"Zapažanja od juče", napisao je korisnik društvene mreže Telegrama pod imenom Byternity 21. septembra, nakon okupljanja posljednjeg vikenda i masovnih hapšenja. "Kod opere se mali broj ljudi odvojio od kolone, neki da se odmore, neki se spremaju da odu, i u to vrijeme je mnogo autobusa vozilo tik iza kolone. Poslije toga, počeo je lov na ljude sa simbolima koji su se izdvojili".
Ta informacija je stigla iz jedne od desetina grupnih četova kojima demonstranti pristupaju na kodiranoj aplikaciji za razmjenu poruka Telegram kako bi prenijeli poruke gradovima, fabrikama i specifičnim lokacijama širom Bjelorusije.
Četovi su samo jedan od modernih resursa koje demonstranti koriste da pokažu jedinstveni front nasuprot predsjednika Aleksandra Lukašenka, za kojeg tvrde da je ukrao predsjedničke izbore 9. avgusta.
Rizici su veliki, budući da su opozicioni lideri poput Marije Kalesnikave uhapšeni pošto su optuženi da su koristili medije i internet za organizovanje protesta. Bjelorusi, međutim, prkose vlastima koristeći internet da otkriju identitete pripadnika bezbjednosnih službi koji učestvuju u suzbijanju demonstracija, regrutuju volontere, dijele vijesti i informacije i razmatraju strategije i metode mirnog protesta.
Nakon što je nekoliko hiljada žena u maršu u Minsku 19. septembra naišlo na nasilje specijalnih policijskih snaga i hapšenja, hakeri su odgovorili objavljivanjem imena i ličnih podataka 1.000 policajaca.
"Ako se hapšenja nastave, nastavićemo da objavljujemo podatke", naveli su hakeri u saopštenju na različitim Telegram kanalima, uključujući Nexta Live, medij koji je uspješno koristio tu društvenu mrežu da izbjegne strogu kontrolu medija u Bjelorusiji.
Ministarstvo unutrašnjih poslova uzvratilo je prijetnjom da "snage, sredstva i tehnologije kojima raspolažu organi Ministarstva unutrašnjih poslova omogućavaju identifikovanje i procesuiranje ogromne većine odgovornih za objavljivanje ličnih podataka na internetu".
Međutim, 21. septembra, poslije stotina novih hapšenja, kanal Crna knjiga Bjelorusije bio je ispunjen svježim slikama, kućnim adresama i brojevima telefona policajaca i sudija za koje se tvrdi da su učestvovali u represiji na demonstrantima.
"Prijatelji, danas su dželati opet prešli granicu", navedeno je u poruci na tom kanalu na kraju dana. "Otimali su ljude na ulici (čak i trudnu djevojku), pucali, bacali suzavac".
Kanal, koji sebe opisuje kao bazu u Minsku i okolini za "ugrožene vrste: specijalnu policiju, saobraćajnu policiju, trupe Ministarstva unutrašnjih poslova i druge snage bezbjednosti", obezbjedio je linkove za čitaoce u gradovima kao što su Minsk, Brest, Grodno, Gomelj, Vitebsk i drugi da šalju informacije o navodnim zlostavljačima.
"U okružnim i regionalnim gradovima možemo da vratimo vladavinu zakona u bliskoj budućnosti", navodi se u postu.
Na internetu, na vidjelu
Administratori internet foruma dobro znaju da posjetioci nisu samo demonstranti.
Zaglavlje Čet grupa za Minsk, zajedničkog Google dokumenta na kojem se nalaze linkovi za grupe povezane sa specifičnim lokacijama, upozorava članove da računaju na to da zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova prate svaku internet diskusiju s više od 50 ljudi.
"Glavna stvar je", upozorava se, "da se ne krši Krivični zakon" i da se korisnici drže diskusija o ključnim pitanjima "s aktivistima koje lično poznaju i kojima vjeruju".
Dozvoljene stvari u diskusiji uključuju mjesta za sastanke, napore da se oda počast ubijenim demonstrantima, šta da se nosi na demonstracijama, situacija pritvorenih i alternativni načini iskazivanja protivljenja vlastima, poput odbijanja plaćanja lokalnih poreza.
Byternty je tako u jednoj čet grupi izneo savjet demonstrantima da se "sakrije sve" što bi nekog moglo razotkriti kao demonstranta, kako bi izbjegli hapšenje poslije protesta.
Drugi korisnik je predložio da se demonstranti drže zajedno. "Gomila od hiljadu ljudi povezanih ruku je zastrašujuća stvar", napisao je korisnik koji se identifikovao kao MG. "Da, uzeće nekoga, ali mnogo je sigurnije ostati u zbijenim redovima".
Telegram kanal Bjelorusija mozga raspravlja o prisustvu provokatora i o tome kako bi demonstranti mogli da se zaštite u skladu sa sveukupnim opozicionim "Planom pobjede".
Prema jednom postu s opozicionog kanala, korisnici Telegrama treba da uklone brojeve telefona i lične fotografije, a idealno bi bilo da se naprave novi nalozi pomoću stranih SIM kartica, dok bi demonstranti trebalo da u saradnji s upravnicima zgrada osiguraju svoje stambene zgrade od pripadnika bezbjednosnih službi.
"Mora se osigurati da niko osim stanara ulaza i njihovih prijatelja ne može ući", navodi se u planu. "Ako bezbjednosne snage ipak dobiju pristup, pokušajte da zamijenite interfon ili čipove, i ne dajete ih nikome osim samim stanarima".
Ako upravnici zgrada nisu voljni da sarađuju u ovoj ili drugoj taktici, poput instaliranja nadzornih kamera u ulazima ili blokiranja ulaza auto krntijama, "to je još jedan razlog da se ne plaćaju računi za komunalne usluge", dodaje se u postu.
Bezbjedno je u gomili, navodi se na kanalu u savjetu demonstrantima da se drže u grupama od najmanje 10 do 20 ljudi i da se sami ne upuštaju u aktivnosti poput uklanjanja zastava.
Na kraju krajeva, dodaje se, u suočavanju s Lukašenkom "to je jedan za sve i svi za jednog!"
