Linkovi

Aktuelno

BiH u namjeri da oteža migrantima i izbjeglicama put u bolji život

Jedan od migranata u kampu Ušivak kod Sarajeva, 19. mart 2019.

Toplije vrijeme znači i novi priliv migranata i izbjeglica u BiH, zemlju preko koje oni nastoje da se domognu Evropske unije i boljeg života od onog kojeg imaju u svojim zemljama.

Dok na tom putu protiv sebe kao posljednju prepreku imaju hrvatsku policiju, bh. vlasti najavljuju oštriji odnos prema migrantima i izbjeglicama. Kažu da žele bolje zaštiti granicu i ograničiti slobodu kretanja za migrante i izbjeglice.

Balkanskom rutom je stiglo oko 3.500 migranata i izbjeglica u BiH od početka godine, zvanična je evidencija. A ta brojka svakodnevno će rasti.

Prema dostupnim podacima, u Grčkoj se nalazi oko 70.000 migranata. Slobodna Evropa prenosi policijske informacije prema kojim se nekoliko stotina migranata okupilo ispred kampa u Solunu i spremaju na put u Evropu preko balkanskih zemalja.

Video: Sukob migranata i policije u blizini kampa u Solunu

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić nije siguran da li će u zemlju stići više migranata i izbjeglica u odnosu 2018. godinu. Bh. institucije su prošle godine evidentirale oko 25.000 migranata i izbjeglica.

Većina ih u BiH pristiže iz Srbije, a manji dio iz Crne Gore. Dolasku na Balkan prethodio je predugi put, u nekim slučajevima do pet hiljada kilometara ako je riječ o migrantima i izbjeglicama iz Afganistana ili Pakistana.

Krajem 2017. godine BiH se našla na balkanskoj ruti koju su masovnije počeli koristiti migranti i izbjeglice iz Afganistana, Pakistana, Sirije, Iraka, Irana i drugih zemalja. Rat ili loš život natjerao ih je da svijetliju budućnost potraže na Zapadu.

Želja sa boljim životom u nekim slučajevima se završava tragično. Rijeka Drina odnijela jedan život nakon što je migrant pokušao iz Srbije ući u BiH. I to nije jedini slučaj utapanja na balkanskoj ruti. Nedavno su kod Trebinja pronađeni promrzli migranti sa djecom koji su pet dana dana hodali gladni i žedni.

Video: Migranti sa djecom lutali pet dana bez hrane i pića

Trebinje: Migranti sa djecom pet dana lutali bez hrane i pića
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:16 0:00

Migranti izbjeglice zamišljaju BiH kao usputnu zemlju do konačnog odredišta u neku od zapadnoevropskih zemlja.

Prema riječima Mektića, 22.000 od 25.000 migranata i izbjeglica evidentiranih u 2018. godine prošli su kroz zemlju. Među njima i jedan Sirijac, koji je prošle godine govorio za Glas Amerike.

„Želim da studiram. Imam još nekoliko godina, i ako ne uspijem, nikada više neću moći studirati”, rekao je novinaru Glasa Amerike u februaru 2018. godine.

Iz Sarajeva do željene Njemačke trebalo mu je oko mjesec. Nada se da će tamo i ostati. Ali za neke od njih, BiH je trenutno i krajnja destinacija mukotrpnog puta. Jedna porodica Irana odlučila je ostati u Sarajevu.

Nakon jedne noći provedene u kampu u Delijašu nedaleko od Sarajeva, gdje su, kažu, uslovi loši, stigli su u Sarajevo. Željeli su dalje jer su se prethodno u Srbiji i Crnoj Gori upoznali sa situacijom na Balkanu.

Video: Sarajevo, posljednja stanica mladih Iranaca

„Ali u to vrijeme bilo je jako hladno pa smo odlučili da ostanemo još malo ovdje. U tom periodu sam vidio svoju viziju da ostanem ovdje u Bosni”, priča Moayed Saei za Radio Slobodna Evropa.

BiH nije zemlja koja se može pohvaliti time kako se vodi briga o migrantima i izbjeglicama. Novinarka i aktivistica Nidžara Ahmetašević kaže da su oni zanemareni.

„Pomoć koja dođe, obično dođe prilično kasno i često nije adekvatna”, kaže Ahmetašević u prošlomjesečnom razgovoru za Glas Amerike.

Video: Razgovor sa novinarkom i aktivisticom Nidžarom Ahmetašević

Nidžara Ahmetašević: Izbjeglice i migranti koji dolaze u BiH gotovo su pa potpuno zanemareni
please wait

No media source currently available

0:00 0:08:27 0:00

Ahmetašević navodi da u kampovima u Bihaću ili Velikoj Kladuši migranti i izbjeglice svakodnevno mole građane i volontere da im donesu hranu.

„Novca je prilično došlo. Mislim puno više nego što možete vidjeti u kampovima u BiH. I mislim za novac koji je došao, ako bi bio bolje raspoređen i ako bi se njime na bolji način upravljalo dostojanstvenije uslove za život”, kaže Ahmetašević.

Ova godina za migrante i izbjeglice u BiH donosi i strožiji režim vlasti. Iz Mektićevih riječi proizilazi da će migrantima i izbjeglicama biti ograničena sloboda kretanja.

A Vijeće ministara BiH nakon jučerašnje sjednice saopćava da će zatražiti odlazak na istočnu granicu veći broj pripadnika Oružanih snaga i policijskih jedinica u namjeri da spriječe ulazak migrantima i izbjeglicama u zemlju.

Istovremeno, policija Unsko-sanskog kantona jučer je spriječila dolazak migranata i izbjeglica vozom iz Sarajeva, a koji u taj kanton dolaze zbog blizine granice sa Hrvatskom. Ova akcija je izvedena u obrazloženje da su kapaciteti za prihvat migranata i izbjeglica u tom kantonu odavno premašeni.

Za Glas Amerike govorili su migranti i izbjeglice koji se nalaze u Bihaću, gradu na granici sa Hrvatskom u koji onni svakodnevno pristižu.

Video: Migranti svjedoče o nasilnoj hrvatskoj policiji

Bihać: Migranti svjedoče o brutalnoj hrvatskoj policiji
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:24 0:00

Akim iz Afganistana nastoji doći do Francuske. Dva puta je pokušao ući u Hrvatsku, ali u tome ga je spriječila hrvatska policija.

„Oba puta su me tukli. Uzeli su mi sve. Tjerali su nas da skidamo donji veš i onda sun as tjerali u hladnu vodu”, kaže on.

Jedan od migranata priča da kada oni koji pristižu Bihać ne mogu ući u kampove, jer nemaju identifikacione brojeve, dok im policija brani da budu na otvorenom i istovremeno tjerajući ih u kampove u koje im nije dozvoljeno.

Migranti u Bihaću, 19. mart 2019.
Migranti u Bihaću, 19. mart 2019.

Bez obzira na usložnjavanje situacije u BiH, migranti i izbjeglice ne odustaju da dođu do konačnog cilja i boljeg života i želje da im se u tome pridruže i drugi članovi porodice koji su ostali u svojim zemljama.

See all News Updates of the Day

BiH Statistike za 2019: Pao izvoz, povećan uvoz

ilustracija

Izvoz iz BiH za devet mjeseci 2019. u poređenju sa prošlogodišnjim u padu je. Također, uvoz je u toj usporedbi u porastu, govore podaci Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uzrok povećanja uvoza prema mišljenju Nihada Bajramovića iz vanjsko-trgovinske komore je rezultat privredne aktivnosti u zemlji tj. povećanog obima domaće potrošnje.

Vanjsko-trgovinski deficit povećan je za 8.9 % i dostiže 6 milijadi KM.

Početak 2019. pokazao je pozitivan razvoj u Italiji koja je izašla iz recesije dok su ekonomije Francuske i Španije ostvarile rast, 0.3 i 0.7 %.

Što se tiče BiH zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovoni smanjen je izvoz u Tursku a zbog trgovinskog rata za više od 90 % opao izvoz na Kosovo.

Glavni vanjsko-trgovinski partner BiH je Evropska Unija a unutar nje Hrvatska. Što se tiče ekonomskih odnosa sa Srbijom, po prvi put je dosegnut stepen pokrivenosti uvoza izvozom od 50 %. To jedina zemlja iz sporazuma CEFTA sa kojom BiH ne ostvaruje suficit.

Opao je i izvoz hrane, za oko 5% i iznosi 615 miliona KM. Zemlje u koje BiH najviše izvozi agroindustrijske proizvode su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora.

Globalne političke tenzije, rast protekcionizma, američko-kineski trgovinski rat, daju negativne konotacije trgovini, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH kao izvozno orijentisanu zemlju, stav je iz Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador SAD za vjerske slobode u posjeti Potočarima: Vjera treba da okuplja ljude

U.S. Ambassador-at-Large for International Religious Freedom Sam Brownback presents the 2018 International Religious Freedom Report at the State Department in Washington, June 21, 2019.

Ambasador Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode Sam Brownback posjetio je u utorak Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.

„Ovdje se desilo nešto strašno. Došlo je do brutalnog ubijanja. Hiljade ljudi su ovdje brutalno ubijeni. Zbog onoga što jesu, zbog njihove vjere. To je tragedija“, kazao je Brownback.

On je rekao i kako vjera treba da okuplja ljude zajedno.

Prethodno je iz State Departmenta saopšteno da će Sam Brownback boraviti od 10. do 20.novembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Holandiji.

Nakon posjete Srebrenici i Sarajevu, ambasador će otputovati u Prištinu 14. novembra, gdje će govoriti na događaju koji organizuje ambasada SAD na Kosovu, na temu vjerskog pluralizma mladih iz različitih vjerskih zajednica. Ambasador Braunbek će se takođe sastati sa vjerskim liderima", stoji u saopštenju.

Takođe, 15. novembra ambasador će posjetiti i Podgoricu kako bi se sastao sa lokalnim vjerskim liderima.

Od 18. do 19. novembra, ambasador Brownback će biti u Tirani u Albaniji, gdje će govoriti na konferenciji "Religija kao instrument mira".

Albanija je domaćin ove regionalne konferencije koja za cilj ima unaprijeđenje vjerskih sloboda u regionu.

Putovanje će završiti u Hagu u Holandiji, gdje će učestvovati na sastanku Međunarodne kontakt skupine za vjersku slobodu na kojem će razgovarati o Međunarodnom savezu vjerske slobode s istomišljenicima, zaključuje se u saopštenju.

State Religious Freedom
State Religious Freedom

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:13 0:00

Zašto Amerikanci žive u sve većim kućama?

Amerikance oduvijek privlače veliki, otvoreni prostori tako da, možda, nije iznenađujuće što kuće koje se grade u Sjedinjenim Državama spadaju u neke od najprostranijih na planeti. A postaju - sve veće.

Prosječna američka kuća danas je više nego dvostruko veća u odnosu na one građene 1950-ih. Prosječna veličina nove, porodične kuće 2019. iznosila je 240 kvadratnih metara, prema podacima Nacionalnog udruženja građevinara.

Snažna osjećanja Amerikanaca prema posjedovanju sopstvene kuće vjerovatno imaju korjene u prošlosti pionira "divljeg zapada" koji su sticali vlasništvo nad zemljom od vlade, pod uslovom da je obrađuju.

“Privlačnost porodične kuće za Amerikance, još od početka 20. vijeka, je što je označavala autonomiju. Svaka kuća je - zamak", kaže Luis Hajman, istoričar i asistent na univerzitetu Kornel. “Zato one označavaju nečiju nezavisnost i dostignuće."

Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.
Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.

Federalna vlada snažno je podržavala ideju da je američki ideal - nacija kućevlasnika. Kada je 1934. otvorena Federalna uprava za stambena pitanja (FHA), to je unijelo revoluciju u proces kupovine kuća. Uspostavljanjem federalnog sistema kredita za kuće, koji Amerikanci koriste i danas, FHA je olakšala kupovinu kuće milionima ljudi. U to vrijeme, većina Amerikanaca je živjela u iznajmljenom prostoru a 40% su bili vlasnici kuća. Do 2001, ta cifra je porasla na 68 procenata.

1940-ih, predsjednik Frenklin Ruzvelt je vlasništvo nad kućom poistovjetio sa državljanstvom, navodeći da je "nacija kućevlasnika, ljudi koji imaju stvaran udio u svojoj sopstvenoj zemlji, nepobjediva."

Danas, broj kućevlasnika u Americi stoji na oko 65 procenata. Kod mnogih Amerikanaca, mogućnost da investiraju u kupovinu kuće pomogla je da se zamaskira ekonomska stagnacija. Iako je stopa nezaposlenosti rekordno niska, realne plate američkih radnika - broj robe i usluga koje mogu da se kupe zarađenim novcem, decenijama se nisu promijenile.

Dok Amerikanci vide da njihove plate stagniraju poslije 1970-ih, mogu da zarade novac investiranjem u kuće", ističe Hajman. "Kuće su postale način za prosječne Amerikance da profitiraju. Ne postoji drugi način za Amerikance da steknu dodatni prihod mimo svojih kuća. Ako ste obična osoba, ne možete da to ostvarite na berzi, tako da je to način da se, praktično, bavite špekulacijama na stambenom tržištu.

Za neke Amerikance, posjedovanje velike kuće je statusni simbol, fizički dokaz da su uspjeli u životu.

Klasični primjer velike kuće u predgrađu je već decenijama veoma moćan simbol", kaže istoričar arhitekture Vilijam Ričards. "Ljudi ponekad žele da određene sobe imaju specifičnu namjenu - da imaju veliko predsoblje na ulazu u kuću sa mjestom za cipele i kapute, posebne spavaće sobe za svako dijete i goste, poseban vešeraj."

A prostrane kuće se danas mogu lakše kupiti nego nekada. "U dizajnu i izgradnji postoji veća efikasnost iz raznih razloga, zbog čega je danas manje skupo sagraditi veliku kuću", kaže Ričards.

Ali da li velike kuće čine ljude srećnijim? Ne - prema nedavnom post-doktorskom istraživanju koje je obavio Klement Bele, profesor pri Evropskoj školi biznisa INSEAD.

“Iako su porodične kuće sve luksuznije od 1980, zadovoljstvo kućevlasnika je ostalo na istom nivou u američkim predgrađima", napisao je Bele.

Ljudi koji žive u većim kućama su, međutim, zadovoljniji svojom imovinom ali to zadovoljstvo opada kad se u blizini sagrade još veće kuće.

Trump: Saslušanja o opozivu su "sramotna"

Predsjednik Donald Trump pred novinarima na Južnom travnjaku Bijele kuće u Vašingtonu, 8. novembra 2019.

Predsjednik SAD Donald Trump ponovo je u nedelju napao prošlonedeljna saslušanja o opozivu koja su ciljala njega, nazivajući ih "sramotnim" i prigovarajući da demokrate blokiraju svjedoke koje republikanci žele da saslušaju.

On je rekao da "korumpiran političar" Adam Šif, predsjedavajući Odborom Predstavničkog doma za obavještajne službe, koji predvodi aktivnosti u vezi sa istragom o opozivu, i predsjedavajuća Predstavničkim domom Nensi Pelosi, žele da zvaničnici Bijele kuće svjedoče u "sramotnom lovu na vještice".

Trump je na Tviteru napisao da Šiv "neće da dopusti advokata Bijele kuće, niti će dozvoliti BILO KOGA od svjedoka koje smo zahtjevali". To je, nastavio je, po prvi put u ovom procesu i istoriji Kongresa.

Pod pravilima saslušanja o opozivu, koje je usvojio Predstavnički dom pod kontrolom demokrata, Trumpu će biti dozvoljeno da ima pravnika koji ga predstavlja kad Odbor za pravosuđe zaokruži moguće dokumente o opozivu protiv njega u narednim nedeljama i, ukoliko ga Predstavnički dom u punom sastavu opozove, na suđenju u Senatu u kome većinu imaju republikanci.

Ali, pravila ne zahtjevaju pravno zastupanje Trumpa na saslušanjima pred Komitetom Predstavničkog doma za obavještajne službe koja počinju u srijedu.

Dvojica zvaničnika američkog State Departmenta, Viljem Tejlor i Džordž Kent, spremni su da svjedoče da je Trump tražio od ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da otvori istragu kako bi politički profitirao u trenutku kada je Ukrajini uskratio 391 milion dolara američke vojne pomoći koju je Kijev očajniči želio kao pomoć u borbi protiv proruskih separatista na istoku zemlje.

"Poziv ukrajinskom predsjedniku bio je SAVRŠEN", napisao je Trump na Tviteru. "Pročitajte transkript! NIJE rečeno ništa što na bilo koji način nije u redu. Republikanci, nemojte da vas uhvate u zamku za budale govoreći da nije savršen, već da je za opoziv. Ne, mnogo je jači od toga. NIŠTA LOŠE NIJE URAĐENO!"

Trump je nedeljama negirao da je Zelenskom krajem jula uputio "quid pro quo" (usluga za uslugu) poziv - vojna pomoć u zamjenu za istragu o jednom od njegovih glavnih demokratskih izazivača 2020. godine, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, rad njegovog sina Hantera za ukrajinsku gasnu kompaniju - i odbacio teorije o ukrajinskoj umiješanosti u izbore u SAD 2016. na kojima je Trump pobijedio.

Trump je odobrio vojnu pomoć Ukrajini u septembru, iako Kijev nije započeo istragu.

Šif je pozvao republikance da dostave spisak svjedoka koje žele da ispituju, ali je odbio svjedočenje dvije najistaknutije ličnosti sa republikanske liste želja: Hantera Bajdena i neimenovanog uzbnjivača koji je isprovocirao napore demokrata za opoziv, iznoseći zabrinutost po pitanju Trumpovog zahtjeva Zelenskom u julu.

Prema američkom zakonu, identiteti uzbunjivača koji dolaze iz unutrašnjih strutura vlasti zaštićeni su od otkrivanja.

Međutim, Trump je zatražio da uzbunjivač bude imenovan i rekao da bi trebalo da mu bude omogućeno da se konfrontira sa osobom koja ga optužuje.

Demokrate su izrazile zabrinutost po pitanju zaštite bezbjednosti uzbunjivača i napomenule da su veliki dio onoga što je on naveo potvrdili vladini zvaničnici koji su čuli Trumpov poziv, ili kojima je bilo naloženo da traže od Ukrajine istragu protiv Bajdenovih. Uz to, u grubom transkriptu Trumpovog razgovora sa Zelenskim, koji je objavila Bijela kuća, citira se Trumpa kako traži "uslugu".

Šif je rekao da bi pozivanje uzbunjivača na svjedočenje bilo "suvišno i nepotrebno".

"Odbor ... neće olakšavati napore predsjednika Trumpa i njegovih saveznika u Kongresu da prijete, zastrašuju i svete se uzbunjivaču koji je hrabro podigao inicijalnu uzbunu", rekao je Šif u pismu lideru republikanaca u Odboru za obaveštajne službe, kongresmenu Devinu Nansu. "...Uzbunjivač ima pravo prema zakonima koje podržava ovaj odbor da ostane anoniman i da bude zaštićen od štete."

Šif je rekao da je nakon nekoliko nedjelja svjedočenja iza zatvorenih vrata njegova istraga "prikupila sve veći broj dokaza - od svjedoka i dokumenata, uključujući i riječi predsjednika u njegovom pozivu od 25. jula - koji ne samo da potvrđuju, već i daleko prevazilaze početne informacije u pritužbi uzbunjivača... U svjetlu predsjednikovih prijetnji, nastup tog pojedinca pred nama samo bi bi dovelo u ozbijan rizik njegovu (uzbunjivačevu) ličnu bezbjednost".

Šif je rekao da javna saslušanja o opozivu "neće služiti kao sredstvo" za ono što je nazvao "lažnom istragom protiv Bajdenovih ili opovrgavanjem zavjera o miješanju u američke izbore 2016, koje je predsjednik Trump pritisnuo na Ukrajinu da sprovede u njegovu ličnu političku korist".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG