Dok na tom putu protiv sebe kao posljednju prepreku imaju hrvatsku policiju, bh. vlasti najavljuju oštriji odnos prema migrantima i izbjeglicama. Kažu da žele bolje zaštiti granicu i ograničiti slobodu kretanja za migrante i izbjeglice.
Balkanskom rutom je stiglo oko 3.500 migranata i izbjeglica u BiH od početka godine, zvanična je evidencija. A ta brojka svakodnevno će rasti.
Prema dostupnim podacima, u Grčkoj se nalazi oko 70.000 migranata. Slobodna Evropa prenosi policijske informacije prema kojim se nekoliko stotina migranata okupilo ispred kampa u Solunu i spremaju na put u Evropu preko balkanskih zemalja.
Video: Sukob migranata i policije u blizini kampa u Solunu
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić nije siguran da li će u zemlju stići više migranata i izbjeglica u odnosu 2018. godinu. Bh. institucije su prošle godine evidentirale oko 25.000 migranata i izbjeglica.
Većina ih u BiH pristiže iz Srbije, a manji dio iz Crne Gore. Dolasku na Balkan prethodio je predugi put, u nekim slučajevima do pet hiljada kilometara ako je riječ o migrantima i izbjeglicama iz Afganistana ili Pakistana.
Krajem 2017. godine BiH se našla na balkanskoj ruti koju su masovnije počeli koristiti migranti i izbjeglice iz Afganistana, Pakistana, Sirije, Iraka, Irana i drugih zemalja. Rat ili loš život natjerao ih je da svijetliju budućnost potraže na Zapadu.
Želja sa boljim životom u nekim slučajevima se završava tragično. Rijeka Drina odnijela jedan život nakon što je migrant pokušao iz Srbije ući u BiH. I to nije jedini slučaj utapanja na balkanskoj ruti. Nedavno su kod Trebinja pronađeni promrzli migranti sa djecom koji su pet dana dana hodali gladni i žedni.
Video: Migranti sa djecom lutali pet dana bez hrane i pića
Migranti izbjeglice zamišljaju BiH kao usputnu zemlju do konačnog odredišta u neku od zapadnoevropskih zemlja.
Prema riječima Mektića, 22.000 od 25.000 migranata i izbjeglica evidentiranih u 2018. godine prošli su kroz zemlju. Među njima i jedan Sirijac, koji je prošle godine govorio za Glas Amerike.
„Želim da studiram. Imam još nekoliko godina, i ako ne uspijem, nikada više neću moći studirati”, rekao je novinaru Glasa Amerike u februaru 2018. godine.
Iz Sarajeva do željene Njemačke trebalo mu je oko mjesec. Nada se da će tamo i ostati. Ali za neke od njih, BiH je trenutno i krajnja destinacija mukotrpnog puta. Jedna porodica Irana odlučila je ostati u Sarajevu.
Nakon jedne noći provedene u kampu u Delijašu nedaleko od Sarajeva, gdje su, kažu, uslovi loši, stigli su u Sarajevo. Željeli su dalje jer su se prethodno u Srbiji i Crnoj Gori upoznali sa situacijom na Balkanu.
Video: Sarajevo, posljednja stanica mladih Iranaca
„Ali u to vrijeme bilo je jako hladno pa smo odlučili da ostanemo još malo ovdje. U tom periodu sam vidio svoju viziju da ostanem ovdje u Bosni”, priča Moayed Saei za Radio Slobodna Evropa.
BiH nije zemlja koja se može pohvaliti time kako se vodi briga o migrantima i izbjeglicama. Novinarka i aktivistica Nidžara Ahmetašević kaže da su oni zanemareni.
„Pomoć koja dođe, obično dođe prilično kasno i često nije adekvatna”, kaže Ahmetašević u prošlomjesečnom razgovoru za Glas Amerike.
Video: Razgovor sa novinarkom i aktivisticom Nidžarom Ahmetašević
Ahmetašević navodi da u kampovima u Bihaću ili Velikoj Kladuši migranti i izbjeglice svakodnevno mole građane i volontere da im donesu hranu.
„Novca je prilično došlo. Mislim puno više nego što možete vidjeti u kampovima u BiH. I mislim za novac koji je došao, ako bi bio bolje raspoređen i ako bi se njime na bolji način upravljalo dostojanstvenije uslove za život”, kaže Ahmetašević.
Ova godina za migrante i izbjeglice u BiH donosi i strožiji režim vlasti. Iz Mektićevih riječi proizilazi da će migrantima i izbjeglicama biti ograničena sloboda kretanja.
A Vijeće ministara BiH nakon jučerašnje sjednice saopćava da će zatražiti odlazak na istočnu granicu veći broj pripadnika Oružanih snaga i policijskih jedinica u namjeri da spriječe ulazak migrantima i izbjeglicama u zemlju.
Istovremeno, policija Unsko-sanskog kantona jučer je spriječila dolazak migranata i izbjeglica vozom iz Sarajeva, a koji u taj kanton dolaze zbog blizine granice sa Hrvatskom. Ova akcija je izvedena u obrazloženje da su kapaciteti za prihvat migranata i izbjeglica u tom kantonu odavno premašeni.
Za Glas Amerike govorili su migranti i izbjeglice koji se nalaze u Bihaću, gradu na granici sa Hrvatskom u koji onni svakodnevno pristižu.
Video: Migranti svjedoče o nasilnoj hrvatskoj policiji
Akim iz Afganistana nastoji doći do Francuske. Dva puta je pokušao ući u Hrvatsku, ali u tome ga je spriječila hrvatska policija.
„Oba puta su me tukli. Uzeli su mi sve. Tjerali su nas da skidamo donji veš i onda sun as tjerali u hladnu vodu”, kaže on.
Jedan od migranata priča da kada oni koji pristižu Bihać ne mogu ući u kampove, jer nemaju identifikacione brojeve, dok im policija brani da budu na otvorenom i istovremeno tjerajući ih u kampove u koje im nije dozvoljeno.
Bez obzira na usložnjavanje situacije u BiH, migranti i izbjeglice ne odustaju da dođu do konačnog cilja i boljeg života i želje da im se u tome pridruže i drugi članovi porodice koji su ostali u svojim zemljama.
