Linkovi

Najnovije

Blinken sa ministrima Alijanse o podršci Ukrajini, članstvu Finske

Antony Blinken 
Antony Blinken 

Američki državni sekretar Antony Blinken sastao se u nedjelju sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u Berlinu, gdje su razgovarali o tome kako da se osigura da hrana iz Ukrajine stigne do potrošača u Africi i Aziji.

Njih dvojica prisustvuju sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a, čija je tema situacija na terenu u Ukrajini i napori da se dostave humanitarna pomoć i oružje.

Ruska invazija na Ukrajinu od 24. februara izazvala je rast cijena hrane i povećala rizik od gladi u mnogim dijelovima svijeta.

Ministri spoljnih poslova G7 sastali su se Njemačkoj i pozvali rusku vladu da prekine blokadu ukrajinskih crnomorskih luka, kako bi se omogućio izvoz ukrajinskih žitarica, đubriva i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Blinken i ministri spoljnih poslova NATO-a takođe planiraju da razgovaraju o odluci finskih lidera da podnesu zahtjev za ulazak u NATO.

SAD su rekle da će podržati i Finske i Švedske prijave za pridruživanje transatlantskom bezbjednosnom savezu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je finskog predsjednika Saulija Ninista da bi svaki pokušaj Helsinkija da se pridruži NATO-u štetio bilateralnim odnosima. Lideri Finske smatraju da je ruska invazija na Ukrajinu prijetnja bezbjednosti njihove zemlje, pošto Finska i Rusija dijele granicu od 1.300 kilometara.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan također je izrazio zabrinutost zbog pridruživanja Finske i Švedske Alijansi, uz obrazloženje da dvije nordijske zemlje podržavaju Radničku partiju Kurdistana (PKK) koju Ankara smatra neprijateljskom organizacijom.

Državni sekretar Blinken rekao je da je razgovarao sa turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom o strahovanjima Ankare i da je uvjeren da je moguće postići konsenzus.

"Ne želim da govorim o detaljima razgovora koje smo imali, ali mogu da kažem da postoji široka podrška pridruživanju Finske i Švedske Alijansi", kazao je Blinken."Ako je to što one žele, uvjeren sam da ćemo postići konsenzus."

See all News Updates of the Day

Izraelski lideri kritiziraju očekivane američke sankcije protiv vojne jedinice, koje bi mogle dodatno zaoštriti veze

Palestinci pregledaju ruševine kuće porodice Palestinca Kamala Jourija, koju su srušile izraelske trupe u gradu Nablusu na Zapadnoj obali u četvrtak, 22. juna 2023.
Palestinci pregledaju ruševine kuće porodice Palestinca Kamala Jourija, koju su srušile izraelske trupe u gradu Nablusu na Zapadnoj obali u četvrtak, 22. juna 2023.

Izraelski lideri u nedjelju su oštro kritizirali očekivanu odluku SAD-a da uvedu sankcije jedinici ultraortodoksnih vojnika u izraelskoj vojsci.

Ova odluka, koja se očekuje u ponedjeljak, predstavljala bi prvi put da su SAD uvele sankcije jedinici unutar izraelske vojske i dodatno bi zaoštrila odnose između dva saveznika, koji su postali sve napetiji tokom izraelskog rata u Gazi.

Dok su američki zvaničnici odbili da identifikuju jedinicu za koju se očekuje da će biti sankcionisana, izraelski lideri i lokalni mediji identifikovali su je kao Netzah Yehuda - pješadijski bataljon osnovan prije otprilike četvrt stoljeća da inkorporira ultra-ortodoksne ljude u vojsku. Mnogi religiozni ljudi dobijaju izuzeće od onoga što bi trebalo da bude obavezna služba.

Izraelski lideri osudili su očekivanu odluku kao nepravednu, posebno u vrijeme kada je Izrael u ratu, i obećali da će joj se suprotstaviti.

"Ako neko misli da može uvesti sankcije jedinici IDF-a, ja ću se boriti protiv toga svom snagom", rekao je premijer Benjamin Netanyahu.

Netzah Yehuda, ili Judea Forever, historijski je bio smješten na okupiranoj Zapadnoj obali i neki od njenih članova bili su povezani sa zlostavljanjem Palestinaca. To čini samo mali dio izraelskog vojnog prisustva na toj teritoriji.

Jedinica se našla pod teškim američkim kritikama 2022. godine nakon što je stariji muškarac palestinskog porijekla pronađen mrtav ubrzo nakon što je pritvoren na kontrolnom punktu na Zapadnoj obali.

Palestinska obdukcija kaže da je Omar Assad (78) imao osnovne zdravstvene probleme, ali da je doživio srčani udar uzrokovan “spoljnim nasiljem”.

Rečeno je da su mu doktori pronašli modrice na glavi, crvenilo na zglobovima od vezivanja i krvarenje u kapcima od čvrstog poveza na očima. Vojna istraga kaže da su izraelski vojnici pretpostavili da je Assad spavao kada su prekinuli kablove koji su mu vezivali ruke. Nisu ponudili medicinsku pomoć kada su vidjeli da ne reaguje i napustili su mjesto događaja ne provjerivši da li je živ.

Assad je živio u SAD četiri decenije. Nakon negodovanja američke vlade, izraelska vojska je rekla da je incident "bio težak i nesretan događaj, koji je rezultat moralnog neuspjeha i lošeg donošenja odluka od strane vojnika". Rečeno je da je jedan policajac zbog incidenta dobio opomenu, a dva druga policajca premještena na nekomandantske uloge.

Ali vojska je odlučila protiv krivičnog gonjenja, rekavši da vojni istražitelji ne mogu direktno povezati svoje postupke sa smrću američkog državljanina.

Grupe za ljudska prava dugo su tvrdile da Izrael rijetko smatra vojnike odgovornim za smrt Palestinaca.

Istražitelji su rekli da su vojnici bili prisiljeni obuzdati Assada zbog njegovog "agresivnog otpora". Assadova porodica izrazila je skepticizam da bi ponašanje bolesnog 78-godišnjaka moglo opravdati tako grubo postupanje.

Usred bure sa SAD-om, Izrael je krajem 2022. preselio Netzah Yehudu sa Zapadne obale i prebacio ga u sjeverni Izrael. Bataljon je premješten na južnu granicu s Gazom nakon što je Hamasov napad 7. oktobra pokrenuo rat koji je u toku.

U saopćenju od nedjelje, vojska je rekla da njeni vojnici Netzah Yehuda "trenutno učestvuju u ratnim naporima u Pojasu Gaze".

"Bataljon profesionalno i hrabro vodi operacije u skladu sa Etičkim kodeksom IDF-a i uz punu posvećenost međunarodnom pravu", navodi se u saopštenju. Rečeno je da će, ako jedinica bude sankcionisana, "posljedice biti razmotrene".

Državni sekretar Antony Blinken izjavio je u petak da je donio odluku o preispitivanju navoda da je nekoliko izraelskih vojnih jedinica prekršilo uslove za primanje američke pomoći navedene u takozvanom Leahy zakonu i da će uskoro biti objavljena.

Bijela kuća je odbila da komentariše i pozvala se na Blinkenove komentare od petka.

Benny Gantz, bivši načelnik vojske, ministar odbrane i sadašnji član izraelskog ratnog kabineta, rekao je u izjavi da je u nedjelju navečer razgovarao s Blinkenom i rekao mu da je očekivana odluka "greška" jer bi štetila međunarodnom legitimitetu Izraela tokom rata i jer je izraelski pravosudni sistem „snažan i nezavisan“.

Ministar odbrane Yoav Gallant, još jedan član Ratnog kabineta, rekao je da je sličnu poruku prenio američkom ambasadoru u Izraelu, Jacku Lewu, te da planira razgovarati i s Blinkenom u nadi da će blokirati očekivanu odluku. Rekao je da bi kažnjavanje jedinice moglo baciti sjenu na cijelu izraelsku vojsku. “Tako se ne treba ponašati sa partnerima i prijateljima”, rekao je.

Dva američka zvaničnika upoznata sa situacijom rekla su da bi američka objava mogla stići već u ponedjeljak.

Zvaničnici su rekli da je oko pet izraelskih jedinica pod istragom i da je utvrđeno da su sve osim jedne poduzele mjere za otklanjanje kršenja. Zakon o Leahyju, nazvan po bivšem senatoru Patricku Leahyju, zabranjuje odlazak pomoći SAD stranim vojnim jedinicama koje su počinile kršenje ljudskih prava.

Rezervista u jedinici Netzah Yehuda, narednik. Major Nadav Nissim Miranda rekao je da je Assadova smrt "nesretan incident", ali i aberacija. On je za TV Kanal 12 rekao da bi ciljanje bataljona naštetilo naporima da se religiozni ljudi ohrabre da se prijave.

Ali Yesh Din, izraelska pravna zastupnička grupa, rekla je da slučaj nije izolovan. Navodi se da svaki peti vojnik osuđen za nanošenje štete Palestincima ili njihovoj imovini od 2010. dolazi iz Netzah Yehude, što ga čini jedinicom s najvećom stopom osuđivanja za takve slučajeve.

Američka revizija pokrenuta je prije rata u Hamasu i nije povezana s nedavnim izraelskim akcijama unutar Gaze ili Zapadne obale - koja je doživjela dramatičan porast smrtonosnog nasilja od izbijanja rata u Gazi. SAD su također nedavno uvele sankcije protiv nasilnih naseljenika.

Gadi Šamni, penzionisani general koji je nekada služio kao vojni komandant na Zapadnoj obali, rekao je da je glavni problem sa jedinicom to što je ona tradicionalno bila dodijeljena isključivo Zapadnoj obali. Nasilje između vojnika i Palestinaca i doseljenika i Palestinaca tamo je poraslo posljednjih godina. Nasuprot tome, rekao je da se druge jedinice redovno rotiraju u i iz nestabilnog područja.

On je rekao da je izloženost neprestanim trvenjima i nasilju izazvala nivo "umora" među vojnicima. Ipak, rekao je da je stereotip da se kažnjava cijela jedinica i da bi bilo bolje gađati određene pojedince ili komandante.

Ali Ori Givati, direktor zastupanja u Breaking the Silence, izraelskoj grupi bivših borbenih vojnika koji su kritični prema izraelskoj okupaciji, rekao je da su problemi mnogo dublji od bilo koje posebne jedinice.

Rekao je da su zloupotrebe ovlasti vojnika prema Palestincima sistematske i da nedostatak posljedica za nedjela podstiče incidente poput Assadove smrti.

Izraelski tvrdolinijaši osudili su očekivanu američku odluku. Izraelski ultranacionalistički ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir rekao je da su SAD prešle "crvenu liniju", a Tally Gotliv, članica Netanyahuove stranke Likud, optužila je SAD za antisemitizam.

Ali čak je i šef opozicije, bivši premijer Yair Lapid, odbio taj potez.

Rekao je da su predviđene sankcije "greška i da moramo djelovati da ih ukinemo". Napomenuo je da “izvor problema nije na vojnom već na političkom nivou”.

Rakete ispaljene iz Iraka prema američkoj vojnoj bazi u Siriji, kažu sigurnosni izvori

Kurdski borac Pešmerga prolazi pored kuće uništene američkim zračnim napadima u Zummaru, Irak, u blizini Mosula 15. rujna 2014. Najmanje pet raketa lansirano je iz Zummara prema američkoj vojnoj bazi u Siriji 21. travnja 2024.
Kurdski borac Pešmerga prolazi pored kuće uništene američkim zračnim napadima u Zummaru, Irak, u blizini Mosula 15. rujna 2014. Najmanje pet raketa lansirano je iz Zummara prema američkoj vojnoj bazi u Siriji 21. travnja 2024.

Najmanje pet raketa lansirano je u nedjelju iz iračkog grada Zummara prema američkoj vojnoj bazi u sjeveroistočnoj Siriji, rekli su Reutersu dva iračka sigurnosna izvora i jedan američki dužnosnik.

Napad na američke snage prvi je od početka veljače kada su skupine koje podupire Iran u Iraku zaustavile svoje napade na američke trupe.

Dolazi dan nakon što se irački premijer Mohammed Shia al-Sudani vratio iz posjeta Sjedinjenim Državama, gdje se sastao s predsjednikom Joeom Bidenom u Bijeloj kući.

U objavi na Telegram grupi povezanoj s Kataib Hezbollahom navodi se da su naoružane frakcije u Iraku odlučile nastaviti s napadima nakon pauze od gotovo tri mjeseca nakon što su vidjeli mali napredak u pregovorima o okončanju vojne koalicije predvođene SAD-om u zemlji.

Druga popularna Telegram grupa bliska Kataib Hezbollahu, Sabreen News, kasnije je rekla da nije bilo službene izjave frakcije koju podržava Iran.

Američki dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao je da je više od pet raketa ispaljeno iz Iraka prema vojnicima u koalicijskoj bazi u Rumalynu u Siriji, ali nitko od američkih vojnika nije ozlijeđen.

Dužnosnik je to nazvao "neuspjelim raketnim napadom", ali nije odmah jasno jesu li rakete uspjele pogoditi bazu ili su uništene prije nego što su stigle. Također nije bilo jasno je li baza sama meta.

Nakon toga, rekao je dužnosnik, zrakoplov koalicije predvođene SAD-om u Iraku i Siriji izveo je napad na lanser.

Dva sigurnosna izvora i viši vojni časnik u Iraku rekli su da je mali kamion s raketnim bacačem pričvršćenim na stražnjoj strani bio parkiran u Zummaru, gradu na granici sa Sirijom.

Vojni časnik rekao je da je uništeni kamion zaplijenjen radi daljnje istrage, a početna istraga je pokazala da je uništen u zračnom napadu.

"Komuniciramo s koalicijskim snagama u Iraku kako bismo podijelili informacije o ovom napadu", dodao je časnik.

Iračka sigurnosna medijska stanica, službeno tijelo odgovorno za širenje sigurnosnih informacija, rekla je u izjavi da su iračke snage pokrenule "široku operaciju potrage i inspekcije" ciljajući na počinitelje u blizini sirijske granice, obećavajući da će ih privesti pravdi.

Napadi su uslijedili nakon velike eksplozije u vojnoj bazi u Iraku rano u subotu u kojoj je ubijen pripadnik iračkih snaga sigurnosti koji uključuje skupine koje podupire Iran. Zapovjednik snaga rekao je da se radilo o napadu, dok je vojska rekla da istražuje i da u to vrijeme nije bilo ratnih zrakoplova na nebu.

Vijeće sigurnosti UN-a razmatra izvještaj o Kosovu

Arhiva: Vijeće sigurnosti UN
Arhiva: Vijeće sigurnosti UN

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija će na zasijedanju u ponedeljak razmatrati šestomjesečni izveštaj generalnog sekretara svjetske organizacije Antonija Gutereša.

Srbiju na zasedanju predstavlja predsjednik Aleksandar Vučić, dok Kosovo zastupa predsjednica Vjosa Osmani.

Dokument o radu Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) obuhvata period od septembra 2023. do marta 2024. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija zatražio je u tekstu da se, bez odlaganja, privedu organizatori napada u selu Banjska na sevjeru Kosova.

"Osuđujem ozbiljni bezbjednosni incident koji se dogodio 24. septembra 2023. u Banjskoj, koji je izazvao tragični gubitak života. Pozivam da se okonča istraga i organizatori budu privedeni – bez odlaganja", ukazao je Gutereš u izvještaju.

U dokumentu je navedeno da je u napadu učestvovalo tridesetak naoružanih osoba, da je poginuo jedan policajac Kosova, dvojica su ranjena – a trojica napadača su ubijena.

Događaj je uticao na porast tenzija između Beograda i Prištine, a Srbija je pojačala vojno prisustvo u blizini administtativne/granične linije, koje je povukla pod međunarodnim pritiskom”, naveo je u izvještaju generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

U dokumentu je navedeno da su kosovske vlasti optužile Srbiju za sistemsko podsticanje i sponozorisanje nasilja. Sa druge strane, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je bilo kakvu umiješanost vlasti Srbije i ustvrdio da je, kako je navedeno, incident reakcija kosovskih Srba na prisustvo kosovske policije na sjeveru.

Odgovornost je preuzeo Milan Radoičić koga su srpske vlasti privele 3. oktobra i oslobodile narednog dana. Viši sud u Beogradu podnio je krivičnu prijavu i naložio njegovo uslovno puštanje na slobodu do suđenja. Vlasti Kosova naložile su Radoičićevo i hapšenje više od dvadeset osoba. Četvrtog marta 2024. Interpol je objavio crvenu potjernicu za 29 osoba, dok je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić odbacio izručenje Radoičića Kosovu”, navedeno je u Guterešovom izvještaju.

U dokumentu je navedena potreba da se, u okviru dijaloga kojim posreduje Evropska unija, hitno razgovara o primjeni novih propisa o valuti i gotovinskim transakcijama.

Odluka Centralne banke Kosova onemogućila je upotrebu dinara i omela isplate penzija i plata zaposlenima u institucijama koje finansira Srbije. Utiče na mala i srednja preduzeća, zdravstvo, dječiju zaštitu i obrazovanje”, precizirano je u tekstu.

Ta uredba dodatno zaoštrava odnose Beograda i Prištine”, ocijenjeno je u izvještaju.

Kosovska Centralna banka je od prvog februara euro proglasila jedinom zakonitom valutom, što je izazvalo poteškoće za građane srpske nacionalnosti koji novac primaju iz budžeta Srbije, ali i kritike dijela međunarodne zajednice zbog načina primjene te mjere.

Tim povodom je u Briselu organizovano nekoliko susreta kosovske i srpske delegacije – ali ti sastanci nisu dali nikakve opipljjve rezultate.

U izvještaju je konstatovano da nema napretka u formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom uprkos diplomatskom pritisku.

"Pozivam Kosovo i Srbiju da potvrde posvećenost briselskom dijalogu i potpuno primijene sve postignute dogovore", naveo je Gutereš u izvještaju.

Osim toga, istaknuta je i važnost održavanja prijevremenih lokalnih izbora u svim opštinama, uz učešće kosovskih Srba, kako bi se smirile napetosti i ostvario napredak.

Primjenu odluke kosovskog Ustavnog suda, donijetu 2016. godine, o imovini manastira Visoki Dečani, generalni sekretar Ujedinjenih nacija pozdravio je kao iskorak u uspostavljanju povjerenja između svih zajednica na Kosovu.

U izvještaju je navedeno i da je tokom šestomjesečnog perioda bilo napretka u primjeni dogovora postignutih između dvije strane – ali da su napetosti između Srbije i Kosova intenzivirane, kao i da je stanje na sjeveru Kosova krhko.

"Pozdravljam napredak ostvaren krajem 2023. u primjeni sporazuma uz pomoć Evropske unije, uključujući dogovor iz 2022. o energetskoj mapi puta, carinskih sporazuma i omogućavanje uzajamne slobode kretanja vozila između Kosova i Srbije. Angažovanje na primjeni sporazuma neophodno je za sprečavanje napetosti i sukoba", naveo je - između ostalog, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš o radu UNMIK-a na Kosovu.

Srbija i Kosovo, koje je 2008. proglasilo nezavisnost, pregovaraju duže od decenije o pomirenju i normalizaciji odnosa - uz posredstvo Evropske unije.

Uspjeh tog procesa neizostavan je uslov njihovog napretka u eurointegracijama – na šta učestalo podsjećaju predstavnici međunarodne zajednice i njihovi partneri.

Očekivalo se da će Ohridski sporazum i Aneks primjene, sa kojima su se Srbija i Kosovo usaglasili početkom 2023, doprinijeti ubrzanju rješenja njihovog spora.

Ipak, umjesto toga, održano je više neuspješnih susreta predstavnika dvije strane, razmjenjivana oštra retorika, zbog čega izostaje željeni učinak.

Zelenski i Netanyahu zahvalni Predstavničkom domu američkog Kongresa na usvajanju zakona o pomoći

Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson
Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je zahvalnost američkom Predstavničkom domu zbog usvajanja prijedloga zakona o pomoći Ukrajini.

„Zahvalan sam Predstavničkom domu Sjedinjenih Država, objema strankama i predsjedavajućem Mikeu Johnsonu”, objavio je Zelenski na društvenoj mreži X.

Ukrajinski predsjednik istakao je da će prijedlog zakona, koji treba da usvoji američki Senat i potpiše predsjednik Joe Biden, spriječiti širenje rata, spasiti hiljade života i pomoći Ukrajini i Americi da budu još jače.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova saopštila je da će usvajanje prijedloga zakona o paketu pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu dodatno produbiti krizu svijetu.

„Vojna pomoć režimu u Kijevu predstavlja direktno sponzorisanje terorističkih aktivnosti. Kada je riječ o Tajvanu - radi se o miješanju u unutrašnja pitanja Kine. U vezi sa Izraelom značiće produbljivanje ekskalacije i jačanje tenzija u regionu”, objavila je Zaharova na Telegramu.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu zahvalio je Predstavničkom domu Kongresa na usvajanju prijedloga zakona o pomoći Izraelu.

„Upravo je velikom većinom usvojen predlog zakona o pomoći koji pokazuje snažnu dvostranačku podršku Izraelu i brani zapadnu civilizaciju. Hvala prijatelji, hvala Ameriko!”, objavio je Netanyahu na društvenij mreži X.

Američka vojna pomoć saveznicima dala bi američkoj odbrambenoj industriji potrebnu podršku

Ukrajinski službenik Glavne uprave za obavještajne poslove Ministarstva odbrane Ukrajine stoji ispred pomorskog drona Magura tokom demonstracije za novinare na neotkrivenoj lokaciji u Ukrajini 11. aprila 2024.
Ukrajinski službenik Glavne uprave za obavještajne poslove Ministarstva odbrane Ukrajine stoji ispred pomorskog drona Magura tokom demonstracije za novinare na neotkrivenoj lokaciji u Ukrajini 11. aprila 2024.

Podrška ukrajinskoj i izraelskoj vojsci povećala je pritisak na američku odbrambenu industriju. Fabrike širom zemlje proizvode oružje i municiju tempom što nije viđeno decenijama.

Ali analitičari upozoravaju da odbrambena industrija ne drži korak sa kompleksnim prijetnjama - od ruske agresije u istočnoj Evropi, do napada iranskih ekstremista u Crvenom moru.

Mackenzie Eaglen, iz Američkog Instituta Enterprise, kaže da "mornarica ispaljuje više projektila Tomahawk za nedjelju dana nego što je ukupno kupila prošle godine".

"To je vrsta mirovne proizvodnje koja mora da se preokrene kroz dodatak budžetu za nacionalnu bezbjednost", kaže ona.

Dvostranačka većina Predstavničkog doma američkog Kongresa usvojila je nacrt zakona koji se Ukrajini, Izraelu i području Indo-pacifika dodjeljuju dodatna novčana sredstva u iznosu od 95 milijardi dolara.

Sada je preostalo da se o tome izjasni američki Senat, koji je pod kontrolom demokrata, što je preduslov da bude dostavljen na potpis predsjedniku Joeu Bidenu. Procjenjuje se da bi se to moglo dogoditi naredne sedmice.

"50 milijardi dolara od toga će biti izdvojeno za našu industrijsku bazu. Ovdje je riječ i o našoj nacionalnoj bezbjednosti i industrijskoj bazi. Ali Ukrajina nije važna samo za Evropu. Važna je i za cijeli svijet", objasnio je sekretar za odbranu Lloyd Austin.

Svijet u kojem Kina posmatra kako Sjedinjene Države i njeni saveznici reaguju na pritisak.

Analitičarka Eaglen ističe da "Peking umije da broji. Znaju koliko raketa kupujemo ili proizvodimo godišnje, a to sigurno nije dovoljno da spriječimo rat u Aziji".

Kina je zaprijetila da će preuzeti kontrolu nad Tajvanom silom ako bude potrebno, što je potez koji bi mogao da izazove nestabilnost širom Pacifika. I demokrate i republikanci u Senatu pozivaju Predstavnički dom da glasa o dodatnoj finansijskoj pomoći.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG