"Predsjednik nije pristalica ideje o superiornosti bijelaca", izjavio je vršilac dužnosti šefa osoblja Bijele kuće, Mik Malvejni u programu televizije Foks. "Ne znam koliko puta to treba da ponovimo. To što se dogodilo na Novom Zelandu treba da se posmatra kao to što jeste - užasan, zli, tragičan čin."
Napadač Brenton Haris Tarant, 28-godišnji Australijanac, naveo je u manifestu na 74 stranice, koji je objavio neposredno prije masakra u džamijama u Krajstčerču, da vidi Trumpa kao "simbol obnovljenog bijelačkog identiteta i zajedničkog cilja" ali da ne podržava njegovu politiku.
Ta rečenica je ponovo pokrenula kritike da Trump nije dovoljno snažno osudio bijelačke nacionaliste. Novinari su Trumpa poslije napada u džamijama pitali da li primećuje porast bijelačkog nacionalizma. Predsjednik je odgovorio: "Ne baš. mislim da je to mala grupa ljudi koja ima veoma ozbiljne probleme, pretpostavljam." Rekao je i da nije video manifest.
Malvejni je izjavio: "Mislim da nije pošteno da se ta osoba prikazuje kao pristalica Donalda Trumpa ništa više nego što bi bilo pošteno pogledati eko-terorističke dijelove manifesta i dovesti ga u vezu sa Nensi Pelosi ili gospođicom Okasio Kortez (demokratska članica Kongresa Aleksandrija Okasio Kortez je autorka ambicioznog zakonskog prijedloga o borbi protiv klimatskih promjena nazvanog "green new deal"). Međutim, dok se termin eko-terorizam odnosi na politički motivisano nasilje povezano sa brigom za zaštitu životne sredine, napadač iz Novog Zelanad upotrebio je termin "eko-fašista", koji se odnosi na koktel različitih ideologijija nastalih u zajednici na internetu u čijoj su osnovi rasizam i nacizam.
Skot Braun, američki ambasador na Novom Zelandu, izjavio je za CNN da ne obraća mnogo pažnje na Tarantove komentare o Trumpu u manifestu, ističući da je napadač bio "pokvaren do srži". Braun je dodao da se nada da će Tarant biti što brže osuđen i naći u zatvorskoj ćeliji, zauvek.
Trump je dobio brojne kritike poslije skupa bjelačkih nacionalista, odnosno rasista, u Šarlotsvilu u Virdžiniji 2017, kada je bijelačke demonstrante izjednačio sa učesnicima kontramitinga, navodeći da su "obje strane" krive i da je bilo "finih ljudi na obje strane protesta."
Senatorka Kirsten Džilibrend, jedna od brojnih demokrata koje se bore za predsjedničku nominaciju te stranke, izjavila je na Tviteru poslije napada na Novom Zelandu. "Predsjednik stalno podržava i ohrabruje pristalice ideje superiornosti bijele rase i umjesto da osudi rasističke teroriste, on minimalizuje njihove zločine. To nije normalno niti prihvatljivo."
Na Novom Zelandu, tijela nekih od 50 žrtava maskara u dvije džamije vraćena su porodicama da bi mogla da se sahrane u skladu sa muslimanskom tradicijom. Premijerka Džasinda Aredern izjavila je da će sva tijela biti vraćena do srijede. Šestoro stručnjaka za identifikaciju žrtava u vanrednim situacijama doputovalo je iz Australije da pomogne u procesu identifikacije, kako bi se izbegla svaka eventualna zabuna. Šefica forenzičara u Krajstčerču, Debora Maršal, izjavila je da "nema ništa gore nego da nekoj porodici bude vraćeno tijelo koje nije tijelo njenog rođaka" i da se to neće dogoditi u ovom slučaju.
Zamjenik policijskog komesara Voli Hamuaha izjavio je da se njegov tim sastao sa liderima muslimanske zajednice da bi im objasnio da je dugotrajni proces autopsije neophodan za krivičnu istragu. Tradicija u islamu nalaže da se tijelo zakopa u roku od 24 sata poslije smrti.
Imena žrtava još nisu objavljena, iako je preliminarna lista dostavljena rođacima. Za zločin je optužen 28-godišnji Brenton Haris Tarant. On je jedina osoba u pritvoru osumnjičena za masakr i protiv njega je podignuta optužnica za ubistvo.
