Ukoliko Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine ne riješi na vrijeme pitanje poziva na uplatu poreza na dohodak obveznicima koji primaju uplate iz inostranstva, freelance zajednica navodi kako bi mogle biti pokrenute i sudske tužbe protiv ovog organa.
Ovim pozivom, smatraju ekonomisti, nisu obuhvaćeni samo freelanceri, već svi koji primaju novac iz inostranstva, bez obzira radi li se o pomoći članu rodbine, prodaji vlastite imovine ili zaradi putem obavljenog posla.
I dok vlast tvrdi suprotno, nezadovoljstvo građana raste, tim prije što su mnogi željeli platiti porez, ali im je Poreska uprava u ranijem periodu navela kako to nije dovoljno precizirano, a sada traži plaćanje za protekle tri godine.
Nestručnost pojedinaca u Poreskoj upravi u Federaciji BiH, smatraju freelanceri, dovela je do toga da se sada od njih traži da plate porez unazad tri godine, iako im je rečeno da to nije definisano i da mnogi nisu ni mogli, iako su htjeli, platiti deset posto poreza na ono što su zaradili i primili iz inostranstva.
"Ljudi iz poreske uprave su ih vraćali sa šaltera i rekli mi – 'To sada ne možemo procesuirati', a sada, tri godine kasnije, obraćaju se tim ljudima i traže da se u jednom trenutku donesu iznosi od više hiljada maraka. Mnogi freelanceri ne mogu priuštiti da u ovom trenutku plate taj porez", kaže IT stručnjak, Ajdin Kahrović.
Na naplatu dolazi ono što tvrde freelanceri da nisu mogli platiti, jer nije bilo definisano. U otvorenom pismu koje su potpisali kao grupa poreskih obveznika ne spore obavezu da se državi plati porez, već traže da se u sve uvede red, ali i pošten odnos.
Jedan od primjera koje su naveli jeste i činjenica da osoba koja radi kao freelancer, plaća 2,5 – 3 puta više poreza na dohodak nego druge osobe koje su zaposlene, jer im se oporezuje bruto prihod, odnosno ne priznaju odbitci.
Nalozi za uplate su poslani, ljudima se traži novac, dok se istovremeno ne zna ko će i koliko poreza platiti. To će, kako navodi Poreske uprave Federacije BiH Šerif Isović, nadležno ministarstvo finansija tek utvrditi.
"Ministarstvo finansija će taj problem riješiti tako što će izmijeniti pravilnik i freelanceri i svi koji ostvaruju prihode po osnovu povremenih i privremenih poslova imati u skladu sa zakonom pravo na odbitak troškova od 20 odnosno 30 posto, zavisno od toga koje su usluge u pitanju", kaže Isović.
Tako su freelanceri dužni uz to platiti i četiri posto poreza na zdravstveno osiguranje, takođe retroaktivno iako ga nisu, niti mogu koristiti. Isto vrijedi i za one koji nisu freelanceri, ili će bar uskoro vrijediti, jer se neće zaustaviti na 843 lica s godišnjim prihodom od 5.000 eura i više, što u konačnici iznosi oko 18,5 miliona eura.
"U pitanju je oporezivanje pravnog prometa kada tamo naši freelanceri prodaju softver ili ne znam bio šta drugo u pogledu ovog novog soft biznisa prodaju nekom pravnom subjektu, nekoj njemačkoj softverskoj kući i zato im se plati i onda otpočinje taj proces oporezivanja. Ako je porez ubran tamo ne ubire se ovdje po osnovu zakona, a ako nije ubran tamo ubire se ovdje i to, vjerujte, 10 posto. Neko je zamijenio teze. Ovdje se govori o dvije godine - 37 miliona maraka na 830 osoba poslan i to je pravni promet. Zadnji pravni promet je bio na jednu osobu - 450.000 i to je predmet oporezivanja, to nije u zoni socijale", rekao je premijer Federacija BiH, Fadil Novalić.
Da se radio o nedefinisanom području, potvrdio je i ekonomski analitičar Faruk Hadžić. Ustao je, kaže u zaštitu freelancera, jer država nije povela računa o tome kome se i za šta naplaćuje ovaj porez. Naveo je primjer svog prijatelja iz Sarajeva kojem je sračunato sve što mu je od uplata došlo putem PayPala (Pej pal), iako je prodavao vlastitu kolekciju da bi preživio.
"Ima 45 godina, 23 dana staža u knjižici... On penzije dočekati nikada neće. U principu, preživljava tako što prodaje olimpijske suvenire i neke svoje stare kolekcije što ima, da bi preživio. I oni su njemu na taj bruto cjelokupni iznos i što mu još banka konvertira i uzima, oni su mu poslali da plati porez na to sve retroaktivno za tri godine", ističe Hadžić.
Poreska uprava je u cijelu priču ušla nespremna, kaže još jedan ekonomski analitičar Admir Čavalić. Novalićeva teza da se neće oporezivati nane koje dobijaju novac od svojih unuka ne drži vodu, smatra on, jer na transakcijama nije vidljivo ko i za šta daje novac.
"Ono što je možda najgore od svega jeste što je čitav obuhvat od nekih 800 i više ljudi zaista učinjen bez ikakvog znanja o izvorima njihovih sredstava. Naime, tehnički posmatrano, banke i Porezna uprava ne mogu da dobiju izvode od strane PayPala i drugih velikih internet servisa koji se bave prenosima finansijskih sredstava", navodi Čavalić.
U tom smislu, dodaje Čavalić, banke i Porezna uprava ne mogu da dobiju stvarne inpute potrebne za primjenu takve odredbe zakona koje se tiču prije svega poreza na dohodak u ovom slučaju.
"Naravno, tu je niz drugih pitanja – poput zaštite ličnih informacija korisnika banaka, da li su banke smjele ovo da rade a da ne informišu svoje krajnje korisnike, a tu je svakako pitanje pravnog tretmana samozaposlenika, odnosno freelancera, ljudi koji rade, privređuju u Bosni i Hercegovini, ali rade za inostrane kompanije ili pojedince u inostranstvu. Dakle, mi njih nemamo u sistemu, a želimo da ih oporezujemo", riječi su Admira Čavalića.
Već su počele i da pristižu primjedbe građana koji žive vani, a šalju novac supruzi i djeci, a kojima su takođe došli zahtjevi za oporezivanje.
Iako je novac oporezovan u zemlji u kojoj ljudi rade, zakonsko rješenje u Federaciji navodi da "ako je lice platilo porez u inostranstvu po stopi koja je manja od 10 posto, dužno je obračunati i platiti porez po stopi koja čini razliku između stope od deset posto i stope iz inostranstva".
Ukoliko se jasno ne razgraniči naplata poreza te ko podliježe ovoj kategoriji i ne ustanovi razuman rok za razrez poreza, to će, vjeruju ekonomski stručnjaci, dovesti do procvata sive zone, koja će uvijek naći načina da zaobiđe regularne tokove. Tim prije što je većina onih koji su sada na listi željela plaćati porez, ali ih tada poreski sistem nije poznavao.
