Gornji dio neba, iznad 10.000 metara nadmorske visine, od 1998. kontrolišu Srbija i Hrvatska.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine odobrilo je u julu Nacrt za pregovore za zaključivanje novih međudržavnih sporazuma sa susjednim zemljama, čime je omogućeno da se krene u realizaciju za kontrolu gornjeg dijela bh. neba.
Pejić navodi kako su u utorak i srijedu obavljeni razgovori sa Srbijom i Crnom Gorom koji se odnose na preuzimanje bh. neba, a da će u narednom periodu to isto biti urađeno i sa Hrvatskom.
"Nakon tih razgovora se stječu uvjeti za zaključivanje međunarodnih sporazuma u redovnoj proceduri i mislimo da u ovom trenutku ne postoje okolnosti koje bi ukazivale na eventualne odgode datuma preuzimanja, a to je 5.12.", ističe Pejić.
Da je sve spremno za preuzimanje bh. neba, potvrđuje za RSE i Rade Zucić, stručni suradnik za odnose s javnošću u Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi Bosne i Hercegovine.
"Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) je sve svoje obaveze ispunila, a tu posebno ističem kadrovsku i tehničku opremljenost za preuzimanje kontrole u našem cjelokupnom zračnom prostoru. Također, BHANSA je zajedno sa drugim tijelima i institucijama uložila proteklih godina ogromne napore kako bi ovaj cilj bio ostvaren i sada sa punom sigurnošću možemo reći da će se taj povijesni za Bosnu i Hercegovinu dogoditi 5. prosinca ove godine", kaže Zucić.
Bosna i Hercegovina je već godinama u procesu preuzimanja kontrole u vazdušnoj plovidbi iznad svog teritorija.
Od 1995. do 2014. godine nije imala ni kontrolu nad dijelom svog vazdušnog prostora do visine od približno 10.000 metara (32.500 stopa).
Taj posao su godinama obavljale susjedne zemlje Srbija i Hrvatska i za to vršile naplatu usluga.
Rifat Tirak, stručnjak za aviosaobraćaj, tvrdi kako je tek 2009. Bosna i Hercegovina sačinila Ugovor sa Srbijom i Hrvatskom o plaćanju usluga ovim zemljama za kontrolu bh. neba. Do tada, kaže Tirak, niko ne zna koliko je taj posao naplaćivan, niti koliko su susjedi zaradili na njemu. Procjene su, ističe Tirak, da su do tog perioda Srbija i Hrvatska zaradile oko pola milijarde eura.
"Jedino mi u Bosni i Hercegovini, odnosno ljudi koji su u vlasti kažu da mi ne gubimo nebo zato što nam drugi ljudi na našoj suverenoj teritoriji kontrolišu naš suvereni vazdušni prostor. Da je tako onda ni Francuska ne bi kontrolisala svoj vazdušni prostor i dala bi Njemačkoj i Španiji da ga kontrolišu, Srbija bi dala nama i Bugarskoj itd. To je farsa i pokazuje koliko je duboka i ukorijenjena sistemska korupcija u našoj vlasti", navodi Tirak.
I dok sekretar Ministarstva prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, Igor Pejić, ističe da su u Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi Bosne i Hercegovine spremni za preuzimanje bh. neba iznad 10.000 metara 5. decembra, i da su provedena sva testiranja, Tirak tvrdi suprotno.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina ne raspolaže tehnikom za kontrolu vazdušnog prostora iznad 10.000 metara.
"Mi imamo dva radara, jedan je na sarajevskom aerodromu, a drugi je na Jahorini kojem je domet do 10.000 metara. Dakle, to je samo farsa u kojoj se prikazuje da će se nešto uraditi, a u stvari se sve radi na tome da se sakrije pljačka novca koji ide od takse za prelet Bosne i Hercegovine", kaže Tirak.
Na upit RSE na koga misli kada kaže da pljačka novac, Tirak odgovara:
"Mislim na Direkciju civilne avijacije, BHANSU i Ministarstvo finansija BiH, Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara koji odobravaju da ta sredstva koja naplaćujemo od preleta preko naše teritorije, ne idu na jedinstven trezorski račun. Kad ste čuli da se neko u Vijeću ministara ili Predsjedništvu posvađao zbog kontrole neba? Tu su jedinstveni i složni i svi uzimaju očito jednako. Ovlastili su direktora Direkcije civilne avijacije da to potpisuje, a postavili su direktora koji ne ispunjava nijedan kriterijum da može biti direktor jedne takve institucije. On jedva da zna gdje je nebo", poručuje Tirak.
Ipak, u nadležnom ministarstvu kažu kako je strateški cilj Bosne i Hercegovine da preuzme kontrolu nad svojim nebom, te da je razlog zbog kojeg se to do sad nije učinilo bilo više tehničko, nego političko pitanje.
