Linkovi

Izdvojeno

Blinken: Bh. lideri trebaju građanima osigurati bolju budućnost

Antony Blinken

Uoči OSCE samita koji se održava u Švedskoj, američki državni sekretar Antony Blinken u objavi na Twitteru se osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu.

„Sjedinjene Države ostaju čvrste u opredijeljenosti za suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Lideri BiH bi se trebali okrenuti od opasne politike i izgraditi konsenzus kako bi osigurali bolju budućnost za sve njene građane”, navodi Blinken na Twitteru.

Blinken dolazi na OSCE samit u Stockholm iz Latvije, gdje su u glavnom gradu te zemlje sastanak održali ministri vanjskih poslova NATO-a.

Glavni sekretar Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare u Rigi na NATO sastanku je izjavio kako Alijansa podržava teritorijalni integritet BiH, navodeći i da vlada zabrinutost zbog retorike Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, koja podriva Dejtonski sporazum i izgradnju stabilne BiH.

OSCE samit, koji se održava jednom godišnje, pruža ministrima vanjskih poslova 57 država članica OSCE-a priliku da razmotre i procijene aktivnosti Organizacije i ojačaju dijalog o sigurnosnim pitanjima koja se vežu za OSCE.

Samit će trajati 2. i 3. decembra.

See all News Updates of the Day

Kina najavila nove vojne vježbe oko Tajvana

Avion pod komandom Narodne oslobodilačke armije Kine učestvuje u vojnim vježbama u vodama oko Tajvana, 5. august 2022.

Kineska vojska najavila je nove vojne vježbe u moru i zračnom prostoru oko Tajvana, dan nakon zakazanog završetka najvećih vježbi do sada. Vježbe oko Tajvana održane su u znak protesta protiv prošlosedmične posjete predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu.

Istočna vojna komanda Kine saopštila je da će provesti zajedničke vježbe sa fokusom na protupodmorničke i jurišne operacije s mora, potvrđujući strahove nekih sigurnosnih analitičara i diplomata da će Peking nastaviti vršiti pritisak na odbranu Tajvana, izvještava Reuters.

Posjeta Nancy Pelosi Tajvanu razbjesnila je Kinu, koja samoupravni otok smatra svojim, te su odgovorili probnim lansiranjem balističkih projektila iznad Taipeija, kao i odustajanjem od nekih razgovora sa Washingtonom.

Trajanje i tačna lokacija najnovijih vježbi još nisu poznati, ali Tajvan je već ublažio ograničenja letova u blizini šest područja gdje su ranije sprovedene vježbe.

Kineski vojni borbeni avion J-11 leti iznad Tajvanskog moreuza, 5. august 2022.
Kineski vojni borbeni avion J-11 leti iznad Tajvanskog moreuza, 5. august 2022.

Osim ispaljivanja 11 balističkih projektila kratkog dometa tokom prethodna četiri dana vježbi, kineski ratni brodovi, borbeni avioni i bespilotne letjelice opsežno su manevrirali oko otoka.

Glasnogovornik ministarstva odbrane u Taipeiju Sun Li-fang rekao je novinarima da su tajvanske oružane snage "mirno" postupale s kineskim vježbama. Ranije je ministarstvo reklo da su u vježbama korišteni ratni brodovi, avioni i bespilotne letjelice za simulaciju napada na otok i mornaricu.

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao je u ponedjeljak da Kina izvodi normalne vojne vježbe "u našim vodama" na otvoren, transparentan i profesionalan način, dodajući da je Tajvan dio Kine.

Na pitanje jesu li kineske vježbe koje su u toku u skladu s međunarodnim pravom i hoće li biti izdana nova upozorenja za civilni zračni i pomorski promet, Wang je rekao da su nadležni odjeli izdali pravovremene objave u skladu s domaćim i međunarodnim zakonom.

Kinesko ministarstvo odbrane u međuvremenu je nastavilo diplomatski pritisak na Sjedinjene Države, braneći svoje odlaganje vojnih pregovora u znak protesta zbog posjeta Pelosi.

"Trenutno napetu situaciju u Tajvanskom tjesnacu u potpunosti je izazvala i stvorila američka strana na vlastitu inicijativu, a američka strana mora snositi punu odgovornost i ozbiljne posljedice za to", rekao je glasnogovornik ministarstva odbrane Wu Qian.

Peking je u petak najavio da prekida saradnju sa Sjedinjenim Državama u nekoliko oblasti, uključujući dijalog između visokih vojnih zapovjednika, u znak odmazde zbog posjete Tajvanu predsjedavajuće Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi.

Nancy Pelosi napušta Tajvan, 3. august 2022.
Nancy Pelosi napušta Tajvan, 3. august 2022.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u saopštenju od 5. avgusta je također navelo da zaustavlja pregovore o klimi sa Sjedinjenim Državama, kao i saradnju u sprječavanju prekograničnog kriminala i repatrijaciji migranata.

Zvaničnici Pentagona, State Departmenta i Bijele kuće osudili su taj potez, opisujući ga kao neodgovornu pretjeranu reakciju.

Prekidanje nekih od nekoliko komunikacijskih veza Kine s američkom vojskom povećava rizik od slučajne eskalacije nad Tajvanom u kritičnom trenutku, prema sigurnosnim analitičarima i diplomatima.

Tajvan je samouprava od 1949., kada su komunisti Mao Ce-tunga preuzeli vlast u Pekingu nakon što su u građanskom ratu porazili nacionaliste Kuomintanga (KMT) iz Čang Kai-šeka, zbog čega se vlada pod vodstvom KMT-a povukla na otok.

Peking kaže da zadržava pravo da Tajvan stavi pod kinesku kontrolu, ako je potrebno i silom.

Američki senat odobrio zakon za borbu protiv klimatskih promjena

Capiyol Hill

Američki Senat usvojio je u nedjelju veliki zakon od 430 milijardi dolara namijenjen borbi protiv klimatskih promjena, snižavanju cijena lijekova i podizanju nekih korporativnih poreza.

Ovo se smatra velikom pobjedom predsjednika Joea Bidena, dok se demokrate nadaju da će pomoći njihovim izgledima da zadrže kontrolu nad Kongresom na ovogodišnjim izborima.

Senat je odobrio zakon glasanjem od 51 prema 50.

Ovaj zakon ide u Zastupnički dom na glasanje, vjerovatno u petak, kada se predstavnici planiraju nakratko sastati tokom ljetne pauze. Očekuje se da će ga oni usvojiti, čime bi prijedlog zakona bio poslat Bijeloj kući na potpis Bidenu. U izjavi, Biden je rekao da se raduje potpisivanju zakona.

"Senat stvara historiju", rekao je lider senatske većine Chuck Schumer.

"Za Amerikance koji su izgubili vjeru da Kongres može učiniti velike stvari, ovaj je zakon za vas", rekao je. "Ovaj zakon će promijeniti Ameriku u narednim decenijama."

Schumer je rekao da zakon sadrži "najhrabriji paket čiste energije u američkoj historiji" za borbu protiv klimatskih promjena uz istovremeno smanjenje troškova za energiju i neke lijekove.

Zakon ima za cilj smanjenje emisije ugljika i preusmjeravanje potrošača na zelenu energiju, uz smanjenje troškova lijekova na recept za starije osobe i pooštravanje primjene poreza za korporacije i bogate.

Demokrate tvrde da će zakon pomoći u smanjenju inflacije, ekonomske obaveze koja je također opterećivala njihove nade da će zadržati zakonodavnu kontrolu uoči predsjedničkih izbora 2024. godine.

Republikanci, tvrdeći da se zakon neće baviti inflacijom, osudili su tu mjeru kao listu želja ljevičarske potrošnje koja ubija radna mjesta i koja bi mogla potkopati rast kada je ekonomija u opasnosti da padne u recesiju.

Nacrt zakona je bio 18 mjeseci u izradi jer je Bidenov originalni sveobuhvatni plan smanjen zbog protivljenja republikanaca i ključnih poslanika iz njegove stranke.

Delegacija entiteta RS "otvara tržište" za Rusiju, na stolu zastava BiH

Delegacija IRB RS u Rusiji

"Posjetom izaslanstva Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Ruskoj Federaciji stvorena je odlična prilika za otvaranje tržišta Republike Srpske za ulaganja i direktno povezivanje naših privrednika sa ruskim privrednicima.", navedeno je na web site-u IRB RS.

"Ovo je zajednički zaključak višednevnih razgovora izaslanstva Investiciono-razvojne banke Republike Srpske sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti Nižnjenovgorodske oblasti i brojnim ruskim privrednicima, koji su prihvatili poziv da učestvuju na našem sajmu. Druga investicijska konferencija „INVEST SRPSKA 2022“, koja će se održati početkom septembra u Prijedoru. Investicijska konferencija u organizaciji IRBRS bila bi samo uvod u intenzivnu gospodarsku suradnju ruskih i privrednika Republike Srpske." zaključak je kojim se opisuje uspjeh puta delegacije koja u Rusiji ostaje još nekoliko dana.

Posjeta Rusiji počela je 3. avgusta sastankom s članovima Privredne komore u Moskvi, gdje je delegacija Investiciono-razvojne banke RS-a dogovorila potpisivanje memoranduma o suradnji te dve institucije, piše Radio Slobodna Evropa.

Investiciono razvojna banka RS je u vlasništvu entiteta, a posjeta dolazi u vrijeme kada zapadne kompanije masovno zaustavljaju poslovanje sa Rusijom zbog brutalnog napada i razaranja njenog susjeda Ukrajine.

Na fotografiji koja je objavljena na web site-u IRB-a vidi se da se na stolu između dvije delegacije nalaze zastave Rusije i Bosne i Hercegovine. Sajt navodi da je u entitetskoj poslovnoj delegaciji bio i ambasador BiH i Rusiji, Željko Samardžija.

Bosna i Hercegovina se deklarativno pridružila zapadnim sankcijama protiv što je objavljeno na stranici Evropskog vijeća, iz kojeg su naveli da se BiH "uskladila" s EU u sankcioniranju nekoliko stotina osoba i kompanija iz Rusije.

Ipak, prenosi RSE, blokadom srpskih ministara u državnoj Vladi - Vijeću ministara te sankcije nisu zaživjele u praksi.

Politički vođa entiteta RS Milorad Dodik, i član BH predsjedništva u više navrata je izjavio da BiH neće uvoditi sankcije Rusiji, bez obzira na stav EU, SAD i drugih zapadnih zemalja.

Takav stav za RSE je potvrdio i Samardžija u izjavi, ističući da ne podržava nikakve sankcije Rusiji i da one mogu biti samo "rezultat dogovorene vanjske politike na nivou BiH".

Inače, Samardžija predstavlja BiH u Moskvi od 2020. godine, nakon što ga je na poziciju ambasadora imenovalo Predsjedništvo BiH u čijoj nadležnosti je vanjska politika.

Diplomatska pozicija u Rusiji dodijeljena mu je na prijedlog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vodeće političke partije u Republici Srpskoj.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, BiH nema jedinstvene osude ruske agresije, niti stave o sankcijama Rusiji.

Inicijativa za osudu ruske agresije nije dobila podršku ni u Parlamentu BiH, jer je nisu podržali poslanici iz entiteta Republika Srpska.

Milorad Dodik je odbio da osudi napad Rusije na Ukrajinu, smatrajući da BiH treba ostati neutralna i ne pridruživati se sankcijama koje su Rusiji uvele Sjedinjene Države i Evropska unija (EU).

Druga dva člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, osudili su "rusku agresiju na teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine" i podržali sankcije.

Dodik je također jedan od rijetkih zvaničnika u Evropi koji se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon što je počeo rat u Ukrajini.

Senatori SAD predlažu zakon protiv korupcije na Balkanu

US Congress

Na čelu ovog prijedloga su senatorica Jean Shaheen (D-NH), te senator Roger Wicker, (R-MS) poznat po izuzetno oštrim stavovima kada je u pitanju pervazivna korupcija u regionu.

Nakon što su dvije zastupnice u Kongresu, Ann Wagner i Susan Wild, predočile posebnoj kongresnoj komisiji prijedlog zakona kojim bi se omogućile još efikasnije i strožije sankcije na sve BH zvaničnike i političare koji propagiraju secesiju, i na drugi način nanose štetu stabilnosti i napretku Bosne i Hercegovine - sada je i od američkog Senata stigla nova inicijativa. Naime, grupa Senatora je predložila zakona kojim bi se osnažila borba protiv endemske korupcije, ali ne samo u BiH, nego u svim zemljama Zapadnog Balkana.

U koordinaciji sa senatorima Richardom Durbinom(D-IL), Ben Cardinom (D-MD), Thom Tillisom (R-NC), te Chris VanHollenom (D-MD), cilj zakona bi bio višestruk, izmedjuostaloga da podstakne povećanja trgovine i investicija između Sjedinjenih Država i zemalja Zapadnog Balkana, te borba i sankcioniranje negativnih utjecaja koji dolaze bilo iz samih zemalja, ili izvana.

Prijedlog zakona se odnosi na 6 zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) za koje senatori kažu da su ključne, kolektivno, za evropski mir, stabilnost i prosperitet. Senatori su takodjer u prijedlogu naglasili da postoji “ …zajednički interes Sjedinjenih Država i šest zemalja Zapadnog Balkana da promoviraju stabilan i održiv ekonomski rast i razvoj u regionu.”

Senatski prijedlog nadalje naglašava da je neophodno spriječiti masovno iseljavanje posebno mladih, što direktno utječe na demografiju u svakoj zemlji zapadnog Balkana, i rezultira negativnim rastom stanovništva. “Stvaranje ugodnog okruženja za ulaganje i stvaranje prilika za zapošljavanje u zapadnom Balkan, posebno za mlade, može pružiti moćne alate za ekonomski razvoj i zapoticanje šireg sudjelovanja u političkim procesima koji povećavaju prosperitet za sve.”

Ostali ciljevi prijedloga su otpor i borba protiv sveobuhvatne korupcije, te kampanje dezinformacija, potom negativne posljedice ogromne ovisnosti o ruskim energentima, te širenje utjecaja Kine.

Prijedlog zakona nudi konkretne načine postizanja navedenih ciljeva: Ohrabriti povećanje trgovine i ulaganja između Sjedinjenih Država i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu; proširiti pomoć Sjedinjenih Država naporima regionalne integracije; ojačati i proširiti regionalnu gospodarsku integraciju na Zapadnom Balkanu…kao i poboljšati raznolikost energetskih resursa, što bi smanjilo ovisnost od Rusije.

Senatori kažu da bi veliku pomoć ostvarenju ovih ciljeva pružili trgovina i ulaganje od strane Sjedinjenih Država.

Jedan od ciljeva koji su jasno naglašeni u prijedlogu, a odnose se na BiH, jest zadržavanje punog mandata snaga Europske unije (EUFOR) u zemlji što je, naglašava se, u interesu nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država; te poticanje NATO-a i Europske unije da preispitaju svoje mandate misija i položaj u Bosni i Hercegovini kako bi imali aktivniju ulogu u uspostavi sigurnog i zaštićenog okruženja, posebice odbrambenog okruženja.

Prijedlog zakona koji se utvrdjuje kroz više senatskih odbora, zahtijeva da 180 dana od datuma donošenja ovog Zakona, državni tajnik i upravitelj Agencije Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj u koordinaciji s ministrima riznice i trgovine i glavnim izvršnim direktorom Međunarodne financijske financijske korporacije Sjedinjenih Država, podnese tim odgovarajućim odborima Kongresa sveobuhvatnu strategiju regionalnog ekonomskog razvoja i demokratskog jačanja Zapadnog Balkana.

Ima li šanse da se Brittney Griner vrati u SAD?

Britni Grajner osuđena je na devet godina zatvora u Moskvi

Američka košarkašica Britni Grajner (Brittney Griner) osuđena je na devet godina zatvora u Rusiji zbog posjedovanja droge. Grajner, zvijezda ženskog NBA, zaustavljena je u februaru na aerodromu u Moskvi zbog bočica sa uljem kanabisa, za koje je tvrdila ga je koristila za sportske povrede.

MOSKVA - Međutim, dobila je jednu od najstrožih kazni i sada se otvara pitanje može li biti prebačena u SAD ako se Amerika i Rusija dogovore o razmjeni zatvorenika.

Državni sekretar Antony Blinken objavio je da su SAD uputile prijedlog nagodbe Rusiji da oslobodi Grajner i Amerikanca Pola Vilana.

I to je najrealnija šansa za košarkašicu da se vrati kući, pod uslovom da Rusija pristane na nagodbu.

Šta su SAD ponudile?

Blinken nije precizirao šta je nagodba, samo je rekao da o tome namjerava da razgovara sa ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovim.

Izvori upućeni u situaciju rekli su da su SAD ponudile da oslobode Viktora Bouta, ruskog trgovca oružjem koji služi kaznu od 25 godina zatvora. But je namjeravao da proda oružje kolumbijskom FARC-u, koji je u vrijeme kada je osuđen, Amerika smatrala terorističkom organizacijom.

Blinken i Lavrov su razgovarali telefonom prošle nedelje, što je kontakt na najvišem nivou od početka rata u Ukrajini. Obojica su trenutno u Kambodži na sastancima sa ministrima zemalja jugoistočne Azije.

A šta je odgovorila Rusija?

U javnosti se oglašavala minimalno. Blinken nije saopštio detalje poslije razgovora sa Lavrovim. Rusi nisu ni nagovijestili da li su zainteresovani za nagodbu.

Portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer rekla je da ruska vlada nije odgovorila u dobroj vjeri, te da njihovu ponudu zvaničnici SAD nisu shvatili ozbiljno. Nije rekla detalje, ali je CNN preneo da Moskva želi da bude oslobođen i pripadnik jedne obavještajne agencije koji je prošle godine u Njemačkoj osuđen za ubistvo.

Da li bi razmjena zatvorenika bila presedan?

U aprilu, Rusija je oslobodila veterana marinca Trevora Rida, osuđenog za fizički sukob sa policijom u Moskvi, u zamjenu za Konstantina Jarošenka, ruskog pilota koji je zatvoren zbog optužbi da je učestvovao u švercu kokaina.

Ipak, bilo je riječ o Rusu koji je počinio lakše krivično djelo od Bouta, koji i dalje tvrdi da je nevin.

Američka vlada obično ne objavljuje informacije o razmjeni zatvorenika dok se ona ne obavi, zbog čega je Blinkenova najava još više dobila na značaju.

Da li će dogovor biti postignut?

Teško je reći, ali kontakt Blinkena i Lavrova ukazuje da se dešava napredak. Takođe, pokazuje da su dvije zemlje spremne da održavaju kontakte, uprkos ratu u Ukrajini.

Grajner je najpoznatija Amerikanka koju su uhapsile neke strane vlasti. Dvaput je osvojila olimpijsko zlato.

"Presuda Britni Grajner je stroga i za ruske pravne standarde i dokazuje ono što smo znali od početka - da se Britni koristi kao politički zalog", napisala je njena agentkinja Lindzi Kagava Kolas na Twitteru.

Vlasti u Rusiji su nagovijestile da je izricanje presude preduslov za razmjenu zatvorenika.

Predsjednik SAD Joe Biden apelovao je ponovo na Rusiju da momentalno oslobodi Grajner.

"Moja administracija će nastaviti neumorno da radi i koristi svaku priliku da Britni i Pola Vilana dovede kući što je prije moguće", naveo je u saopštenju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG