Linkovi

Najnovije

Blinken i Lavrov sastaju se danas dok tenzije oko Ukrajine rastu

Ukrajinski vojnik sudjeluje u vojnoj vježbi na poligonu u blizini granice s Rusijom anektiranim Krimom, u regiji Kherson, Ukrajina
Ukrajinski vojnik sudjeluje u vojnoj vježbi na poligonu u blizini granice s Rusijom anektiranim Krimom, u regiji Kherson, Ukrajina

Američki državni sekretar Antony Blinken sastaće se u četvrtak sa ministrima spoljnih poslova Rusije i Ukrajine usred zabrinutosti zbog gomilanja trupa duž granice te dvije zemlje i poziva na diplomatski put za rješavanje tenzija.

Odvojeni sastanci će se održati na marginama ministarskog sastanka Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) u Stockholmu.

Blinken je u srijedu izrazio zabrinutost zbog, kako je rekao, dokaza da je Rusija napravila planove "da destabilizuje Ukrajinu iznutra, kao i vojne operacije velikih razmjera“.

On je upozorio Kremlj da "ćemo odlučno odgovoriti, uključujući niz ekonomskih mjera sa velikim uticajem od čije smo se upotrebe uzdržavali u prošlosti".

Blinken je rekao da će se Rusija suočiti sa "dalekosežnim i dugotrajnim posljedicama" zbog nove agresije na Ukrajinu i da je "diplomatija jedini odgovoran način za rješavanje ove potencijalne krize".

Visoki zvaničnik State Departmenta rekao je novinarima da će Blinken te stavke ponoviti direktno ruskom ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu na sastanku u četvrtak.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je poslanicima u srijedu da su direktni pregovori sa Rusijom jedini put za rješavanje sukoba na istoku Ukrajine.

Rusija i Ukrajina optužuju jedna drugu za gomilanje trupa u oblasti duž njihove zajedničke granice.

Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. i podržala je separatističke borce na istoku Ukrajine.

Govoreći u srijedu u Moskvi, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će njegova vlada tražiti garancije protiv daljeg širenja NATO na istok i sprječavanja razmještanja sistema naoružanja u blizini ruskih granica.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP i Reuters.

See all News Updates of the Day

Američki predsjednici koji nisu tražili reizbor

Predsjednik Joe Biden prekinuo je u nedjelju spekulacije kada je najavio da će se povući sa izbora 2024.

Ta odluka, donesena samo nekoliko sedmica prije Demokratske nacionalne konvencije, dodaje Bidena na uži spisak predsjednika koji su imali pravo na ponovni izbor, ali su odlučili da se ne kandiduju.

James K. Polk

James Polk
James Polk

James K. Polk stupio je na dužnost 1845. godine sa specifičnim ciljevima, uključujući aneksiju Texasa i preuzimanje teritorije Oregon. U to vrijeme nije bilo ograničenja predsjedničkog mandata i bilo je uobičajeno da se kandidati obavezuju da se neće kandidirati za ponovni izbor kao znak lične poniznosti. Pošto je postigao svoje ciljeve, Polk je ispoštovao svoje obećanje da će služiti samo jedan mandat i nije tražio ponovni izbor 1848.

James Buchanan

Izabran 1856. godine, James Buchanan je također obećao da će služiti samo jedan mandat kao predsjednik, ali je na njegovu odluku da ispoštuje ovo obećanje 1860. vjerovatno uticalo burno stanje nacije i njegova vlastita nepopularnost. Buchananov mandat obilježio je njegov neuspjeh da efikasno riješi rastuću nacionalnu podjelu oko ropstva koja će na kraju dovesti do građanskog rata, i do kraja njegovog mandata, Demokratska stranka je bila rastrgana između svoje sjeverne i južne frakcije.

Rutherford B. Hayes

Nakon što je prihvatio nominaciju Republikanske stranke,

Rutherford B. Hayes
Rutherford B. Hayes

Rutherford B. Hayes se obavezao da će služiti samo jedan mandat kao predsjednik i da će ostati vjeran svojoj riječi, odbivši da traži reizbor 1880. godine. Na ovu odluku djelomično je uticala kontroverza oko njegovih prvih izbora 1876. godine. Izborne prijevare su ostavile nekoliko država sa spornim izbornim glasovima, i iako je specijalna dvostranačka komisija odlučila u korist Hayesa, mnoge demokrate nikada nisu u potpunosti prihvatile njegov legitimitet.

Calvin Coolidge

Godine 1927. predsjednik Calvin Coolidge iznenadio je mnoge izjavom "Ne biram da se kandidujem za predsjednika 1928." Coolidge je preuzeo predsjedničku funkciju nakon smrti Warrena G. Hardinga 1923. i pobijedio na izborima 1924. godine. Uprkos svojoj popularnosti i snažnoj ekonomiji, Coolidge je odlučio da ne traži još jedan mandat, a kasnije je u svojoj autobiografiji napisao da ga nikada nije zanimala moć ili slava i bio je spreman da bude "oslobođen pretenzija i zabluda javnog života".

Harry S. Truman

Harry S. Truman
Harry S. Truman

Nakon što je odslužio skoro dva puna mandata, predsjednik Harry S. Truman odlučio je da se ne kandiduje za reizbor 1952. Truman je postao predsjednik nakon smrti Franklina D. Roosevelta 1945. godine, osvojio je puni mandat 1948. i snažno je razmišljao o tome da se ponovo kandiduje. Međutim, suočen s niskim rejtingom zbog tekućeg Korejskog rata i korupcijskih skandala u njegovoj administraciji, Truman je najavio svoju odluku da se povuče iz utrke, dozvoljavajući Demokratskoj stranci da nominuje novog kandidata.

Lyndon B. Johnson

Godine 1968., usred sve većeg protivljenja Vijetnamskom ratu i izazova unutar svoje stranke, predsjednik Lyndon B. Johnson šokirao je naciju objavom da se neće ponovo kandidirati. Johnson je preuzeo funkciju nakon ubistva Johna F. Kennedyja 1963. i osvojio puni mandat 1964. Ali kako su antiratni osjećaji rasli, a rejting njegovog odobravanja opao, Johnson je odlučio da se povuče, slavno izjavljujući: "Neću tražiti, a ja neću prihvatiti nominaciju moje stranke za još jedan mandat za vašeg predsjednika."

Joe Biden

Joe Biden
Joe Biden

Kao odgovor na zabrinutost oko njegovih godina kao predsjedničkog kandidata 2020, Joe Biden je dao izjave u kojima sugerira da će se kandidirati za samo jedan mandat, nazivajući sebe "prijelaznim kandidatom". Međutim, 2024. godine, Biden je tražio nominaciju Demokratske stranke, objašnjavajući da su mu brojni izazovi s kojima se nacija suočavala ostavila još posla. Na predizborima demokratske države, gdje je osvojio većinu delegata, kandidirao se gotovo bez protivljenja. Iako se Biden (81) u početku opirao nagovještajima da bi njegova poodmakla dob i slabost u javnom nastupu naškodili izbornim šansama demokrata, na kraju je odlučio da se povuče i podrži potpredsjednicu Kamalu Harris za nominaciju.

Zaključak

Posljednjih decenija kandidiranje za reizbor postalo je uobičajeno za kandidate koji ispunjavaju uslove, zbog čega se Bidenova odluka da se povuče čini vanrednom. Ali tokom većeg dijela američke historije, traženje ponovnog izbora se nikako nije očekivalo, a ponekad i gledano s visine. Dok su političari često motivisani mnogim različitim faktorima, odstupanje od dosadašnje pozicije može se smatrati ili znakom krize ili odgovornim potezom koji omogućava da se pojavi novo rukovodstvo.

Anketa Reuters/Ipsosa: Kamala Harris u blagoj prednosti nad Trumpom

Kamala Harris - Donald Trump
Kamala Harris - Donald Trump

Potpredsjednica Kamala Harris povećala je prednost od marginalnih dva posto u odnosu na republikanca Donalda Trumpa nakon što je predsjednik Joe Biden završio svoju kampanju za reizbor i predao baklju njoj, pokazala je anketa Reuters/Ipsos.

To je u usporedbi s marginalnim zaostatkom od dva boda s kojim se Biden suočio s Trumpom u prošlotjednoj anketi prije svog nedjeljnog izlaska iz utrke.

Nova anketa, provedena u ponedjeljak i utorak, pratila je Nacionalnu konvenciju republikanaca na kojoj je Trump u četvrtak službeno prihvatio nominaciju i Bidenovu najavu u nedjelju da napušta utrku i podupire Harrisa.

Harris, čija kampanja kaže da je osigurala demokratsku nominaciju, vodila je Trumpa 44% prema 42% u nacionalnoj anketi, što je razlika unutar margine pogreške od 3 posto.

Harris i Trump bili su izjednačeni s 44% u anketi od 15. do 16. srpnja, a Trump je vodio za jedan postotak u anketi od 1. do 2. jula, s istom marginom pogreške.

Anketar iz Trumpove kampanje umanjivao je sve ankete koje pokazuju porast podrške Harris, tvrdeći da će vjerojatno doživjeti privremeni porast popularnosti zbog široke medijske pokrivenosti njezine nove kandidature.

"Ta će se izbočina vjerojatno početi pojavljivati tijekom sljedećih nekoliko dana i trajat će neko vrijeme", rekao je anketar Tony Fabrizio u dopisu koji je novinarima podijelila Trumpova kampanja.

Kandidati često očekuju uspjeh nakon što formalno prihvate nominaciju svoje stranke na televizijskim konvencijama organiziranim na pozornici, poput one koju je Trump održao prošlog tjedna. No, anketa nije pokazala ništa od toga.

Pogrešno ili ne, najnovija anketa Reutersa/Ipsosa naglasila je razloge zašto je Biden odustao od utrke i što ga je Harris zamijenio na listi.

HARRIS VIDJEN KAO OŠTRIJI OD BIDENA, TRUMP

Oko 56 posto registriranih birača složilo se s izjavom da je Harris (59) "mentalno oštra i sposobna nositi se s izazovima", u usporedbi s 49 posto koji su isto rekli za Trumpa (78).

Bidena je tako ocijenilo samo 22% birača.

Biden (81) okončao je svoj reizbor nakon debate s Trumpom u kojoj je često mucao i nije uspijevao agresivno osporiti Trumpove napade koji su uključivali neistine.

Oko 80% demokratskih birača reklo je da pozitivno gleda na Bidena, u usporedbi s 91% koji su isto rekli za Harris. Tri četvrtine demokratskih glasača reklo je da se slažu s izjavom da stranka i glasači sada trebaju stati iza Harris, a samo četvrtina kaže da bi se više kandidata trebalo natjecati za stranačku nominaciju.

Mnogi ispitanici u anketi Reutersa/Ipsosa rekli su da ne znaju ništa o Demokratama koji se smatraju potencijalnim kandidatima koji bi se pridružili Harrisinoj listi.

Otprilike jedan od četiri registrirana glasača rekao je da nikada nije čuo za američkog ministra prometa Petea Buttigiega, bivšeg demokratskog predsjedničkog kandidata koji je imao najvišu ocjenu naklonosti - 37% - od potencijalnih Harrisinih protukandidata u anketi.

Svaki treći nije čuo za guvernera Kalifornije Gavina Newsoma, a otprilike isti udio reklo je da na njega gledaju blagonaklono. Polovica registriranih glasača u anketi nikada nije čula za senatora Arizone Marka Kellyja, a dvije trećine nije znalo ništa za guvernera Kentuckyja Andyja Besheara.

Anketa, koja je provedena putem interneta, obuhvatila je 1.241 odraslog Amerikanca diljem zemlje, uključujući 1.018 registriranih birača.

Američki glasači iznenađeni i ohrabreni Bidenovim napuštanjem predsjedničke trke

Američki glasači iznenađeni i ohrabreni Bidenovim napuštanjem predsjedničke trke
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

Odluka predsjednika Joea Bidena da ne traži reizbor poništila je kampanju samo nekoliko dana nakon što je protivnička Republikanska stranka formalno izabrala Donalda Trumpa za svog kandidata. Dopisnik Glasa Amerike Scott Stearns izvještava o reakcijama birača na promjenu političke slike.

Američki senator Menendez najavio ostavku nakon presude za korupciju

Senator Bob Menendez
Senator Bob Menendez

Američki senator Bob Menendez podnio je ostavku na svoju funkciju nakon što je osuđen za korupciju.

Menendez je u pismu naveo da će njegov posljednji dan na mjestu američkog senatora biti 20. august, piše AFP.

Senator je prošle sedmice u New Yorku osuđen za iznudu, ometanje pravde i primanje mita za pružanje usluga biznismenima povezanim s Egiptom i Katarom.

Presuda će mu biti izrečena 29. oktobra i mogao bi da provede ostatak života u zatvoru.

Demokratski senator iz New Jerseya rekao je da planira uložiti žalbu na presudu i da ne želi da se Senat "upusti u dugotrajan proces koji bi potkopao njegov važan rad".

Guverner New Jerseya Phil Murphy, također demokrata, sada će imenovati zamjenu za Menendeza, koji je bio senator od 2006. godine.

Menendez je bio i predsjednik uticajnog Odbora za vanjske poslove, ali je odustao od ove funkcije nakon što je prošle godine optužen za korupciju.

Menendeza (70) je 16. jula porota saveznog suda na Manhattanu proglasila krivim po svih 16 tačaka optužnice sa kojima se suočio nakon devesedmičnog suđenja. Osuđena su i dva suoptuženika.

Harris počela predizbornu kampanju, na prvom mitingu oštro kritikovala Trumpa

Kamala Harris na mitingu u Wisconsinu.
Kamala Harris na mitingu u Wisconsinu.

Potpredsjednica SAD Kamala Harris u utorak je počela kampanju za izbore, prvi put u ulozi vjerovatne predsjedničke kandidatkinje, pošto je osigurala dovoljno glasova delegata za nominaciju Demokratske stranke.

Delegati bi trebalo formalno da imenuju predsjedničkog kandidata na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Chicagu u augustu.

Harris je na mitingu u Wisconsinu, jednoj od ključnih država za ishod izbora u novembru, poručila da "put do Bijele kuće vozi kroz Wisconsin" i obećala da će ujediniti demokrate.

"Obećavam vam da ću narednih nedjelja nastaviti da ujedinjujem stranku da bi smo bili spremni da pobijedimo u novembru", poručila je Harris, prenosi AP.

Naglasila je i da će jedan od ciljeva njenog mandata, ako pobijedi na izborima, biti da ojača srednji klasu.

"Vjerujemo u budućnost gdje svaka osoba ima šansu ne samo da preživljava nego da napreduje, budućnost gdje ni jedno dijete ne mora da odrasta u siromaštvu, gdje je svaki radnik slobodan da se pridruži sindikatu", kazala je Harris.

Također je napala bivšeg predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trumpa, upoređujući svoje iskustvo tužiteljice sa tim što je bivši predsjednik osuđen za krivično djelo.

"U ovoj kampanji, obećavam vam da ću ponosno upoređivati svoje rezultate sa njegovim bilo kog dana...Da li želite da živite u zemlji slobode, saosjećanja i vladavine prava, ili u zemlji haosa, straha i mržnje", upitala je Harris i optužila Trumpa da želi da unazadi zemlju.

Navela je i niz liberalnih prioriteta, između ostalog da će proširiti pristup abortusu nakon odluke Vrhovnog suda da ukine to pravo na federalnom nivou.

"Zaustavićemo ekstremnu zabranu abortusa Donalda Trumpa zato što vjerujemo ženama da same donose odluke o svojim tijelima a ne da im vlada govori šta da rade. Kada Kongres usvoji zakon o obnovi reproduktivnih sloboda, potpisaću ga kao predsjednica SAD", istakla je Harris.

Prema anketi Reutersa i Ipsosa, sprovedenoj među registrovanim biračima u ponedjeljak i utorak nakon što se predsjednik Joe Biden povukao iz trke, Harris ima prednost u odnosu na Trumpa od 44 naprema 42 procenta na nacionalnom nivou.

Prethodna istraživanja javnog mnijenja, urađena prije Bidenove odluke, pokazivala su da su izjednačeni, ili da Trump ima prednost od jednog procenta.

Trump i njegovi saveznici pokušavaju da povežu Harris sa nekim od nepopularnih Bidenovih politika, kao što je način rješavanja situacije na granici sa Meksikom.

Trump je u utorak naveo da želi "više od jedne" debate sa Harris i da vjeruje da ću mu biti lakša protivnica od Bidena.

"Daleko je radikalnija od njega...Zbog toga mislim da bi trebalo da bude lakša od Bidena, jer je on bio neznatno 'mainstream', ali ne mnogo", rekao je Trump novinarima.

Također je podsjetio na neuspjelu kandidaturu Harris za predsjedničku nominaciju demokrata za izbore 2020. godine.

"Ako bude vodila kampanju kao što je to prije radila, onda prepostavljam da neće biti previše jaka", rekao je Trump.

Steve Herman je učestvovao u pisanju ovog izvještaja. Korištene su neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG