoge su države ukinule vlastite kazne za marihuanu.
Prema Projektu politike marihuane, koji podržava legalizaciju kanabisa, 24 države i Distrikt Kolumbija – koji predstavljaju 53% stanovništva nacije – legalizirali su marihuanu i sada oporezuju i regulišu prodaju slično alkoholu. Dodatnih sedam država ukinulo je zatvorske kazne zbog posjedovanja malih količina marihuane. Ukupno 38 država i Distrikt Kolumbija imaju zakone koji dozvoljavaju medicinsku upotrebu marihuane.
Šta se dešava u Washingtonu?
Ministarstvo pravosuđa u maju je predložilo da se marihuana reklasifikuje iz lijeka s liste I u manje opasnu drogu iz liste III, koja uključuje stvari poput ketamina i nekih anaboličkih steroida. Ali to prebacivanje uključuje dugotrajan proces.
Uprava za borbu protiv droga zakazala je ročište za 2. decembar kako bi dala komentar na prijedlog. To znači da bi konačna odluka mogla doći nakon što predsjednik Joe Biden napusti funkciju u januaru.
Potpredsjednica Kamala Harris, demokratska kandidatkinja za predsjednika, podržava dekriminalizaciju marihuane i rekla je da je "apsurdno" da je marihuana klasifikovana kao droga sa liste I, poput heroina i LSD-a.
Bivši predsjednik Donald Trump, republikanski predsjednički kandidat, također je signalizirao podršku promjeni politike prošle sedmice. On je na svojoj platformi društvenih medija objavio da će "nastaviti da se fokusira na istraživanje kako bi medicinsku upotrebu marihuane sklonio sa liste 3 droga" i rekao da će glasati "da" na prijedlogu glasačkog listića Floride za legalizaciju rekreativne marihuane.
Šta je na glasačkom listiću?
Inicijativa na Floridi omogućila bi rekreativnu prodaju osobama starijim od 21 godine iz postojećih ambulanti za medicinsku marihuanu, s potencijalom da zakonodavno tijelo licencira dodatne trgovce na malo. Za usvajanje prijedloga potrebno je najmanje 60% glasova i stupit će na snagu šest mjeseci nakon odobrenja birača.
Kampanja je bila najskuplja od skoro 160 mjera na državnim glasačkim listićima ove godine, privlačeći desetine miliona dolara doprinosa prvenstveno od pristalica, prema organizaciji za praćenje izbora Ballotpedia. Među protivnicima su Republikanska stranka Floride i guverner Ron DeSantis, koji je rekao da će smanjiti kvalitet života ostavljajući smrad marihuane u zraku.
Glasači u Sjevernoj i Južnoj Dakoti će po treći put biti upitani da li da legaliziraju marihuanu izvan medicinske upotrebe. Za usvajanje mjera potrebna je prosta većina.
Državni sekretar Nebraske Bob Evnen rekao je da inicijative za legalizaciju i regulaciju medicinske marihuane izgleda imaju dovoljno potpisa peticije da se kvalifikuju za glasanje u cijeloj državi. Predstoji mu rok do petka da potvrdi mjere za glasanje.
Šta ljudi govore?
Oko 70% odraslih Amerikanaca reklo je da bi marihuana trebala biti legalna u prošlogodišnjem Gallupovom istraživanju, što je najviši nivo koji je ova anketna kompanija zabilježila od kada je prvi put postavila pitanje o politici marihuane 1969. Nasuprot tome, samo oko jedne trećine ispitanika je podržavalo legalizaciju marihuane prije 20 godina.
Prošlogodišnja Gallupova anketa pokazala je najveću podršku marihuani među mladim glasačima, ključnoj demografskoj grupi u sedam predsjedničkih država.
Analiza podataka nacionalnog istraživanja objavljenih ranije ove godine pokazala je da je 2022. godine 17,7 miliona ljudi prijavilo da svakodnevno ili skoro svakodnevno koristi marihuanu – što je dramatično više u odnosu na manje od milion ljudi 1992. Iako se alkohol i dalje koristi, u izvještaju se navodi prvi put da je broj Amerikanaca koji koriste marihuanu skoro svaki dan premašio broj onih koji piju tako često.
Šta se dešava sa sličnim lijekovima?
Kako legalna marihuana postaje sve raširenija, neki državni zvaničnici se bore protiv prodaje neregulisanih proizvoda dobijenih od konoplje, koja je na saveznom nivou klasifikovana kao različita od marihuane. Neki od tih proizvoda se prodaju u pakovanju sličnim običnih bombona ili čipsa i sadrže delta-8 THC, sintetiziran iz CBD-a koji prevladava u konoplji.
Neke su države zabranile ili ograničile proizvode od sintetičke konoplje, uključujući Južnu Dakotu i Wyoming, gdje su novi zakoni stupili na snagu 1. jula. Vlasti Indijane upozorile su trgovine da uklone delta-8 THC proizvode za koje kažu da također sadrže ilegalne količine psihoaktivne delte-9 THC pronađene u marihuani.
U Missouriju, gdje je marihuana legalizirana 2022. godine, republikanski guverner Mike Parson izrazio je zabrinutost da se određeni proizvodi dobiveni od konoplje plasiraju djeci i naredio je suzbijanje. On se u utorak pridružio državnom tužiocu Andrewu Baileyju kako bi najavio radnu grupu fokusiranu na neregulirane psihoaktivne proizvode od kanabisa.
"Nismo jedina država koja se suočava s ovim problemom i nismo jedina država koja poduzima mjere", rekao je Parson.
SAD najavljuju preko 700 miliona dolara nove pomoći Ukrajini
Sjedinjene Države najavile su više od 700 miliona dolara nove pomoći Ukrajini, uključujući podršku energetskom sektoru zemlje, jer Rusija cilja na njenu infrastrukturu. Paket uključuje i pomoć za humanitarne napore i rad na deminiranju.
U srijedu su američki državni sekretar Antony Blinken i britanski ministar vanjskih poslova David Lammy u rijetkoj zajedničkoj posjeti Kijevu uoči bilateralnog sastanka američkog predsjednika Joea Bidena i britanskog premijera Keira Starmera u petak u Bijeloj kući kako bi razgovarali o kontinuiranoj podršci Ukrajini.
Blinken je u Kijevu najavio 325 miliona dolara za pomoć u popravci ukrajinske energetske i električne mreže usljed tekućih ruskih napada, zajedno sa skoro 290 miliona dolara humanitarne pomoći za osnovne usluge kao što su sigurna voda za piće, hrana, sklonište i lijekovi. Osim toga, otkrio je 102 miliona dolara za napore deminiranja za uklanjanje nagaznih mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava koje su ruske snage ostavile širom Ukrajine.
„Podrška Ukrajini će trajati jer ne zavisi ni od jedne zemlje, ni od jedne stranke, ni od jednog izbora“, rekao je Blinken novinarima na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Lamijem i novim ukrajinskim ministrom inostranih poslova Andrijem Sibihom.
"Vidjeli smo kako Rusija sada nastavlja i zaista eskalira svoje napade unutar Ukrajine, na civile, na energetsku infrastrukturu, kao i na ukrajinsku vojsku koja brani svoju zemlju", rekao je Blinken.
“Danas mogu potvrditi više od 600 miliona funti vrijedne podrške Ukrajini, uključujući 242 miliona funti ove finansijske godine za hitne humanitarne, energetske i stabilizacijske potrebe, kao i podršku reformi, oporavku i rekonstrukciji. Osim toga, potvrđujemo našu namjeru da kasnije ove godine rasporedimo 484 miliona dolara vrijednih kreditnih garancija Svjetske banke”, rekao je Lammy, britanski ministar vanjskih poslova.
Dodao je da Ujedinjeno Kraljevstvo ubrzava isporuke raketa PVO, dodatne artiljerijske municije i više oklopnih vozila Ukrajini do kraja ove godine.
Zabrinutost oko eskalacije do sada je ograničavala Kijevu upotrebu zapadnog oružja dugog dometa za napad na ciljeve unutar Rusije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na "snažne odluke" i ponovio svoj zahtjev za dozvolom za upotrebu raketa dugog dometa protiv Rusije.
Sybiha, ukrajinski ministar vanjskih poslova, govoreći preko prevoditelja, rekao je da njegovoj zemlji treba "čvrst odgovor" saveznika kako bi se suprotstavila ruskim provokacijama i eskalacijama. On je naveo sve veće ruske napade na ukrajinske nuklearne elektrane i ciljeve u blizini granice sa članicama NATO-a.
Američki i britanski zvaničnici sugerirali su da je ruski predsjednik Vladimir Putin već eskalirao rat protiv Ukrajine tražeći balističke rakete od Irana.
Dronsko ratovanje
U srijedu je ukrajinska vojska saopćila da je oborila 20 od 25 dronova koje su ruske snage koristile u noćnim napadima na više ukrajinskih regija.
Presretanja su obavljena u oblastima Čerkasi, Dnjepropetrovsk, Herson, Kijev, Poltava i Sumi, saopštile su ukrajinske vazdušne snage.
Trenutno nema izvještaja o žrtvama ili većoj šteti.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je oborilo ukrajinski dron iznad Belgorodske oblasti.
Zvaničnici u Belgorodu su takođe prijavili iskliznuće teretnog voza iz šina koje se dogodilo nakon "intervencije neovlaštenih osoba". Lokalni ured ruskog nacionalnog željezničkog operatera u saopćenju je naveo da je 11 praznih vagona i lokomotiva iskočilo iz šina.
Najnovije sukobi došli je kada su Blinken i Lammy otputovali u srijedu u Ukrajinu na razgovore s visokim zvaničnicima.
"Mislim da je to kritičan trenutak za Ukrajinu usred intenzivne jesenje borbene sezone, s Rusijom koja nastavlja da eskalira svoju agresiju", rekao je Blinken u utorak.
Promjena ograničenja?
Američki predsjednik Joe Biden nagovijestio je u utorak da se Sjedinjene Države možda kreću da ukinu svoja ograničenja na ukrajinsku upotrebu oružja dugog dometa u ratu s Rusijom.
SAD uporno nisu bile voljne da isporuče ili sankcionišu Ukrajinu upotrebu oružja koje je isporučilo SAD koje bi moglo da udari duboko u Rusiju, iz straha od eskalacije sukoba.
Neki od saveznika Ukrajine isporučili su Kijev takvim oružjem, ali zemlje koje isporučuju oružje uvele su ograničenja o tome kako i kada se oružje može koristiti.
Odgovarajući na pitanje od utorka o tome da li će SAD ukinuti ograničenja Ukrajini koja koristi oružje dugog dometa protiv Rusije, Biden je rekao da njegova administracija "sada to rješava".
Ranije u utorak, Blinken je također u intervjuu za Sky News nagovijestio da bi moglo doći do promjene stava SAD-a u pogledu dozvoljavanja Ukrajini da koristi rakete dugog dometa u Rusiji.
"Nikada ne isključujemo. Ali kada vladamo, želimo biti sigurni da je to učinjeno na takav način da može unaprijediti ono što Ukrajinci pokušavaju postići", rekao je Blinken.
Neke informacije za ovu priču stigle su od agencije France-Presse i Reutersa.
Mladi - glavna snaga evropske krajnje desnice
Čini se kako podrška krajnjoj desnici među mladim biračima raste u nekoliko evropskih zemalja – ne samo u Njemačkoj, gdje se stranka AfD nada da će osigurati još jednu pobjedu na predstojećim državnim izborima. Više detalja donosi Henry Ridgwell
Analitičar: Harris bolja, debata će imati mali uticaj kod još neopredijeljenih birača
Kamala Harris bila je nadmoćna u debati sa Donaldom Trumpom, i moguće je da će joj debata donijeti manji broj glasova još neodlučnih birača, ocijenio je u razgovoru za Glas Amerike Joe Young, profesor na Univerzitetu Kentakija i direktor Paterson škole za diplomatiju i međunarodnu trgovinu.
Kako kaže, poslije debate je imao dva osnovna utiska.
"Jasno je da je prva debata bila potpuna katastrofa za demokrate i Kamala Harris je od samog početka uspjela da pridobije podršku i obavi posao koji se od nje očekivao, mislim da je to bilo potpuno jasno. Drugo, uspjela je da se podvuče Trumpu pod kožu i dovede ga u defanzivni položaj gdje je govorio neke prilično nevjerovatne i nerazumljive stvari... i to mu je nanijelo štetu", smatra Young
Glas Amerike: Neki republikanski komentatori kažu da je Kamala Harris trebalo da se predstavi naciji, i da je umjesto toga trošila vrijeme napadajući Trumpa. Da li mislite da je uspjela da postigne obje stvari, jer Amerikanci dobro znaju Donalda Trumpa ali su željeli da saznaju više toga o politici za koju se zalaže Harris.
Young: Mislim da je, iskreno, bila efikasnija kada ga je napadala, a on bi svaki put progutao mamac i prelazio u defanzivu. Imao je prilike kada je mogao da je napadne povodom nekih nepopularnih politika Bidenove administracije, kao što su Afganistan, ili inflacija i ekonomija. Međutim, on bi odlutao od teme i počeo da govori o broju ljudi koji dolazi na njegove mitinge, i iznosi čudne teorije zavjere. Tako da Harris možda nije uspjela da se predstavi biračima toliko koliko je željela ali se opet, ukupno, smatra da je ostvarila pobjedu jer je navela Trumpa da luta od tema, i govori neke fantastično nerazumne stvari.
Glas Amerike: Kao što ste rekli, postoji konsenzus da je Harris pobijedila u debati, što pokazuju i različite ankete sa biračima poslije. Međutim, ovi izbori su veoma tijesni, da li mislite da će se ta pobjeda u debati pretočiti u prave glasove još neopredijeljenih birača?
Young: Istorijski gledano, debate nisu imale veći uticaj na izbore. Ali kao što smo vidjeli, nedavna debata Bidena i Trumpa je imala ogroman efekat. Postoji još jedna debata za koju se smatra da je imala veoma veliki uticaj na izbore, kada je Džon F. Kenedi uživo debatovao sa Ričardom Niksonom. Mnogi vjeruju da je ta debata uticala da Kenedi pobijedi. Većina akademske literature kaže da debate imaju samo marginalan uticaj. Znamo da je Trumpova baza birača tako čvrsta da debata vjerovatno uopšte ne utiče na njih. Ali kod ljudi koji su je gledali, a koji su još neopredijeljeni, mislim da postoji razumna šansa da je imala značaj, kod manjeg broja.
Neke od nevjerovatnih tvrdnji o tome kako imigranti jedu pse i mačke, i bombastične tvrdnje kako će demokrate da unište zemlju, da pokušavaju da ubijaju bebe, siguran sam da su takve stvari odbile neke umjerene glasače i mogle bi da imaju efekat. To svakako ne znači da će pet odsto Amerikanaca preko noći da promijeni odluku za koga glasa, ali bi moglo da pomogne Harris kod manjeg broja birača.
Glas Amerike: Na ovoj debati moderatori su nekoliko puta provjeravali činjenice i ispravljali Trumpa, što nije bio slučaj na prethodnoj debati koju je organizovao CNN. Trumpov štab se žalio zbog toga i doživjeli su to kao pristrasnost moderatora. Demokrate sa druge strane kažu da se Trump više provjerava zato što iznosi više neistina i netačnosti. Koliko je važna provjera činjenica za vrijeme debata u realnom vremenu? Takođe, dokazano je da Donald Trump iznosi netačne činjenice na skupovima i debatama ali to izgleda uopšte ne utiče na njegove birače. Kako to objašnjavate?
Young: Ne mislim da provjera činjenica ima uticaja na ljude koji iskreno podržavaju Trumpa. Ali da budemo pošteni prema Trumpu, Kamala Harris je takođe iznijela neke netačne izjave. Vjerujem da je provera činjenica i ispravljanje oba kandidata kada kažu nešto veoma netačno - razumna, i Trump je očigledno iznosio više netačnih stvari, tako da nisam protiv provjere u realnom vremenu, ali kao što sam rekao, to vjerovatno ništa ne mijenja kod njegovih glasača. Mislim da je to pobjeda za istinu i činjenice, ali nisam siguran da mnogo toga mijenja.
Glas Amerike: Šta mislite o dijelu debate koji se odnosio na spoljnu politiku. Kako su tu prošli Harris i Trump?
Young: Zanimljivo, a to je možda slično mnogim ranijim debatama, nije bilo mnogo govora o spoljnoj politici. Volio bih da je bilo zanimljivijih rasprava u odnosu na, recimo, rat Izraela protiv Hamasa ili rat u Ukrajini. Mislim da su ti razgovori zaista ključni za međunarodnu sigurnost, a te teme će biti važne i za unutrašnju američku politiku. Postoji razlika između kandidata, posebno kada je riječ o Ukrajini i Rusiji, ali Trump je to minimalizovao, rekao da zapravo nema mnogo razlika, “imamo istu politiku ali jedina razlika je da sam ja dobar prijatelj sa Putinom i mogu ovo da riješim”. Međutim, nije bilo sadržajne debate u sferi spoljne politike.
Glas Amerike: Donald Trump je pomenuo mađarskog premijera Viktora Orbana kao svog saveznika. Kako vidite taj izbor državnika koga je pomenuo, od svih svjetskih lidera?
Young: Jedna od globalnih stvari koje se dešavaju je žalosno i zastrašujuće nazadovanje demokratije, i Orban na mnogo načina to oličava, na isti način kao i Putin. I ako su to vaši primjeri velikih lideri, to je tužna izjava. Nije ništa novo otkriveno o Trumpu ali je očigledno da njemu nije toliko stalo do demokratije kao što bi trebalo da bude jednom predsjedniku.
Glas Amerike: Poslije debate, Taylor Swift, možda najveća muzička zvijezda na svijetu u ovom trenutku, podržala je Kamalu Harris. Da li mislite da ta podrška ima ogroman značaj, imajući u vidu da su žene i mladi u Americi već naklonjeni Kamali Harris. Pojedini komentatori su primijetili da je Harris potrebno da privuče glasove muškaraca da bi pobijedila u ključnim državama.
Young: Ja sam veliki fan Taylor Swift. Ona je vjerovatno navela više mladih žena da sviraju gitaru od bilo koje druge osobe na svijetu. Činjenica da je podržala jednog kandidata vjerovatno ima uticaj kod određenog, manjeg broja. Neće uticati na MAGA birače, Trumpove tvrdokorne pristalice. Ali ako može da navede mlade da glasaju, posebno mlade kojima je stalo do reproduktivnih prava i drugih pitanja, kao što znam da je Swift stalo, onda bi moglo da ima manji uticaj.
Glas Amerike: Da li vjerujete da će biti još jedne debate poslije ove?
Young: Mislim da je junska debata bila potpuna katastrofa za demokrate i Bidena, a onda su demokrate solidno pobijedile na ovoj debate. Mislim da je veoma mala šansa da će republikanci željeti da imaju još jednu debatu. Mislim da će je samo vidjeti kao potencijalnu opasnost da izgube još glasova.
Inflacija u SAD dostigla trogodišnji minimum. Federalne rezerve spremaju se da smanje kamatne stope
Porast inflacije u SAD nakon pandemije dodatno je popustio prošlog mjeseca jer je rast cijena u odnosu na prethodnu godinu dostigao trogodišnji minimum, otvarajući put Federalnim rezervama da smanje kamatne stope sljedeće sedmice.
Izvještaj Ministarstva rada od srijede pokazao je da su potrošačke cijene u avgustu porasle za 2,5 posto u odnosu na godinu ranije. Bio je to peti uzastopni godišnji pad i najmanji takav rast od februara 2021. Od jula do avgusta cijene su porasle samo 0,2%.
Isključujući nestabilne troškove hrane i energije, takozvane osnovne cijene porasle su za 3,2% u avgustu u odnosu na 12 mjeseci ranije, kao i u julu. Na mjesečnoj osnovi, osnovne cijene porasle su prošlog mjeseca za 0,3%, što je porast u odnosu na julski porast od 0,2%. Ekonomisti pomno prate osnovne cijene, koje obično pružaju bolje čitanje budućih trendova inflacije.
Mjesecima je slabljenje inflacije postepeno olakšavalo američkim potrošačima, pogođenim skokovima cijena koji su izbili prije tri godine, posebno za hranu, plin, stanarinu i druge potrepštine. Inflacija je dostigla vrhunac sredinom 2022. godine od 9,1%, što je najveća stopa u četiri decenije.
Zvaničnici Fed-a su signalizirali da su sve sigurniji da se inflacija vraća na cilj od 2% i sada prebacuju svoj fokus na podršku tržištu rada, koje se stalno hladi. Kao rezultat toga, kreatori politike spremni su da počnu smanjivati svoju ključnu stopu sa 23-godišnjeg maksimuma u nadi da će podstaći rast i zapošljavanje.
Skromno smanjenje za četvrtinu poena se očekuje sljedeće sedmice. S vremenom bi niz smanjenja stopa trebao smanjiti troškove zaduživanja u cijeloj privredi, uključujući hipoteke, auto kredite i kreditne kartice.
Najnoviji podaci o inflaciji mogli bi se ubaciti u predsjedničku utrku u njenim posljednjim sedmicama. Bivši predsjednik Donald Trump okrivio je potpredsjednicu Kamalu Harris za skok inflacije, koji je izbio početkom 2021. godine kada su se globalni lanci snabdijevanja zaustavili, uzrokujući ozbiljne nestašice dijelova i radne snage.
Harris je predložila subvencije za kupce kuća i graditelje u nastojanju da ublaži troškove stanovanja i podržava saveznu zabranu povećanja cijena namirnica. Trump je rekao da će povećati proizvodnju energije kako bi pokušao smanjiti ukupnu inflaciju.
Ključni razlog zašto se inflacija ponovo smanjila u avgustu je taj što su cijene gasa pale za oko 10 centi po galonu prošlog mjeseca, prema Upravi za inflaciju energije, na nacionalni prosjek od oko 3,29 dolara.
Ekonomisti također očekuju da će vladine mjere cijena namirnica i stanarina rasti sporije. Iako su cijene hrane otprilike 20 posto skuplje nego prije pandemije, jedva su se pomakle u protekloj godini.
Još jedan potencijalni pokretač sporije inflacije je da su troškovi zakupa novih stanova počeli da se hlade kako je niz novoizgrađenih stanova završen.
Prema brokerskoj agenciji za nekretnine Redfin, srednja renta za novi zakup porasla je samo 0,9% u avgustu u odnosu na godinu ranije, na 1.645 dolara mjesečno. Ali vladina mjera uključuje sve kirije, uključujući i one za ljude koji su u svojim stanovima mjesecima ili godinama. Potrebno je vrijeme da se usporavanje novih zakupnina pojavi u vladinim podacima. U julu su troškovi zakupa porasli za 5,1% u odnosu na godinu dana ranije, prema državnom indeksu potrošačkih cijena.
Plate Amerikanaca također rastu sporije - u prosjeku oko 3,5% godišnje, i dalje solidnim tempom - što smanjuje inflatorne pritiske. Prije dvije godine, rast plata bio je iznad 5%, nivo koji može natjerati kompanije da naglo podignu cijene kako bi pokrili svoje veće troškove rada.
U govoru visokog profila prošlog mjeseca, predsjednik Fed-a Jerome Powell istakao je da inflacija dolazi pod kontrolu i sugerirao da tržište rada vjerovatno neće biti izvor inflatornog pritiska.
Potrošači su pokretali privredu u posljednje tri godine. Ali oni se sve više okreću dugovima kako bi održali svoju potrošnju i kreditne kartice, što izaziva zabrinutost da će uskoro morati obuzdati svoju potrošnju. Smanjena potrošnja potrošača mogla bi dovesti do toga da veći broj poslodavaca zamrzne svoje zapošljavanje ili čak ugasi radna mjesta.
